{"id":444592,"date":"2025-11-17T15:58:53","date_gmt":"2025-11-17T14:58:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444592"},"modified":"2025-11-17T15:58:53","modified_gmt":"2025-11-17T14:58:53","slug":"zasto-ekstremno-desni-zagovornici-klimatskog-realizma-osvajaju-politicki-teren","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/17\/zasto-ekstremno-desni-zagovornici-klimatskog-realizma-osvajaju-politicki-teren\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ekstremno desni zagovornici ‘klimatskog realizma’ osvajaju politi\u010dki\u00a0teren"},"content":{"rendered":"

Autor: Till Hilmar*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u0160tete li klimatske politike gospodarstvu? Unato\u010d vrtoglavim tro\u0161kovima klimatskih promjena, suprotstavljanje klimatskim politikama iz ekonomskih razloga postaje sve u\u010dinkovitija strategija europske krajnje desnice<\/p>\n

Krajnje desne stranke u Europi ve\u0107 dugo prikazuju klimatske akcije kao ekonomsko samoozlje\u0111ivanje. Jo\u0161 2015. jedan politi\u010dar iz Alternative za Njema\u010dku (AfD) izjavio je da se njema\u010dka energetska tranzicija \u201emora ispri\u010dati iz perspektive djeteta \u010dija majka vi\u0161e ne mo\u017ee pla\u0107ati ra\u010dun za struju\u201c.<\/p>\n

Ovo nisu ekonomski argumenti u tehni\u010dkom smislu, ve\u0107 moralisti\u010dke pri\u010de o dru\u0161tvu: pri\u010de o propadanju, koje \u00a0u tom kontekstu kazuju\u00a0tko doprinosi, tko pati i tko je kriv. U tim narativima, klimatska politika je prikazana kao drama sa \u017ertvama\u00a0i krivcima.<\/p>\n

Takvi narativi omogu\u0107uju krajnjoj desnici da se predstavi\u00a0kao emocionalno kontrolirani i racionalni branitelj zdravog razuma i \u201eobi\u010dnih\u201c ljudi protiv navodno iracionalnih elita. I premda se ovi argumenti iznose ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a, sada dobivaju na snazi\u00a0kako se \u0161ire\u00a0negativne\u00a0reakcije\u00a0protiv klimatskih\u00a0politika.<\/p>\n

\n

Klimatske\u00a0politike\u00a0kao ekonomski vandalizam<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Argumenti koji bacaju sumnju na motive proklimatskih aktera sredi\u0161nji su dio ove retorike. Proklimatski akteri prikazani su kao oportunisti koji tra\u017ee pa\u017enju, profit ili mo\u0107 pod krinkom spa\u0161avanja planeta. AfD i Slobodarska stranka Austrije (FP\u00d6) prikazuju ih kao arhitekte moralno korumpirane sheme preraspodjele. Doista, krajnja desnica govori o klimatskim i eko-socijalnim politikama na zapanjuju\u0107e sli\u010dan na\u010din kao kada govore\u00a0o socijalnoj skrbi.<\/p>\n

Uzmimo primjer Klimabonusa, univerzalne mjere uvedene u Austriji 2022. godine kako bi se nadoknadili tro\u0161kovi odre\u0111ivanja cijena ugljika,\u00a0i diferencirani po regijama kako bi se uzela u obzir slabija javna infrastruktura u ruralnim podru\u010djima. FP\u00d6 je skandalizirao ovu mjeru, tvrde\u0107i da od nje profitiraju \u201etra\u017eitelji azila\u201c i \u201ekriminalci\u201c. Univerzalna eko-socijalna politika postala je, u krajnje desni\u010darskom narativu, pri\u010da o nepravdi, o preraspodjeli\u00a0od \u201ezaslu\u017enih\u201c prema \u201enezaslu\u017enima\u201c i dokaz, po njima, da klimatska politika koristi \u201epogre\u0161nim\u201c ljudima. Mjera je ukinuta ove\u00a0godine.<\/p>\n

Rastu\u0107e cijene energije pokazale su se posebno u\u010dinkovitom metom. Krajnja desnica se uklju\u010dila\u00a0kako bi objasnila inflaciju jednostavnim uzro\u010dno-posljedi\u010dnim pri\u010dama: \u201eklimatska industrija\u201c koja \u017eeli \u201eumjetno\u201c visoke tro\u0161kove energije, vlade koje ka\u017enjavaju \u201evoza\u010de automobila\u201c i \u201evrijednu\u201c srednju klasu\u00a0namjernim podizanjem cijena.<\/p>\n

Nakon \u0161to je Rusija 2022. izvr\u0161ila invaziju na Ukrajinu, ovi su narativi postali jo\u0161 sna\u017eniji. Usred dramati\u010dnih porasta cijena, krajnja desnica nastojala je prebaciti krivnju\u00a0i\u00a0pripisati\u00a0rastu\u0107e tro\u0161kove ne ruskoj invaziji, ve\u0107 doma\u0107im zelenim politikama. U Njema\u010dkoj su dugogodi\u0161nji napadi AfD-a na energetsku tranziciju poslu\u017eili kao glavna strategija za delegitimizaciju javne podr\u0161ke sankcijama protiv Rusije.<\/p>\n

