{"id":444466,"date":"2025-11-15T13:44:16","date_gmt":"2025-11-15T12:44:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444466"},"modified":"2025-11-15T13:44:16","modified_gmt":"2025-11-15T12:44:16","slug":"eu-salje-signale-a-vrijeme-je-da-region-odgovori-djelima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/15\/eu-salje-signale-a-vrijeme-je-da-region-odgovori-djelima\/","title":{"rendered":"EU \u0161alje signale, a vrijeme je da region odgovori djelima"},"content":{"rendered":"

Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane vi\u0161e od politi\u010dke parole. U suprotnom, bi\u0107emo najbolji me\u0111u lo\u0161ima – i to ne\u0107e biti evropski uspjeh, ve\u0107 regionalni neuspjeh, zaklju\u010dak je nove emisije Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) Gra\u0111anski ugao<\/a> na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima politi\u010dke volje za reforme i isku\u0161enjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kova\u010d, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Milo\u0161 Radonji\u0107, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Me\u0111ak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Milo\u0161 \u0160olaja, profesor na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Banja Luci.<\/p>\n

Na pitanje gdje region mo\u017ee biti za pet godina – u EU ili na marginama Evrope, sagovornici su se saglasili da bi Crna Gora i Albanija mogle prve zatvoriti poglavlja i pristupiti Uniji, dok su druge zemlje jo\u0161 daleko od tog cilja.<\/p>\n

\u201e\u017delim da vjerujem da \u0107e makar dvije dr\u017eave sa zapadnog Balkana – Crna Gora i Albanija – biti \u010dlanice Evropske unije do 2030. godine\u201c, rekao je Milo\u0161 Radonji\u0107. \u201eTrenutna geopoliti\u010dka situacija daje nam podsticaj, jer je politika pro\u0161irenja ponovo dobila bezbjednosnu dimenziju. U ovom trenutku, politika pro\u0161irenja i bezbjednost Evrope su povezane u istu ravan,\u201c dodao je on.<\/p>\n

Profesor Milo\u0161 \u0160olaja smatra da bi Crna Gora i Albanija mogle biti \u201eblizu Unije\u201c, ali da ostatak regiona kaska. \u201eBiH 2030. sigurno ne\u0107e biti \u010dlanica EU\u201c, kazao je on. \u201eUprkos retorici, unutra\u0161nji sistem je blokiran, reformski procesi kasne, a Evropa nas tretira birokratski, bez istinskog razumijevanja na\u0161e slo\u017eene situacije,\u201c ocijenio je \u0160olaja.<\/p>\n

Vladimir Me\u0111ak vjeruje da \u0107e se proces pro\u0161irenja vjerovatno odvijati u grupama. \u201eMislim da \u0107e se praviti grupacija u kojoj \u0107e biti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok \u0107e Bosna i Makedonija ostati u drugom krugu. Srbija mo\u017ee napredovati samo ako do\u0111e do promjene re\u017eima\u201c, rekao je on.<\/p>\n

Sagovornici su saglasni da Crna Gora u\u017eiva najve\u0107u podr\u0161ku EU i da je u formalnom smislu najbli\u017ea \u010dlanstvu. Me\u0111utim, upozoravaju da politi\u010dka nestabilnost i nedostatak institucionalne discipline ugro\u017eavaju kredibilitet.<\/p>\n

\u201eIstina je da nam EU sada pru\u017ea neuporedivo ve\u0107u podr\u0161ku nego ranije. Crna Gora \u0107e biti doma\u0107in samita EU – zapadni Balkan, a sljede\u0107e godine i Berlinskog procesa. To su jasni signali povjerenja. Ali, to ne zna\u010di da je posao zavr\u0161en. Potrebno je dosljedno sprovo\u0111enje reformi i izbjegavanje gre\u0161aka kakve smo ve\u0107 imali,\u201c kazao je Radonji\u0107. Kao primjer takvih gre\u0161aka naveo je rezoluciju o Jasenovcu, Mauthausenu i Dahau. \u201eBio je to nepromi\u0161ljen potez koji nas je usporio i udaljio od poglavlja 31, iako smo u njemu imali izuzetno naprednu fazu spremnosti\u201c, podsjetio je Radonji\u0107.\u00a0 Dodao je da su pred Crnom Gorom \u201e14 mjeseci odlu\u010duju\u0107eg rada\u201c i da su obaveze precizno utvr\u0111ene. \u201eLista zadataka se zna. Treba ostati na kursu i ne dozvoliti skretanja,\u201c rekao je on.<\/p>\n

