{"id":444349,"date":"2025-11-13T07:14:47","date_gmt":"2025-11-13T06:14:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444349"},"modified":"2025-11-13T07:14:47","modified_gmt":"2025-11-13T06:14:47","slug":"test-ravnoteze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/13\/test-ravnoteze\/","title":{"rendered":"Test ravnote\u017ee"},"content":{"rendered":"<p>Brazilski nau\u010dnici vjeruju da bi ovaj jednostavan test ravnote\u017ee od 10 sekundi trebalo da postane dio rutinskog zdravstvenog pregleda za starije osobe.<\/p>\n<p>Ravnote\u017ea se pogor\u0161ava nakon 50. godine, pove\u0107avaju\u0107i rizik od padova i drugih zdravstvenih problema, ka\u017ee studija.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, test ravnote\u017ee jo\u0161 nije dio redovnih zdravstvenih pregleda za ljude srednjih godina. Tim nau\u010dnika je tako \u017eelio da istra\u017ei da li test ravnote\u017ee i dalje mo\u017ee da bude pouzdan pokazatelj rizika od smrti i da li mo\u017ee da doda informacije o zdravlju osobe.<\/p>\n<p>U studiji, objavljenoj u \u017eurnalu <em>British Journal of Sports Medicine<\/em>, u\u010destvovalo je vi\u0161e od 1.700 osoba izme\u0111u 51 i 75 godina, prosje\u010dna starost bila je 61 godina. Oko dvije tre\u0107ine bili su mu\u0161karci.<\/p>\n<p>Ova studija sprovedena je izme\u0111u februara 2009. i decembra 2020.<\/p>\n<p>U okviru testa, u\u010desnici su morali da stoje na jednoj nozi 10 sekundi bez dodatne podr\u0161ke. Svaki je imao po tri poku\u0161aja na svakoj nozi.<\/p>\n<p>\u201eOni koji mogu da stoje na jednoj nozi \u017eivje\u0107e du\u017ee\u201c, tvrde istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Dok samo pet odsto mla\u0111ih u\u010desnika ankete, od 51 do 55 godina, nije uspjelo da ispuni ovaj zadatak, ne\u0161to manje od polovine ispitanika starijih od 70 godina uspjelo je da zavr\u0161i test. \u0160to zna\u010di da su ljudi u ovoj starosnoj grupi imali vi\u0161e od 11 puta ve\u0107e \u0161anse da do\u017eive pad od ljudi 20 godina mla\u0111ih.<\/p>\n<p>Tokom perioda posmatranja, koji je trajao sedam godina, umrlo je 123 u\u010desnika. Uzroci smrti su bili razli\u010diti \u2013 karcinom, kardiovaskularne bolesti, respiratorne bolesti i kovid-19. Stopa smrtnosti bila je zna\u010dajno ve\u0107a kod onih koji nisu uradili test.<\/p>\n<p>Generalno, oni koji su pali na testu ravnote\u017ee bili su slabijeg zdravlja. Mnogi su bili gojazni, imali su sr\u010dane bolesti ili visok krvni pritisak i imali su previ\u0161e masti u krvi. Dijabetes tipa 2 je tako\u0111e bio \u010de\u0161\u0107i u grupi koja nije polo\u017eila test od 10 sekundi.<\/p>\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir godine, pol i postoje\u0107e zdravstvene probleme, kao i rezultat testa ravnote\u017ee, nau\u010dnici su predvidjeli 84 odsto pove\u0107an rizik od smrti od bilo kog uzroka u narednoj deceniji me\u0111u onima koji nisu uradili test.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici upozoravaju da je to bila samo opservaciona studija, pa njeni rezultati nisu kona\u010dni, a sama studija ne mo\u017ee da doka\u017ee uzrok.<\/p>\n<p>Izme\u0111u ostalog, u studiju je uklju\u010dena samo odre\u0111ena etni\u010dka grupa, zbog \u010dega rezultati nisu primjenljivi na druge grupe.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, tim nau\u010dnika nije raspolagao drugim podacima o va\u017enim faktorima, kao \u0161to su istorija padova, nivo fizi\u010dke aktivnosti, ishrana, pu\u0161enje i ljekovi, koji bi eventualno mogli da uti\u010du na rezultat testa. Na samu ravnote\u017eu uti\u010de mnogo vi\u0161e stvari od starosti.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di dodaju da bi test ravnote\u017ee mogao da bude jedna od dijagnosti\u010dkih metoda, izme\u0111u ostalih, naravno, za identifikaciju i rje\u0161avanje zdravstvenih rizika kao \u0161to su padovi. (Izvor: City magazine)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ravnote\u017ea se pogor\u0161ava nakon 50. godine, pove\u0107avaju\u0107i rizik od padova i drugih zdravstvenih problema, ka\u017ee jedna studija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335922,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-444349","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=444349"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444349\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":444352,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444349\/revisions\/444352"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=444349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=444349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=444349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}