{"id":444430,"date":"2025-11-15T04:21:53","date_gmt":"2025-11-15T03:21:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444430"},"modified":"2025-11-15T04:22:54","modified_gmt":"2025-11-15T03:22:54","slug":"gradjanska-neposlusnost-sprjecavanje-tiranije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/15\/gradjanska-neposlusnost-sprjecavanje-tiranije\/","title":{"rendered":"Gra\u0111anska neposlu\u0161nost: sprje\u010davanje tiranije"},"content":{"rendered":"

Autor: Mick Hall<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Australijski psihijatar i autor dr Nil Maklaren vjeruje da gra\u0111anska neposlu\u0161nost predstavlja sredstvo za zaustavljanje hijerarhija dominacije u dru\u0161tvu koje se spiralno kre\u0107e prema otvorenom fa\u0161izmu.<\/p>\n

Maklaren vjeruje da ljudi imaju prirodnu sklonost prema oblicima dominacije i ako se ne kontroli\u0161e, nastaje politi\u010dki sistem \u201enarcisofa\u0161izma\u201c. Maklaren je za ‘In Context’ rekao:<\/p>\n

\u201eOvo svakodnevno vidimo u svijetu, ali najjasnije u SAD-u, gdje je njihov predsjednik opsjednut do manije prisiljavanjem svih da rade ono \u0161to im on ka\u017ee: ‘Radite kako ka\u017eemo ili \u0107emo vam uvesti carine i sankcije, deportovati \u0107emo vas ili vas di\u0107i u vazduh.’ Nije ga briga koliko \u0161teti ljudima ili \u010dak vlastitoj zemlji, sve dok mo\u017ee zapovijedati ljudima, sre\u0107an je. Kao \u0161to je tipi\u010dno, stalno testira granice.\u201c<\/p>\n

Sli\u010dno tome, kako bi blokirala kritike izraelskog genocida, vlada Ujedinjenog Kraljevstva je proglasila \u00a0nenasilnu organizaciju, Palestine Action, teroristi\u010dkom. Gra\u0111ani su ogor\u010deni i namjerno kr\u0161e ovaj nepravedni zakon kako bi bili uhap\u0161eni. Me\u0111utim, umjesto da priznaju da su pogrije\u0161ili, vlada je poja\u010dala svoje napore u suzbijanju opozicije.<\/p>\n

Gra\u0111anska neposlu\u0161nost temelji se na drevnoj ideji poznatoj kao lex iniusta non est lex – nepravedan zakon nije zakon. Svaki pojedina\u010dni zakon mora biti u skladu s glavnim na\u010delom univerzalne pravde.<\/p>\n

\u201eGra\u0111anska neposlu\u0161nost je posljednje, neotu\u0111ivo pravo i du\u017enost gra\u0111ana da sprije\u010de rast tiranije.\u201c<\/p>\n

\n

Zombi dru\u0161tva mar\u0161iraju prema Sudnjem danu<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Zagovaranje gra\u0111anske neposlu\u0161nosti kao sredstva za zaustavljanje civilizacijskog kolapsa i varvarstva ima dugu istoriju.<\/p>\n

Pedesetih godina pro\u0161log vijeka, psihoanaliti\u010dki teoreti\u010dar i autor Erih From je tvrdio da je gra\u0111anska neposlu\u0161nost nu\u017ena vrlina i da bi na\u0161a sposobnost kritikovanja I neposlu\u0161nosti mogla biti jedino \u0161to stoji izme\u0111u ljudskog napretka i kraja civilizacije.<\/p>\n

Njegov koncept \u201ebirokratskog \u010dovjeka\u201c opisuje otu\u0111enog konformista koji je izgubio sposobnost kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i istinskog osje\u0107anja ili uvjerenja, \u010dijim pona\u0161anjem upravljaju i manipuli\u0161u mo\u0107ne sile dr\u017eavne propagande i tr\u017ei\u0161nog ogla\u0161avanja.<\/p>\n

From dijelom tvrdi da savjesni \u010dinovi gra\u0111anske neposlu\u0161nosti osporavaju umrtvljuju\u0107e i dehumaniziraju\u0107e u\u010dinke birokratskog, konzumeristi\u010dkog dru\u0161tva, imaju\u0107i potencijal da trgnu gra\u0111ane iz kolektivnog sna kako bi izgradili demokratskije i humanije dru\u0161tvo.<\/p>\n

Upozorio je da bi slijepa poslu\u0161nost autoritetu, s druge strane, mogla dovesti do uni\u0161tenja \u010dovje\u010danstva, pri \u010demu nuklearni rat predstavlja posebnu opasnost.<\/p>\n

