{"id":443522,"date":"2025-11-03T16:28:12","date_gmt":"2025-11-03T15:28:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=443522"},"modified":"2025-11-03T16:29:22","modified_gmt":"2025-11-03T15:29:22","slug":"za-cetiri-godine-32-napada-na-novinarke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/03\/za-cetiri-godine-32-napada-na-novinarke\/","title":{"rendered":"Za \u010detiri godine 32 napada na novinarke"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Javlja: Sindikat medija<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u periodu od 2021. do 2024. godine registrovao 32 incidenta u kojima su \u017ertve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilje\u017eeno 11 napada na medijske radnice.<\/p>\n<p>U istom \u010detvorogodi\u0161njem periodu, napadnuto je 36 novinara, dok je jo\u0161 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96. Samo u 2024. \u017ertve napada u pet slu\u010dajeva bili su mu\u0161karci, u 11 \u017eene, a u osam grupe medija.<\/p>\n<p>To saop\u0161teno na predstavljanju istra\u017eivanja o bezbjednosti novinarki u Crnoj Gori, koje donosi detaljan pregled prijetnji, pritisaka, nasilja i diskriminacije kojima su novinarke izlo\u017eene u svom radu.<\/p>\n<p>Autorka istra\u017eivanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camovi\u0107 &#8211; Veli\u010dkovi\u0107 rekla je da je rije\u010d o prvom istra\u017eivanju ove vrste, dodaju\u0107i da se analiza oslanja na statisti\u010dke podatke iz baze napada Sindikata medija \u2013 Safe Journalists. Osim podataka iz te baze napada, istra\u017eivanje se oslanja i na nalaze fokus grupa i intervjua sa novinarkama, urednicima, zatim pravnim ekspertom, predstavnicom civilnog sektora, Ombudsmanom, Upravom policije i Vrhovnim dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom.<\/p>\n<p>\u201cOd 2021. do 2024. godine novinarke u Crnoj Gori do\u017eivjele su razne oblike napada. Bilo je slu\u010dajeva ozbiljnih fizi\u010dkih napada kao i prijetnji po \u017eivot ali ubjedljivo naju\u010destaliji oblik napada na novinarke u protekle \u010detiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji\u201d, kazala je Camovi\u0107 &#8211; Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n<p>Kako je dodala, napadane su novinarke ve\u0107ih medija \u010dije je sjedi\u0161te u glavnom gradu Podgorici, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.<\/p>\n<p>\u201cTokom istra\u017eivanog perioda zabilje\u017eena su 32 incidenta u kojima su \u017eene bile \u017ertve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove \u010detiri godine mo\u017ee se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama pove\u0107ano u odnosu na novinare\u201d, rekla je Camovi\u0107 &#8211; Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n<p>Predsjednik SMCG Radomir Kra\u010dkovi\u0107 rekao je da, uprkos postoje\u0107im zakonodavnim okvirima i me\u0111unarodnim obavezama u oblasti rodne ravnopravnosti i slobode medija u svim zemljama regiona, novinarke se i dalje suo\u010davaju sa zna\u010dajnim i nesrazmjernim prijetnjama, pritiscima i zastra\u0161ivanjem.<\/p>\n<p>\u201cNasilje nad novinarkama ostaje uporan globalni problem, prisutan i na Zapadnom Balkanu, uklju\u010duju\u0107i fizi\u010dke napade, onlajn uznemiravanje, prijetnje smr\u0107u i druge oblike zastra\u0161ivanja, poja\u010dan nadzor, la\u017eno predstavljanje i razli\u010dite prijetnje u digitalnom i fizi\u010dkom prostoru\u201d, kazao je Kra\u010dkovi\u0107.