Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), povodom Me\u0111unarodnog dana tolerancije, podsje\u0107a na zna\u010daj njegovanja tolerancije, po\u0161tovanja i uva\u017eavanja razli\u010ditosti kao temelja mira, stabilnosti i napretka Crne Gore.<\/p>\n
I u 2025. godini svjedo\u010dimo daljem slabljenju tolerancije u Crnoj Gori. Na\u017ealost, upravo donosioci politi\u010dkih odluka doprinose podizanju tenzija, jer kroz izjave i postupke produbljuju polarizaciju i netrpeljivost, umjesto da ih smanjuju. Uz rast socio-ekonomskih problema i nejednakosti, takvo djelovanje dodatno pogor\u0161ava dru\u0161tvenu klimu i udaljava Crnu Goru od vrijednosti savremene demokratije. Traju\u0107e politi\u010dke tenzije, spore institucionalne reforme i nedostatak dijaloga izme\u0111u vlasti i opozicije, kao i konsenzusa o klju\u010dnim pitanjima od javnog interesa, slabe dru\u0161tveno tkivo. Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se \u010de\u0161\u0107e zloupotrebljavaju, a javni prostor, uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tvene mre\u017ee, ispunjava rastu\u0107a netrpeljivost i uru\u0161ena kultura komunikacije.<\/p>\n
Istra\u017eivanje CGO-a<\/a> potvr\u0111uju ove trendove: iako\u00a076.8% gra\u0111ana i gra\u0111anki i dalje vidi Crnu Goru kao multikulturalno dru\u0161tvo, taj procenat bilje\u017ei pad u odnosu na prethodnu godinu, a ispod prvog utiska multikulturalnosti imamo niz indikatora koji otkrivaju druga\u010diju sliku. Naime,\u00a049.1% ispitanih smatra da je prisutna diskriminacija po vjerskoj pripadnosti, a\u00a059.7% prepoznaje diskriminaciju na nacionalnoj osnovi.<\/p>\n Posebno brinu primjeri u praksi, poput onemogu\u0107avanja projekcije filma \u201eRoda\u201c<\/a> na albanskom jeziku na D\u017eada film festu, \u0161to ukazuje koliko su oslabili mehanizmi me\u0111ukulturnog dijaloga, a oja\u010dalo nerazumijevanje ideje multikulturalizma, koje bi trebalo da bude jedno od klju\u010dnih obilje\u017eja Crne Gore. Svi smo svjedo\u010dili i zabrinjavaju\u0107oj eskalaciji netrpeljivosti i nasilja prema turskim dr\u017eavljanima<\/a>, bez adekvatne institucionalne reakcije. Dodatno, dobitnik najvi\u0161eg dr\u017eavnog priznanja, Veljo Stani\u0161i\u0107, javno vrije\u0111a Rome na jednom od lokalnih javnih servisa, koriste\u0107i, kako je to Romski savjet Crne Gore, \u201cnedvosmislen izraz govora mr\u017enje i etni\u010dke netrpeljivosti\u201c,<\/em> a \u0161to prolazi, tako\u0111e, bez institucionalnog odgovora.<\/p>\n Odsustvo brze i odlu\u010dne reakcije institucija na ovakve incidente \u0161alje pogre\u0161nu poruku – da se govor mr\u017enje normalizuje, a \u0161to dodatno podriva napore u izgradnji inkluzivnog i gra\u0111anskog dru\u0161tva.<\/p>\n CGO podsje\u0107a da tolerancija nije odricanje od sopstvenih vrijednosti, ve\u0107 spremnost na dijalog i prihvatanje razli\u010ditosti, uz po\u0161tovanje ustavnog poretka, ljudskih prava i osnovnih sloboda. Upravo u vremenima dru\u0161tvenih i politi\u010dkih kriza, potreba za tolerancijom postaje va\u017enija nego ikada.<\/p>\n CGO apeluje na institucije, dru\u0161tvene i politi\u010dke aktere, medije i gra\u0111ane da aktivno doprinose ja\u010danju kulture tolerancije kroz promi\u0161ljeno djelovanje, odgovorne javne nastupe i dosljednu afirmaciju gra\u0111anskih vrijednosti. Crna Gora se mo\u017ee razvijati kao otvoreno, demokratsko i solidarno dru\u0161tvo samo ako razli\u010ditost vidi kao prednost, a ne prijetnju. Tolerancija nije slabost, ve\u0107 snaga koja povezuje, \u0161titi i omogu\u0107ava odr\u017eivi razvoj dru\u0161tva.<\/p>\n Lejla \u0160aboti\u0107, asistentkinja na projektima<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), povodom Me\u0111unarodnog dana tolerancije, podsje\u0107a na zna\u010daj njegovanja tolerancije, po\u0161tovanja i uva\u017eavanja razli\u010ditosti kao temelja mira, stabilnosti i napretka Crne Gore.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368906,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-444528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=444528"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444528\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":444531,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444528\/revisions\/444531"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=444528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=444528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=444528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}