Kako se navodi u najnovijim istra\u017eivanjima objavljenim u \u010dasopisu Inteligencija, kod ve\u0107ine ljudi op\u0161te psiholo\u0161ko funkcionisanje mozga dosti\u017ee vrhunac izme\u0111u 55. i 60. godine \u017eivota.<\/p>\n
Mo\u017eda su upravo zbog toga ljudi u ovoj starosnoj grupi u najboljem periodu \u017eivota kada se re\u0161avaju slo\u017eeni problemi. Tako\u0111e, mnogi od njih u tim godinama postaju i istaknuti lideri u svojim profesijama.<\/p>\n
Brojna istra\u017eivanja pokazuju da ljudi svoj fizi\u010dki vrhunac dosti\u017eu izme\u0111u sredine dvadesetih i po\u010detka tridesetih godina. Istovremeno, rezultati vi\u0161e studija ukazuju da sposobnost brzog rasu\u0111ivanja, pam\u0107enja i obrade informacija obi\u010dno po\u010dinje da opada ve\u0107 od sredine dvadesetih.<\/p>\n
Sportisti, po pravilu, svoj karijerni vrhunac dosti\u017eu do tridesete godine. Matemati\u010dari najve\u0107e doprinose i najbolje rezultate posti\u017eu do sredine tridesetih, dok \u0161ampioni u \u0161ahu naj\u010de\u0161\u0107e vrhunac forme dosti\u017eu tek posle \u010detrdesete godine.<\/p>\n
Od rasu\u0111ivanja do emocionalne stabilnosti<\/p>\n
Studija je obuhvatila 16 parametara povezanih sa psiholo\u0161kim osobinama ispitanika. Me\u0111u njima su bile kognitivne sposobnosti kao \u0161to su rasu\u0111ivanje, raspon pam\u0107enja, brzina obrade informacija, znanje i emocionalna inteligencija. Parametri su obuhvatali i osobine li\u010dnosti \u2013 ekstravertnost, emocionalnu stabilnost, savesnost, otvorenost za iskustva i snala\u017eljivost.<\/p>\n
Prema rezultatima istra\u017eivanja, na vrhu liste na\u0161la se savesnost, koja dosti\u017ee svoj maksimum oko 65. godine \u017eivota. Emocionalna stabilnost dosti\u017ee vrhunac ne\u0161to kasnije, oko 75. godine.<\/p>\n
Manje \u010desto pominjane sposobnosti, kao \u0161to je moralno rezonovanje, pokazale su najvi\u0161e vrednosti nakon 60. godine.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su primetili da ljudi naj\u010de\u0161\u0107e donose iracionalnije ili manje ta\u010dne odluke u sedamdesetim, pa \u010dak i u osamdesetim godinama \u017eivota.<\/p>\n
Kada su kombinovane putanje povezane sa starenjem svih 16 dimenzija u teorijski i empirijski utemeljen ponderisani indeks, pojavio se upe\u010datljiv obrazac: op\u0161te mentalno funkcionisanje \u010doveka dosti\u017ee vrhunac izme\u0111u 55. i 60. godine \u017eivota.<\/p>\n
Osloba\u0111anje od pretpostavki zasnovanih na starosti<\/p>\n
Mnoge od najzahtevnijih liderskih uloga u biznisu, politici i javnom \u017eivotu \u010desto zauzimaju ljudi u pedesetim i ranim \u0161ezdesetim godinama \u017eivota. Iako se neke sposobnosti s godinama postepeno smanjuju, to je uravnote\u017eeno rastom drugih, jednako va\u017enih osobina. Upravo ta kombinacija doprinosi boljem rasu\u0111ivanju i umerenijem dono\u0161enju odluka kvalitetima koji su od su\u0161tinskog zna\u010daja na vrhu.<\/p>\n
Sa druge strane, stariji radnici \u010desto se suo\u010davaju sa ve\u0107im izazovima kada izgube posao i moraju da tra\u017ee novo zaposlenje. Poslodavci ponekad zapo\u0161ljavanje osobe u pedesetim godinama vide kao kratkoro\u010dnu investiciju, naro\u010dito ako se o\u010dekuje da \u0107e se uskoro penzionisati.<\/p>\n
U nekim profesijama postoje i obavezne starosne granice za penzionisanje. Tako, na primer, Me\u0111unarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva propisuje globalnu granicu od 65 godina za pilote me\u0111unarodnih avio-kompanija. U mnogim zemljama i kontrolori leta moraju da se penzioni\u0161u izme\u0111u 56. i 60. godine. Kako ovi poslovi zahtevaju izuzetnu koncentraciju, pam\u0107enje i pa\u017enju, takve granice \u010desto se smatraju opravdanim.<\/p>\n
Istra\u017eivanja, me\u0111utim, pokazuju da dok neki odrasli bele\u017ee pad brzine rasu\u0111ivanja i pam\u0107enja, drugi zadr\u017eavaju ove sposobnosti i u poznim godinama. Starost, dakle, ne odre\u0111uje u potpunosti kognitivno funkcionisanje. Zato bi evaluacije i procene trebalo da se zasnivaju na stvarnim sposobnostima i osobinama pojedinca, a ne na pretpostavkama vezanim za uzrast.<\/p>\n
Istorija nas podse\u0107a da veliki dometi \u010desto dolaze u zrelim godinama: \u010carls Darvin objavio je O poreklu vrsta u pedesetoj, dok je Ludvig van Betoven, sa 53 godine i potpuno gluv, premijerno izveo svoju Devetu simfoniju.<\/p>\n
Primera je bezbroj \u2013 ljudi koji su svoje najve\u0107e prodore postigli daleko nakon onoga \u0161to se \u010desto naziva \u201evrhunskim godinama\u201c. Mo\u017eda je, dakle, vreme da prestanemo da srednji \u017eivotni vek posmatramo kao odbrojavanje i po\u010dnemo da ga do\u017eivljavamo kao vrhunac zrelosti i mudrosti. (Izvor: Science Alert)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako se navodi u najnovijim istra\u017eivanjima objavljenim u \u010dasopisu Inteligencija, kod ve\u0107ine ljudi op\u0161te psiholo\u0161ko funkcionisanje mozga dosti\u017ee vrhunac izme\u0111u 55. i 60. godine \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298752,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-443566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=443566"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":443569,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443566\/revisions\/443569"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=443566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=443566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=443566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}