Ta opasnost danas raste. NATO podsti\u010de zapadne nacije da militariziraju svoja dru\u0161tva, dok se planira suo\u010diti sa \u201estrate\u0161kim protivnicima\u201c u onome \u0161to naziva \u201evi\u0161edomenskim\u201c okru\u017eenjem.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, pretvara dru\u0161tvena, ekonomska, politi\u010dka, informacijska i obrazovna podru\u010dja dru\u0161tva u ratne arene, dok zapadni blok mo\u0107i poku\u0161ava izazvati nove \u201emultipolarne\u201c centre mo\u0107i koji se sada oblikuju, a koji dovode u pitanje imperijalni sistem \u201ezasnovan na pravilima\u201c predvo\u0111en SAD.<\/p>\n

Za sve koji \u017eele shvatiti neuravnote\u017eenu i opasnu prirodu ove strate\u0161ke vizije, pogledajte informativne videozapise koje je objavio sam NATO.<\/p>\n

Takva totaliziraju\u0107a vizija rata po\u010dinje imati razorne u\u010dinke na zapadna dru\u0161tva, jer propaganda, cenzura, dr\u017eavni nadzor i kriminalizacija protesta i neslaganja naru\u0161avaju osnovne gra\u0111anske slobode.<\/p>\n

Godi\u0161nji izvje\u0161taji o procjeni prijetnji iz partnerskih zemalja Pet o\u010diju: Kanade, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Australije i Novog Zelanda, jasno izra\u017eavaju zabrinutost doma\u0107ih obavje\u0161tajnih agencija zbog rastu\u0107ih dru\u0161tvenih nemira me\u0111u vlastitim stanovni\u0161tvom, budu\u0107i da doma\u0107i politi\u010dki sistemi ne uspijevaju sprovoditi politike u interesu obi\u010dnih ljudi.<\/p>\n

Masovno pove\u0107anje vojnih izdataka na \u0161tetu socijalnih programa vjerovatno \u0107e pove\u0107ati takve napetosti. U slu\u010daju zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva i Njema\u010dke, ovaj militarizam predstavlja prijetnju samom postojanju njihovih dr\u017eava blagostanja.<\/p>\n

Sada su u toku \u0161iroke propagandne kampanje kako bi se zapadna javnost uvjerila u nu\u017enost pove\u0107anja vojnih tro\u0161kova u iznosu od 5 posto BDP-a \u010dlanica NATO-a, \u0161to uvelike naduvava prijetnje koje predstavljaju Rusija i Kina.<\/p>\n

Zapadni istra\u017eiva\u010dki centri koji su decenijama oblikovali ameri\u010dku geopoliti\u010dku politiku zagovaraju strategije obuzdavanja rastu\u0107ih sila poput Kine i Rusije, dok njihove ekonomije rastu uz odgovaraju\u0107u sposobnost prkosa diktatima zapadnih institucija koje name\u0107u politike neokolonijalne eksploatacije i nerazvijenosti.<\/p>\n

Ove strategije dovele su do eskalacije posredni\u010dkog rata s Rusijom, genocida u odbrani izraelske kolonije apartheidskih doseljenika u zapadnoj Aziji, okru\u017eenja Kine od strane dr\u017eava na prvoj liniji NATO i operacija promjene re\u017eima protiv suverenih nacija poput Venecuele i Irana.<\/p>\n

S kolapsom bilo kakvog privida funkcioniraju\u0107eg UN-ovog multilateralizma i instrumenata me\u0111unarodnog prava, kao i ozbiljnim demokratskim deficitima unutar zapadnih dr\u017eava, akti gra\u0111anske neposlu\u0161nosti su u porastu.<\/p>\n

Obi\u010dni ljudi se \u010duju, od studentskih kampova koji su zapo\u010deli diljem ameri\u010dkih univerziteta protestuju\u0107i protiv izraelsko-ameri\u010dkog genocida nad Palestincima, do o\u0161te\u0107enja fabrika oru\u017eja u Velikoj Britaniji od strane grupe Palestine Action.<\/p>\n

Taj trend je vidljiv na Novom Zelandu.<\/p>\n

\n

Gra\u0111anska neposlu\u0161nost i sudovi<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Mladi ljudi poput D\u017eozefa Breja su u\u010destvovali u proestima koji su uklju\u010divali zauzimanje lokacija odbrambenih kompanija i o\u0161te\u0107enje imovine.<\/p>\n

U pisanoj izjavi pod prisegom sudu koju je koristio Brejev \u00a0odvjetni\u010dki tim, D\u017eeremi Mojsije, profesor me\u0111unarodnih studija i politologije na Univerzitetu u Kenterberiju, je rekao da je nasilje u Gazi “o\u010dekivano izazvalo velike globalne proteste koji su poprimili mnoge oblike” te da je neuspjeh zapadnih dr\u017eava da interveni\u0161u pove\u0107ao osje\u0107aj nepravde i potrebu da sami gra\u0111ani djeluju.<\/p>\n