I Me\u0111ak je potvrdio da iz Brisela sti\u017eu signali da se priprema zavr\u0161ni korak. \u201eEvropska komisija ve\u0107 po\u010dinje da priprema kona\u010dni finansijski paket i priprema se ugovor o pristupanju Crne Gore, \u0161to se ne radi bez politi\u010dke odluke. Dakle, vrata su otvorena, osim ako sami ne upropastite \u0161ansu,\u201d dodao je on. Istovremeno je upozorio da se uspjeh ne mjeri samo tehni\u010dkim poglavljima. \u201eNe\u0107ete u\u0107i u EU kao 105. dr\u017eava po korupciji u svijetu. EU ne\u0107e uvoziti probleme, posebno ne u oblasti vladavine prava i slobode medija,\u201c poru\u010dio je Me\u0111ak.<\/p>\n

Kada je o Srbiji rije\u010d, Me\u0111ak smatra da je \u201cSrbija danas dr\u017eava koja ne bi dobila ni status kandidata da sada aplicira. Evropska komisija je eksplicitno navela da vlasti u Srbiji moraju prestati da sprovode antievropsku propagandu i to je nezabilje\u017eeno u istoriji pro\u0161irenja.\u201c Prema njegovim rije\u010dima, \u201enajve\u0107i problem Srbije nije Kosovo, ve\u0107 korupcija i uru\u0161ene institucije\u201c.<\/p>\n

\u201eKosovo je politi\u010dki problem, ali korupcija blokira cijelu dr\u017eavu. Ne mo\u017eete rije\u0161iti nijedan problem dok ne uspostavite funkcionalnu vlast i slobodne izbore\u201c, pojasnio je Me\u0111ak.<\/p>\n

\u201eNe poznajem dovoljno va\u0161u situaciju, ali mogu re\u0107i da je propaganda u Srbiji previ\u0161e jaka. Na medijima sa nacionalnim frekvencijama, Xi Jinping ima nula sekundi negativnog izvje\u0161tavanja, a EU je tretirana kao neutralna tema. To traje ve\u0107 13 godina. Takva propaganda preliva se i u Crnu Goru,\u201c kazao je Me\u0111ak na pitanje o tzv. \u201cSrpskom svetu\u201d i uticaju Beograda na region. Objasnio je i da ta strategija ima geopoliti\u010dku dimenziju. \u201eEvropski parlament je naveo da Srbija i Ma\u0111arska sprovode ciljeve Rusije i Kine u regionu. Zato sam siguran da bez promjene vlasti Srbija ne mo\u017ee napredovati,\u201c zaklju\u010dio je on.<\/p>\n

Profesor \u0160olaja je govorio o dubokim strukturnim problemima BiH. \u201eBosna i Hercegovina je kompilacija svih negativnih elemenata Zapadnog Balkana. Nema vladaju\u0107e koalicije, Savjet ministara je blokiran, reformska agenda kasni, a zemlja je izgubila 100 miliona eura iz evropskog plana rasta\u201c, ukazao je on. \u201eEvropske integracije u BiH su vi\u0161e ideolo\u0161ka mantra nego realan proces. Kao da ponavljamo staro obe\u0107anje iz socijalizma – kad u\u0111emo u EU, sve \u0107e biti rije\u0161eno. Ljudi u to vi\u0161e ne vjeruju. Na pitanje kako sebe vide u EU, svi stanu. A kad ih pitate da li bi mogli i bez toga \u2014 ka\u017eu da bi, ako mo\u017ee\u201c, rekao je \u0160olaja.<\/p>\n

