{"id":443817,"date":"2025-11-06T17:58:33","date_gmt":"2025-11-06T16:58:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=443817"},"modified":"2025-11-06T18:01:54","modified_gmt":"2025-11-06T17:01:54","slug":"biepag-reaguje-prvo-reforme-postovanje-poslije-zasto-crna-gora-ne-smije-biti-tretirana-kao-drugorazredna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/06\/biepag-reaguje-prvo-reforme-postovanje-poslije-zasto-crna-gora-ne-smije-biti-tretirana-kao-drugorazredna\/","title":{"rendered":"BiEPAG reaguje: Prvo reforme, po\u0161tovanje poslije \u2013 Za\u0161to Crna Gora ne smije biti tretirana kao drugorazredna"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jovana Marovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Izvje\u0161taj Evropske komisije za 2025. godinu o Crnoj Gori nudi najohrabruju\u0107u procjenu koju je zemlja dobila od po\u010detka pregovora o pristupanju. Sa prosje\u010dnom ocjenom napretka od 3,63, Crna Gora se isti\u010de kao najnapredniji kandidat na Zapadnom Balkanu. Ton izvje\u0161taja je nesumnjivo pozitivan, ali pa\u017eljivo umjeren: gotovo svako poglavlje bilje\u017ei barem neki stepen napretka. Ipak, izme\u0111u redova jasno se isti\u010de upozorenje \u2013 zamah je krhak, mo\u017ee se preokrenuti i zavisi od politi\u010dkih uslova.<\/p>\n

Izvje\u0161taj pokazuje da Crna Gora mo\u017ee napredovati brzo kada se politi\u010dka volja, koordinacija i stru\u010dnost usklade. Najozbiljnija briga je promjena prioriteta nakon \u0161to je Crna Gora dobila IBAR u junu 2024. Umjesto da IBAR iskoristi kao putokaz za intenziviranje reformi u poglavljima o vladavini prava \u2013 institucije su preusmjerile pa\u017enju na lak\u0161a, tehni\u010dka poglavlja koja se mogu br\u017ee zatvoriti. Kao rezultat, poglavlja 23 i 24 su izgubila zamah; njihove ocjene su pale na \u201eneki napredak\u201c i \u201eograni\u010den napredak\u201c. Poruka Brisela je nedvosmislena: bez kredibilnih, mjerljivih reformi u ova dva poglavlja, ni\u0161ta drugo nije va\u017eno. Ona ostaju klju\u010d koji otklju\u010dava sva ostala vrata.<\/p>\n

Ispod ovih nedostataka le\u017ei dublji strukturni problem: institucije ostaju ranjive na politi\u010dke intervencije. Jednostrana odluka Skup\u0161tine da penzioni\u0161e sudiju Ustavnog suda izazvala je ozbiljnu ustavnu krizu i podkopala princip podjele vlasti. Odlaganje implementacije preporuka Venecijanske komisije iz juna 2025. dodatno ilustruje ranjivost sudske nezavisnosti. U isto vrijeme, otprilike \u010detvrtina sudskih i tu\u017eila\u010dkih pozicija ostaje nepopunjena, usporavaju\u0107i postupke i slabe\u0107i kredibilitet.<\/p>\n

Borba protiv korupcije jo\u0161 uvijek nema sistemski efekat. Iako su hap\u0161enja osoba na visokom nivou porasla, kona\u010dne presude ostaju rijetke. Izborne reforme \u2013 koje bi trebale oja\u010dati transparentnost i integritet \u2013 sprovedene su bez pune konsultacije i samo djelimi\u010dno su primijenile preporuke ODIHR-a i GRECO-a. U me\u0111uvremenu, rodna zastupljenost ostaje niska uprkos novom pravilu koje zahtijeva da 40% kandidata poti\u010de iz nedovoljno zastupljenog roda, a \u0161ira za\u0161tita za ranjive grupe i dalje izostaje.<\/p>\n

Politi\u010dka polarizacija nastavlja da ometa funkcionisanje Skup\u0161tine. Ponovljeno odsustvo premijera iz Parlamenta i odbijanje da odgovori na pitanja slabi nadzor i erodira demokratske standarde. \u010ceste ad hoc odluke i \u201etelefonske sjednice\u201c vlade dodatno nagla\u0161avaju lo\u0161u institucionalnu koordinaciju.<\/p>\n