U izjavi se dodaje:<\/p>\n

\u201eO\u010dekivati \u200b\u200bje da \u0107e se mnogi mladi ljudi uklju\u010diti u ove akcije u odbranu osnovnih na\u010dela ljudskih prava i antigenocidnih osje\u0107aja. Iako \u0107e biti ograni\u010denih slu\u010dajeva u kojima te akcije prelaze granice zakonitosti, vjerujem da bi ve\u0107e vrijednosti ljudskih prava i ljudske savjesti trebale biti u sredi\u0161tu dono\u0161enja odluka te da \u0107e se blagost prema tim protestantima dugoro\u010dno smatrati slu\u017eenjem pravdi.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Mojsije nije jedini nau\u010dnik koji vjeruje da je blagost primjerena u takvim slu\u010dajevima.<\/p>\n

Ameri\u010dki pravni nau\u010dnik i teolog profesor Gari \u010cartier je rekao za ‘U kontekstu’ (In Context) da se gra\u0111anska neposlu\u0161nost protiv onoga \u0161to ljudi smatraju nepravednim zakonima ili politikama \u010dini \u201erazumljivim, \u010desto odbranjivim, a u nekim slu\u010dajevima i pohvalnim\u201c.<\/p>\n

Ugledni profesor prava i poslovne etike te prodekan Poslovne \u0161kole Zapara na Univerzitetu La Siera rekao je:<\/p>\n

\u201ePonekad ovakva aktivnost ne\u0107e uzrokovati povrede osobama ili imovini koja nije dr\u017eavna, a u ovom slu\u010daju bih apsolutno podstakao sudije da budu \u0161to susretljiviji.\u201c<\/p>\n

Posebno se nadam da bi sudije ozbiljno shvatili na\u010dine na koje simboli\u010dka kr\u0161enja mogu biti prvenstveno ekspresivne prirode i stoga zaslu\u017eivati \u200b\u200bza\u0161titu kao komunikacijski \u010dinovi – recimo, na primjer, kada neko simboli\u010dki ‘neovla\u0161\u0107eno u\u0111e’ na tlo raketne baze kako bi protestovao protiv rata.<\/p>\n

Izazov o\u010dito nastaje u vezi s pojavom nasilja ili gra\u0111anskih nemira s ozbiljnim potencijalom da izazovu nasilje. Sudije svakako moraju biti osjetljivi na potrebu obuzdavanja nasilnika i onih koji bi mogli bezobzirno podsticati nasilje.<\/p>\n

Majkl Dorf, profesor prava na Pravnom fakultetu Kornel, je rekao da tu\u017eioci i sudije u SAD obi\u010dno imaju znatnu diskreciju u pogledu optu\u017ebi, odnosno izricanja kazni.<\/p>\n

Sli\u010dna diskrecija vidljiva je i u drugim zapadnim zemljama, uklju\u010duju\u0107i Novi Zeland. Godine 2010. porota je oslobodila krivice one koji su u\u010destvovali u slu\u010daju napada na \u0161pijunsku bazu u Vaihopaiju za namjerno nano\u0161enje \u0161tete i ulazak u posjed s namjerom po\u010dinjenja zlo\u010dina. Adrian Lison, vele\u010dasni Piter Murnane i Sem Lend su tvrdili da su djelovali kako bi spasili \u017eivote.<\/p>\n

S druge strane, Okru\u017eni sud u Oklandu je odbio u septembru da advokaticu Hanu Svedlund pusti bez osude nakon \u0161to je optu\u017eena za namjerno nano\u0161enje \u0161tete izbornim kancelarijama nekoliko vladinih zvani\u010dnika 2023. godine, uklju\u010duju\u0107i i kancelariju premijera Kristofera Luksona.<\/p>\n

Svedlund je uhap\u0161ena u februaru 2024. s jo\u0161 dvije osobe nakon nekoliko protesta protiv suu\u010desni\u0161tva Novog Zelanda u genocidu.<\/p>\n

\u201eVidi se spektar stavova\u201c, ka\u017ee Dorf, dodaju\u0107i:<\/p>\n

\u201eNeki tu\u017eioci i sudije pokazuju blagost prema onima koji u\u010destvuju u gra\u0111anskoj enposlu\u0161nosti, prepoznaju\u0107i da oni koji u tome u\u010destvuju ne predstavljaju op\u0161tu prijetnju javnoj sigurnosti i djeluju iz motiva usmjerenih na javnost. S druge strane, neki tu\u017eioci I sudije koriste punu snagu zakona kako bi kaznili i, nadaju se, odvratili budu\u0107e akte gra\u0111anske neposlu\u0161nosti, koje u najboljem slu\u010daju smatraju smetnjom.\u201c<\/p>\n

