prenosi RSE.\u00a0<\/a><\/p>\nNapominju da se njihove operacije prote\u017eu \u0161irom Crne Gore, ali i u druge dr\u017eave.<\/p>\n
\u201eUprkos poja\u010danim naporima policije, uklju\u010duju\u0107i hap\u0161enja klju\u010dnih \u010dlanova, ove grupe i dalje kontroli\u0161u kriminalna tr\u017ei\u0161ta kroz regrutovanje novih \u010dlanova, \u010dak i u zatvorima\u201c, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri \u010demu Europol procjenjuje da kontroli\u0161u najmanje 30 odsto kokaina koji iz Ju\u017ene Amerike sti\u017ee u Evropu, navodi se.<\/p>\n
Klanovi, dodaje se, odr\u017eavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju klju\u010dne ulazne ta\u010dke za \u0161verc kokaina.<\/p>\n
\u201eDodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koriste\u0107i nasilje i zastra\u0161ivanje za o\u010duvanje svojih kriminalnih aktivnosti, \u0161to je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava izme\u0111u klanova\u201c, pi\u0161e u izvje\u0161taju uz napomenu da je Crna Gora me\u0111u zemljama sa najvi\u0161e incidenata sa vatrenim oru\u017ejem u regionu.<\/p>\n
Autori izvje\u0161taja ukazuju i da su procurele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za politi\u010dku za\u0161titu i uticaj na pravosu\u0111e i policiju.<\/p>\n
\u201eAkteri povezani sa dr\u017eavom odr\u017eavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olak\u0161avaju\u0107i nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti\u201c.<\/p>\n
Dodaju da su visoki zvani\u010dnici bili uklju\u010deni u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu sje\u010du \u0161uma.<\/p>\n
\u201eIako se sprovode istrage i hap\u0161enja, stalna uklju\u010denost dr\u017eavnih zvani\u010dnika slabi efikasnost organa reda\u201c, zaklju\u010duju i ukazuju na dokaze o mije\u0161anju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori.<\/p>\n
Tako\u0111e napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogu\u0107ava rad organizovanog kriminala, naro\u010dito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti.<\/p>\n
Osim toga, isti\u010de se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i da ga karakteri\u0161u lo\u0161e upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju politi\u010dkih aktivnosti i korupcija velikih razmjera.<\/p>\n
\u201eNepravilnosti u kori\u0161\u0107enju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno isti\u010du sistemske slabosti u finansijskom sektoru\u201c.<\/p>\n
Tako\u0111e, izvje\u0161taj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori.<\/p>\n
Posljednjih godina me\u0111u \u017ertvama je zabilje\u017een zna\u010dajan porast broja ruskih dr\u017eavljanki i dr\u017eavljana, navedeno je.<\/p>\n
Pored toga, romska djeca \u010desto bivaju prisiljena na prosja\u010denje i nelegalna vjen\u010danja, dok nadle\u017eni \u010desto takve slu\u010dajeve tretiraju kao \u201ekulturnu praksu\u201c.<\/p>\n
Zaklju\u010dak je i da bezbjednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora slu\u017ei kao klju\u010dna tranzitna ta\u010dka za razne ilegalne aktivnosti.<\/p>\n
Autori izvje\u0161taja napominju da, uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, politi\u010dke podjele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovo\u0111enje zakonodavnih reformi.<\/p>\n
Tako\u0111e isti\u010du da visoko-profilisane osloba\u0111aju\u0107e presude u slu\u010dajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisno\u0161\u0107u pravosu\u0111a i kvalitetom istraga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. Godinu, Crna Gora je na 10 mjestu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":444505,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-444502","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444502","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=444502"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444502\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":444508,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444502\/revisions\/444508"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/444505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=444502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=444502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=444502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}