{"id":444519,"date":"2025-11-16T07:55:15","date_gmt":"2025-11-16T06:55:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444519"},"modified":"2025-11-16T07:55:15","modified_gmt":"2025-11-16T06:55:15","slug":"mikroplastika-i-mozak-moguca-veza-sa-vaskularnom-demencijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/16\/mikroplastika-i-mozak-moguca-veza-sa-vaskularnom-demencijom\/","title":{"rendered":"Mikroplastika i mozak &#8211; mogu\u0107a veza sa vaskularnom demencijom"},"content":{"rendered":"<p>Nedavno objavljen nau\u010dni rad u presti\u017enom \u010dasopisu &#8220;The American Journal of Pathology&#8221; nagove\u0161tava da bi mikroplastika u ljudskom organizmu mogla da ima mnogo dublji uticaj na zdravlje nego \u0161to se do sada mislilo. Autorka rada, dr Elejn Bearer, patolog i neuronau\u010dnica sa Univerziteta u Novom Meksiku, ukazuje na mogu\u0107u vezu izme\u0111u prisustva mikroplastike u mozgu i razvoja vaskularne demencije \u2013 bolesti koja nastaje usled o\u0161te\u0107enja mo\u017edanih krvnih sudova.<\/p>\n<p>Dr Bearer je u svom radu o ulozi vaskularnih faktora u nastanku kognitivnih poreme\u0107aja analizirala vi\u0161e prethodnih studija kao i\u00a0 mikroskopske snimke mo\u017edanog tkiva ljudi koji su preminuli sa dijagnozom demencije.<\/p>\n<p>Njena analiza pokazala je da mozak ovih osoba sadr\u017ei znatno vi\u0161e mikroplastike nego mozak ljudi bez kognitivnih poreme\u0107aja. Ta zapa\u017eanja otvaraju nova pitanja o tome kako zaga\u0111enje plastikom mo\u017ee uticati na funkcionisanje ljudskog mozga.<\/p>\n<p>\u201eNanoplastika u mozgu predstavlja novog igra\u010da u neuropatologiji. Na\u0161e razumevanje Alchajmerove bolesti i drugih demencija mora se preispitati u svetlu ovih otkri\u0107a&#8221;, ka\u017ee dr Bearer.<\/p>\n<p>\u0160ta je vaskularna demencija?<\/p>\n<p>Vaskularna demencija nastaje kada smanjen protok krvi o\u0161teti mo\u017edane \u0107elije, \u0161to dovodi do gubitka pam\u0107enja, konfuzije i problema sa mi\u0161ljenjem. Obi\u010dno je posledica mikroskopskih mo\u017edanih udara ili o\u010dvr\u0161\u0107avanja sitnih krvnih sudova. Iako je drugi naj\u010de\u0161\u0107i tip demencije posle Alchajmerove bolesti, o njoj se i dalje malo zna. Dr Bearer predla\u017ee novu klasifikaciju vaskularne demencije, zasnovanu na razli\u010ditim tipovima o\u0161te\u0107enja mo\u017edanih sudova, i smatra da bi \u010destice mikroplastike mogle da pokrenu ili ubrzaju te procese.<\/p>\n<p>Nova klasifikacija i potencijalna uloga mikroplastike<\/p>\n<p>Mikroplastika su sitne \u010destice manje od pet milimetara, a nanoplastika je jo\u0161 manja \u2013 manja od jednog mikrometra. Danas se ove \u010destice nalaze svuda: u vazduhu, vodi, morskim plodovima, pa \u010dak i u ljudskoj krvi, jetri i placenti. Studija objavljena u &#8220;Nature Medicine&#8221; 2024. godine pokazala je da je koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu ve\u0107a nego u jetri ili bubrezima.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i prona\u0111eni polimer bio je polietilen \u2013 isti materijal od koga se prave plasti\u010dne kese i ambala\u017ee.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici smatraju da \u010destice mikroplastike mogu pro\u0107i kroz krvno-mo\u017edanu barijeru \u2013 za\u0161titni filter koji spre\u010dava \u0161tetne materije da u\u0111u u mozak. Kada se ta barijera o\u0161teti, unutra\u0161nje strukture mozga postaju ranjivije.<\/p>\n<p>Mikroplastika mo\u017ee izazvati upalu, oksidativni stres i o\u0161te\u0107enje \u0107elija, \u0161to sve mo\u017ee doprineti razvoju neurolo\u0161kih bolesti. Ipak, va\u017eno je naglasiti da trenutno ne postoje dokazi da mikroplastika direktno uzrokuje demenciju \u2013 za sada se samo govori o potencijalnoj povezanosti koja zahteva dodatna istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Kako mikroplastika mo\u017ee uticati na mozak<br \/>\nAko se potvrdi da mikroplastika uti\u010de na zdravlje mozga, to bi moglo da potpuno promeni na\u010din na koji posmatramo i le\u010denje i prevenciju kognitivnih bolesti. Istovremeno, ovo otkri\u0107e podse\u0107a na \u0161iri problem \u2013 da je zaga\u0111enje plastikom postalo deo na\u0161eg tela i da njegove posledice tek po\u010dinjemo da razumemo.<\/p>\n<p>\u201eVaskularne bolesti su dugo bile zanemarene kao faktor demencije&#8221;, ka\u017ee dr Bearer. \u201eAli sada vidimo da se moramo baviti i novim oblicima zaga\u0111enja koji mogu uticati na najosetljiviji organ \u2013 ljudski mozak.&#8221;<\/p>\n<p>Zaga\u0111enje plastikom kao globalni zdravstveni izazov<\/p>\n<p>Ovi rezultati otvaraju novo polje istra\u017eivanja koje povezuje zaga\u0111enje \u017eivotne sredine i neurolo\u0161ke bolesti. Ako se poka\u017ee da mikroplastika zaista igra ulogu u nastanku vaskularne demencije, to bi moglo promeniti na\u010din na koji se odnosimo prema plastici u svakodnevnom \u017eivotu i ohrabriti razvoj novih strategija za\u0161tite zdravlja i \u017eivotne sredine. (Izvor;RTS, Science Daily)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno objavljen nau\u010dni rad u presti\u017enom \u010dasopisu &#8220;The American Journal of Pathology&#8221; nagove\u0161tava da bi mikroplastika u ljudskom organizmu mogla da ima mnogo dublji uticaj na zdravlje nego \u0161to se do sada mislilo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":383709,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-444519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=444519"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":444522,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444519\/revisions\/444522"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/383709"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=444519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=444519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=444519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}