\n

Definiranje realizma<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ideja da klimatske politike predstavljaju svojevrsno \u201eplansko gospodarstvo\u201c \u2013 navodno birokratsko i vo\u0111eno od strane\u00a0ljudi kojima nedostaje osnovni osje\u0107aj za pojam isplativosti\u00a0\u2013 slu\u017ei jasnom cilju. Ono \u010demu ti akteri te\u017ee jest predstaviti se kao glas ekonomskog razuma. Oni se predstavljaju kao jedini preostali realisti, koji se usu\u0111uju re\u0107i istinu o stvarnim ekonomskim posljedicama klimatske politike.<\/p>\n

Poput Kasandre, mitolo\u0161ke proro\u010dice osu\u0111ene da govori istinu ali da joj se nikada ne vjeruje, oni upozoravaju na ekonomsku propast koju vlade ignoriraju. Ismijavaju apokalipti\u010dni\u00a0narativ ekologa o \u201ckraju svijeta\u201d, ali stvaraju svoj vlastiti: nadolaze\u0107i ekonomski slom u kojem obi\u010dni gra\u0111ani gube sve. Ova retori\u010dka inverzija omogu\u0107uje im da klimatsku katastrofu zamijene dramom ekonomskog kolapsa i da aktere osvije\u0161tene o klimi prika\u017eu kao \u010dlanove uske, sebi\u010dne sekte umjesto zagovornika univerzalnog cilja.<\/p>\n

U intervjuima i fokus grupama provedenim u sklopu projekta CIDAPE \u010desto smo \u010duli da, iako mnogi gra\u0111ani malo znaju o specifi\u010dnim detaljima klimatskih politika, i dalje ih do\u017eivljavaju kao \u201enerealne\u201c, posebno kada su u pitanju velike promjene u potro\u0161nji ili ambiciozni ciljevi dekarbonizacije. Krajnja desnica zna kako iskoristiti te osje\u0107aje\u00a0pa usvaja ton poslovnog, pragmati\u010dnog i odmjerenog pristupa. To je dovelo do borbe oko toga tko \u0107e definirati \u0161to realizam zna\u010di u kontekstu zelene tranzicije.<\/p>\n

\n

Ekonomski tro\u0161kovi klimatskih promjena<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Naravno, brojke govore pri\u010du koja proturje\u010di narativima krajnje desnice. Ekonomski tro\u0161kovi nedjelovanja po pitanju klimatskih promjena su prema svim dostupnim mjerama zapanjuju\u0107i. Prema Lancet Countdownu o zdravlju i klimatskim promjenama, ekstremni vremenski doga\u0111aji uzrokovali su ekonomske gubitke od 304 milijarde dolara u 2024., a nekontrolirane klimatske promjene mogle bi erodirati do 19% globalnog dohotka do 2050.<\/p>\n

Industrije u Europi koje se bore s problemima zapele\u00a0su u globalnoj\u00a0konkurenciji, a Kina je nadma\u0161ila Europu u klju\u010dnim odr\u017eivim tehnologijama. Europska tranzicija je prespora: u proizvodnji elektri\u010dnih vozila zaostaje za Kinom. Navodna ekonomska mudrost krajnje desnice \u2013 i zabrinjavaju\u0107a tendencija centristi\u010dkih aktera da prihvate njezinu verziju \u201crealizma\u201d kako bi umanjili negativne reakcije na ciljeve dekarbonizacije \u2013 riskiraju\u00a0da svijet zarobe\u00a0u jo\u0161 jednoj eri fosilnih goriva, \u0161to je scenarij koji se ve\u0107 dramati\u010dno odvija u Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n

Klimatske promjene pogor\u0161avaju postoje\u0107e ekonomske nejednakosti. Nejednaki distribucijski rezultati klimatskih politika poput oporezivanja ugljika tako\u0111er su zna\u010dajni. Rastu\u0107e cijene energije pogor\u0161avaju ekonomsku nesigurnost jer energetsko siroma\u0161tvo prijeti ku\u0107anstvima s niskim prihodima. Ipak, u bogatijim dr\u017eavama\u00a0socijalne sigurnosti poput Njema\u010dke i Austrije, ti su u\u010dinci djelomi\u010dno kompenzirani eko-socijalnim politikama.<\/p>\n

O\u010dito postoji problem u na\u010dinu na koji se komunicira uloga klimatske i eko-socijalne politike kao glavnog alata za rje\u0161avanje problema nejednakosti. Kao \u0161to su Michael Vaughan i kolege nedavno istaknuli, alarmantno je lako krivo predstaviti dru\u0161tvene i ekonomske nejednakosti u javnoj raspravi, a to vrijedi i za klimatsku politiku.<\/p>\n

Moramo bolje povezati klimatsku znanost i klimatsku ekonomiju s time kako nejednakost zapravo izgleda i kako je do\u017eivljavaju ljudi\u00a0koji se bore da sastave kraj s krajem. I moramo bolje objasniti kako klimatske akcije mogu pobolj\u0161ati te uvjete a ne pogor\u0161ati.<\/p>\n

*Autor je postdoktorski istra\u017eiva\u010d na odjelu za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du.<\/p>\n

Za\u0161to ekstremno desni zagovornici “klimatskog realizma” osvajaju politi\u010dki teren<\/a><\/p><\/blockquote>\n