Naglasio je da je klju\u010dni izazov nedostatak unutra\u0161nje saglasnosti i odgovornosti. \u201eBiH je globalni eksperiment, zemlja sa stranim guvernerom i unutra\u0161njim sukobima. Evropska unija to ignori\u0161e – bavi se birokratijom, a ne su\u0161tinom,\u201c pojasnio je on, dodaju\u0107i da EU u BiH ne pokazuje stvarni interes.<\/p>\n

Radonji\u0107 ocjenjuje da je pad povjerenja gra\u0111ana Crne Gore u EU, na \u0161to ukazuju istra\u017eivanja, ozbiljan signal. \u201eTo je znak da smo na granici strpljenja. Su\u0161tina ovog procesa je kako i na koji na\u010din implementiramo evropski na\u010din \u017eivota u Crnoj Gori. Mo\u017eete u odre\u0111enoj mjeri i da fingirate proevropski kurs, ali do\u0107e \u0107e vrijeme, ili ve\u0107 dolazi, kada treba na djelu da poka\u017eete da li ste vi zapravo Evropejci i da li \u017eelite evropsku praksu,\u201d naveo je on.<\/p>\n

\u0160olaja je upozorio na potrebu za referendumom kako bi se potvrdila volja gra\u0111ana za pridru\u017eenje EU. \u201eU EU ne ulaze ni vlade ni zakoni, nego gra\u0111ani. Ako oni ne razumiju o \u010demu glasaju, sve pada u vodu,\u201c naglasio je on.<\/p>\n

Radonji\u0107 je istakao da bi \u010dlanstvo Crne Gore u EU bio pozitivan signal za region. \u201eTo bi bio dokaz da se pro\u0161irenje nastavlja i da se reforme isplate. Pokazalo bi da je demokratija mogu\u0107a i na Balkanu,\u201c kazao je on, dodaju\u0107i da se Crna Gora ve\u0107 pona\u0161a kao \u010dlanica u mnogim aspektima. \u201eKoristimo euro, po\u0161tujemo zajedni\u010dku spoljnu i bezbjednosnu politiku, \u010dlanica smo NATO-a. Ulazak u EU bio bi logi\u010dan zavr\u0161etak tog procesa,\u201c naveo je on.<\/p>\n

\u0160olaja se saglasio sa stavom Radonji\u0107a, ali je sugerisao da politika EU prema regionu mora biti manje birokratska, a vi\u0161e su\u0161tinska. \u201eEvropska unija mora razumjeti specifi\u010dnosti regiona. Previ\u0161e je formalnosti, a premalo politi\u010dke volje. Ako se to ne promijeni, Balkan \u0107e i dalje biti zona \u010dekanja,\u201c kazao je \u0160olaja.<\/p>\n

\u201eUlazak Crne Gore bio bi najbolja vijest za sve, osim za one koji se boje Evrope\u201c, zaklju\u010dio je Me\u0111ak.<\/p>\n

Cijela emisija je dostupna na linku: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=gQ1_Saa_Pqs<\/a><\/p>\n

Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 – Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njema\u010dka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadr\u017eaj emisije je isklju\u010diva sagovornika u emisiji.<\/p>\n

Maja Marinovi\u0107, saradnica na programima<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane vi\u0161e od politi\u010dke parole. U suprotnom, bi\u0107emo najbolji me\u0111u lo\u0161ima – i to ne\u0107e biti evropski uspjeh, ve\u0107 regionalni neuspjeh, zaklju\u010dak je nove emisije Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) Gra\u0111anski ugao na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima politi\u010dke volje za reforme i isku\u0161enjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kova\u010d, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Milo\u0161 Radonji\u0107, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Me\u0111ak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Milo\u0161 \u0160olaja, profesor na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Banja Luci.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368906,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-444466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=444466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":444469,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444466\/revisions\/444469"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=444466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=444466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=444466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}