\u200bAko privremeno promijenimo na\u010din na koji do\u017eivljavamo svoje tijelo, to nam mo\u017ee pomo\u0107i da se prisjetimo zaboravljenih doga\u0111aja iz djetinjstva.<\/p>\n
Posmatranje mla\u0111e verzije sebe mo\u017ee probuditi detaljna sje\u0107anja iz djetinjstva, zahvaljuju\u0107i vezi mozga izme\u0111u percepcije tijela i pam\u0107enja, novo je otkri\u0107e koje su predstavili nau\u010dnici sa Univerziteta Anglija Raskin u Kembrid\u017eu.<\/p>\n
Ako sebe na ekranu vidimo u mla\u0111em, dje\u010djem obliku, mozak po\u010dinje da reaguje kao da zaista pripadamo tom uzrastu, \u0161to otvara pristup dubljim, davno potisnutim uspomenama.<\/p>\n
Ovaj eksperiment nagovje\u0161tava sna\u017ene nove na\u010dine dosezanja sje\u0107anja za koja se nekada mislilo da su izgubljena u vremenu.<\/p>\n
Istra\u017eivanje, koje je objavljeno u \u010dasopisu “Scientific Reports”, dijelu \u010dasopisne grupe “Nature”, prvo je koje pokazuje da odrasli mogu efikasnije doprijeti do ranih sje\u0107anja nakon \u0161to privremeno sebe vide s dje\u010djom verzijom svog lica.<\/p>\n
U ovoj studiji u\u010destvovalo je 50 odraslih osoba. Svaki u\u010desnik posmatrao je u\u017eivo video prikaz svog lica koje je digitalno izmijenjeno tako da izgleda mla\u0111e.<\/p>\n
Pokreti glave u\u010desnika i video-prikaz bili su uskla\u0111eni, \u0161to je stvorilo iluziju da je taj dje\u010dji lik zapravo njihov. Kontrolna grupa gledala je svoj trenutni odrasli izgled.<\/p>\n
Nakon tog iskustva, svi su u\u010destvovali u intervjuu o autobiografskim sje\u0107anjima – tra\u017eeno je da iznesu uspomene iz ranog djetinjstva.<\/p>\n
Rezultati su pokazali znatno bolju jasno\u0107u i bogatiji opis doga\u0111aja kod onih koji su vidjeli mla\u0111u verziju sebe, u odnosu na kontrolnu grupu koja je posmatrala neizmijenjenog, odraslog sebe.<\/p>\n
To ukazuje da percepcija tijela, na\u010din na koji ga vidimo i do\u017eivljavamo, nije samo prate\u0107i faktor, ve\u0107 sastavni dio procesa pam\u0107enja.<\/p>\n
Pam\u0107enje kao \u017eivo iskustvo tijela<\/strong><\/p>\n Ovo istra\u017eivanje zasniva se na principima embodied cognition – ideji da su na\u0161e misli, emocije i sje\u0107anja neraskidivo povezani s tijelom kroz koje ih do\u017eivljavamo.<\/p>\n Kada mozak prepozna tijelo kao “mla\u0111e”, on mo\u017ee aktivirati neuronske mre\u017ee i senzorne obrasce karakteristi\u010dne za to doba \u017eivota.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, vra\u0107anje u svoje “dje\u010dje tijelo” ne budi samo vizuelna sje\u0107anja, ve\u0107 i emocionalne tonove, mirise, zvukove i osje\u0107aje koji prate uspomene iz ranog djetinjstva.<\/p>\n To pokazuje da na\u0161e pam\u0107enje nije samo mentalni arhiv, ve\u0107 \u017eiva mre\u017ea senzacija i tjelesnih tragova.<\/p>\n Budu\u0107nost terapije pam\u0107enja<\/strong><\/p>\n Iako su rezultati obe\u0107avaju\u0107i, istra\u017eiva\u010di upozoravaju da je efekat za sada privremen i da zahtijeva dodatna ispitivanja.<\/p>\n U budu\u0107nosti bi sli\u010dne tehnike, uz pomo\u0107 virtuelne stvarnosti ili personalizovanih digitalnih avatara, mogle da se koriste u psihoterapiji i rehabilitaciji pam\u0107enja.<\/p>\n Zamislivo je, na primjer, da osobe koje pate od traumatske amnezije ili ranih stadijuma demencije, kroz kontrolisano “uranjanje” u mla\u0111e verzije sebe, uspiju da povrate izgubljene dijelove li\u010dne istorije – ne samo kao sliku, ve\u0107 kao iskustvo koje ponovo postaje dio njihovog identiteta.<\/p>\n Glavni autor studije, dr Utkar\u0161 Gupta, doktorand na ARU, sada istra\u017eiva\u010d na Univerzitetu Sjeverne Dakote, istakao je da, iako se sje\u0107anja na doga\u0111aje \u010dine subjektivnim mentalnim \u010dinima, mozgu su va\u017eni i tjelesni signali.<\/p>\n Tako vra\u0107anje “tjelesnih tragova” iz perioda djetinjstva mo\u017ee da pomogne u prizivanju starih, duboko skrivenih sje\u0107anja.<\/p>\n Profesorka D\u017eejn Aspel, direktorka Laboratorije za istra\u017eivanje tijela i svijesti na ARU, dodaje da su na\u0161a tjelesna svijest i identitet u djetinjstvu bili druga\u010diji i da vra\u0107anje elemenata tog identiteta mo\u017ee da olak\u0161a pristup uspomenama iz ranih faza \u017eivota.<\/p>\n Ovo otkri\u0107e otvara put razvoju budu\u0107ih tehnika i intervencija koje bi mogle pomo\u0107i osobama sa problemima pam\u0107enja, kao na primjer, pri vra\u0107anju zaboravljenih trenutaka ili oporavku uspomena kod stanja kao \u0161to su amnezija ili drugi poreme\u0107aji pam\u0107enja. (Izvor: Science daily\/RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u200bAko privremeno promijenimo na\u010din na koji do\u017eivljavamo svoje tijelo, to nam mo\u017ee pomo\u0107i da se prisjetimo zaboravljenih doga\u0111aja iz djetinjstva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308726,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-443779","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=443779"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443779\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":443782,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443779\/revisions\/443782"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=443779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=443779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=443779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}