Pregovara\u010dka struktura Crne Gore ostaje funkcionalna, ali joj nedostaje dubina stru\u010dnosti i stabilnost potrebna za zavr\u0161nu fazu pregovora. Iako su neka poglavlja blizu zatvaranja \u2013 posebno u poljoprivredi, ribarstvu, uslugama i finansijama \u2013 tempo pregovora se usporio u pore\u0111enju s regionalnim partnerima poput Albanije, koja je odr\u017eala pet me\u0111uvladinih konferencija u istom periodu.<\/p>\n

Ovo stavlja Crnu Goru u paradoksalnu poziciju: dobila je najja\u010di izvje\u0161taj do sada, ali ni\u0161ta ne garantuje ostvarenje cilja za 2026. Zaklju\u010dci Komisije su ohrabruju\u0107i upravo zato \u0161to su realni \u2013 pozitivni, ali niansirani; optimisti\u010dni, ali uslovni.<\/p>\n

Me\u0111utim, Crna Gora jo\u0161 uvijek ima stvarnu priliku da zavr\u0161i pregovore do kraja 2026. Taj prozor je otvoren jer Brisel i dalje vjeruje da zemlja mo\u017ee isporu\u010diti rezultate. Ali ova vjera dolazi sa stro\u017eijim o\u010dekivanjima: reforme vladavine prava moraju se vratiti u centar procesa, umjesto da budu odba\u010dene u korist br\u017eih tehni\u010dkih dobitaka.<\/p>\n

Posebna briga je ponovno pojavljivanje ideje da novi \u010dlanovi mogu pristupiti EU pod nekom vrstom \u201euslovnog \u010dlanstva\u201c, koje bi uklju\u010divalo pristupanje bez prava glasa. Takvi predlozi su i pogre\u0161ni i obmanjuju\u0107i. Isto tako, zabrinjavaju\u0107e je to \u0161to je objavljivanje internog dokumenta o reformama \u2013 namijenjenog da podupre pro\u0161irenje \u2013 odgo\u0111eno do sljede\u0107e godine. Ako je uslovno \u010dlanstvo ikada imalo smisla, to je bilo prije deset godina; danas bi predstavljalo jo\u0161 jedan neuspjeh politike pro\u0161irenja EU. Ako bi bilo sada uvedeno, u\u010dinilo bi Crnu Goru test slu\u010dajem u upravljanju neuspjehom, a ne uspjehom.<\/p>\n

Postoji kredibilniji put unutar postoje\u0107eg okvira pro\u0161irenja. Umjesto stvaranja kvazi-\u010dlanskih kategorija, EU bi trebala krenuti ka pripremi Ugovora o pristupanju. Proces sastavljanja teksta ugovora pove\u0107ava mogu\u0107nost tehni\u010dke provjere, uslovljava reforme i u\u010dvr\u0161\u0107uje politi\u010dka o\u010dekivanja.<\/p>\n

Da bi iskoristila ovaj trenutak, Crna Gora se mora fokusirati na politi\u010dko liderstvo i kredibilne reforme vladavine prava, dok EU mora odr\u017eavati sna\u017ean anga\u017eman \u2013 kulminiraju\u0107i u pripremi Ugovora o pristupanju. Ako se pravilno koristi, Ugovor bi slu\u017eio ne samo kao podsticaj, ve\u0107 i kao korektivni alat, osiguravaju\u0107i da obaveze budu mjerljive, da se obaveze mogu provoditi i da reforme budu vezane za jasne politi\u010dke posljedice.<\/p>\n

Ako EU odabere ovaj put, Crna Gora bi mogla postati primjer za region. Ako ne, pro\u0161irenje rizikuje da oja\u010da upravo cinizam koji tvrdi da prevazilazi. Sljede\u0107a godina \u0107e pokazati da li su obje strane spremne da pretvore priliku u rezultate.<\/p>\n

Prevod je uradio PCNEN<\/em><\/p>\n

Link na\u00a0 verziju teksta na engleskom jeziku.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da bi iskoristila ovaj trenutak, Crna Gora se mora fokusirati na politi\u010dko liderstvo i kredibilne reforme vladavine prava, dok EU mora odr\u017eavati sna\u017ean anga\u017eman \u2013 kulminiraju\u0107i u pripremi Ugovora o pristupanju<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":287172,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[928,3944,3945],"class_list":["post-443817","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-biepag-eucommission-euenlargement-montenegro-progressreport-westernbalkans","tag-jovana","tag-marovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=443817"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443817\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":443826,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443817\/revisions\/443826"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=443817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=443817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=443817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}