Rje\u0111e se vidi me\u0111ustav ukorijenjen u samoj tradiciji gra\u0111anske neposlu\u0161nosti, kao \u0161to su primjeri Henrija Dejvida \u00a0Toroa, Mahatme Gandija i Martina Lutera Kinga. U toj tradiciji, osoba koja se upu\u0161ta u gra\u0111ansku neposlu\u0161nost dragovoljno prihvata kaznu kao dio samog gra\u0111anskog neposluha. Sudije koji osu\u0111uju osobe za djela gra\u0111anske neposlu\u0161nosti u ovoj tradiciji obi\u010dno izri\u010du blage, ali ne trivijalne kazne.<\/p>\n

\n

Patnja i obra\u0107enje<\/h3>\n<\/blockquote>\n

\u010carls DiSalvo, profesor prava na Univerzitetu Zapadne Vird\u017einije, isti\u010de da bi moglo biti korisnije da pravosudni sistem stro\u017ee postupa s onima koji u\u010destvuju u gra\u0111anskoj neposlu\u0161nosti.<\/p>\n

Sa strate\u0161kog gledi\u0161ta, iskori\u0161\u0107avanje patnje pretrpljene kao posljedica gra\u0111anskog neposluha i direktne akcije u kona\u010dnici mo\u017ee podsta\u0107i novu masovnu politi\u010dku i moralnu svijest u dru\u0161tvu.<\/p>\n

DiSalvo razlikuje direktnu i indirektn gra\u0111ansku neposlu\u0161nost, pri \u010demu je jedna usmjerena na zakone koji se kr\u0161e, a druga na ciljeve koji obi\u010dno nemaju nikakve veze s kr\u0161enjem zakona.<\/p>\n

\u201eU Sjedinjenim Dr\u017eavama, sjetite se Freedom Ridesa i protesta za ru\u010dkom u 1960-ima\u201c, rekao je za In Context:<\/p>\n

\u201eZakoni koje su crnci kr\u0161ili – koji su im zabranjivali kori\u0161\u0107enje autobusa i restorana otvorenih za sve ostale \u010dlanove javnosti – bili su upravo ona zla koja su napadali. U tim su slu\u010dajevima sudovi morali odlu\u010divati \u200b\u200bo tome jesu li zakoni zbog \u010dijeg su kr\u0161enja crnci procesuirani valjani. Kao \u0161to znate, sudovi su na kraju utvrdili da su zakoni neustavni i poni\u0161tili osude koje su crnci dobili na ni\u017eim sudovima.\u201c<\/p>\n

Kod indirektne neposlu\u0161nosti, neposlu\u0161ni moraju shvatiti da \u0107e njihova neposlu\u0161nost imati mali ili nikakav u\u010dinak bez patnje. Zapravo bi bilo kontraproduktivno s njihove strane tra\u017eiti bla\u017ee kazne.<\/p>\n

Primjer za to je ameri\u010dki pokret za \u017eensko pravo glasa, ka\u017ee on.<\/p>\n

\u201e\u017dene su uhap\u0161ene i nije im pokazana nikakva milost. Patile su u zatvoru. Rezultat te patnje? Javnost je saosje\u0107ala. To je izvr\u0161ilo pritisak na politi\u010dare. Politi\u010dari su se preobratili i donijeli kurativnu institucionalnu mjeru – u ovom slu\u010daju amandman na Ustav SAD kojim se \u017eenama daje pravo glasa.\u201c<\/p>\n

Postoji jedna formula za uspje\u0161an indirektni gra\u0111anski neposluh: patnja, saosje\u0107anje, obra\u0107enje, ljekovita institucionalna promjena.<\/p>\n

Da su sudijei koji su presu\u0111ivali o optu\u017ebama protiv \u017eena postupili s blago\u0161\u0107u, umjesto da primjenjuju zakon, \u017eene ne bi patile. Bez patnje, bez saosje\u0107anja. Bez saosje\u0107anja, bez pritiska na politi\u010dare da se obrate. Bez obra\u0107enja, bez promjene.\u201d<\/p>\n

Mick Hall je nezavisni novinar sa sjedi\u0161tem u Novom Zelandu. Biv\u0161i je digitalni novinar na Radiju Novi Zeland (RNZ) i biv\u0161i zaposlenik Australian Associated Pressa (AAP), a pisao je i istra\u017eiva\u010dke pri\u010de za razne novine, uklju\u010duju\u0107i New Zealand Herald.<\/p>\n

Ovaj \u010dlanak je iz knjige Micka Halla pod nazivom \u2018U kontekstu\u2019 (In Context).<\/p>\n

Prevod: AI\/PCNEN<\/p>\n

Civil Disobedience: Preventing Tyranny<\/a><\/p><\/blockquote>\n