<\/p>\n<p>On je dodao da dokazi koje su prikupili preko SafeJournalists mre\u017ee, ali i podaci drugih organizacija za slobodu medija, ukazuju na to da su \u017eene koje profesionalno djeluju u medijima \u010desto meta razli\u010ditih oblika rodno zasnovanog nasilja, uklju\u010duju\u0107i digitalno uznemiravanje, diskriminaciju na radnom mjestu, prijetnje, zastra\u0161ivanje, tu\u017ebe za klevetu i povremene fizi\u010dke napade.<\/p>\n<p>\u201cOvakva kontinuirana kr\u0161enja ne samo da podrivaju prava novinarki, ve\u0107 duboko uti\u010du na njihovo psiholo\u0161ko zdravlje, profesionalni razvoj, li\u010dnu bezbjednost i op\u0161te blagostanje\u201d, dodao je.<\/p>\n<p>Camovi\u0107 &#8211; Veli\u010dkovi\u0107 je navela da su tokom 2024. godine u SafeJournalist bazi zabilje\u017eena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slu\u010dajeva \u017ertve bili mu\u0161karci a u 11 \u017eene, dok su u preostalih osam slu\u010dajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.<\/p>\n<p>Pritom, kako je dodala, \u017eene su disproporcionalno izlo\u017eene online nasilju, uklju\u010duju\u0107i seksisti\u010dke i mizogine napade.<\/p>\n<p>\u201cTrenutno su tri novinarke pod stalnom policijskom za\u0161titom, dok su u 2024. jo\u0161 dvije bile pod povremenim nadzorom, \u0161to ukazuje na ozbiljnost prijetnji kojima su izlo\u017eene. Nijedan novinar, mu\u0161karac, nije u situaciji da mu je u ovoj mjeri ugro\u017eena bezbjednost\u201d, rekla je Camovi\u0107 &#8211; Veli\u010dkovi\u0107, dodaju\u0107i da je Ombudsman jedina institucija koja pitanje bezbjednosti novinarki tretira i kroz rodnu dimenziju, prepoznaju\u0107i elemente rodno zasnovanog nasilja.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Najranjivije novinarke koje rade u manjim sredinama<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Camovi\u0107 &#8211; Veli\u010dkovi\u0107 je rekla da je online nasilje naj\u010de\u0161\u0107i oblik uznemiravanja novinarki a da uvrede, prijetnje smr\u0107u i silovanjem, kojima su izlo\u017eene, u ve\u0107ini slu\u010dajeva ostaju neka\u017enjene.<\/p>\n<p>\u201cOp\u0161te je mi\u0161ljenje me\u0111u intervjuisanim i novinarkama koje su u\u010destvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje \u017eive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz \u2018crne hronike\u2019. Nakon njih isticane su mla\u0111e novinarke, samohrane majke, a i generalno \u017eene jer su \u2018lak\u0161a meta\u2019 u odnosu na mu\u0161karce i lak\u0161e ih je diskreditovati kroz mizogine i seksisti\u010dke napade i omalova\u017eavanje pomo\u0107u rodnih stereotipa\u201d, kazala je.<\/p>\n<p>Ona je navela da se novinarke pogo\u0111ene ekonomskom nesigurno\u0161\u0107u, geografskom marginalizacijom ili nedostatkom organizacione podr\u0161ke suo\u010davaju s vi\u0161estrukim rizicima.<\/p>\n<p>Te \u017eene, kako je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 kazala, \u010desto ostaju izolovane i bez za\u0161tite, naro\u010dito u slu\u010dajevima online nasilja, jer nemaju pristup resursima koji bi im omogu\u0107ili efikasnu za\u0161titu i psiholo\u0161ku stabilnost.<\/p>\n<p>\u201cNovinarke se uglavnom obra\u0107aju policiji i tu\u017eila\u0161tvu, ali reakcija institucija \u010desto izostaje, posebno kada se radi o online uznemiravanju. Sudski postupci protiv portala koji vode klevetni\u010dke kampanje su rijetki i spori i \u017ertva sama mora da se bori za sebe jer tu\u017eila\u0161tvo ne preuzima te slu\u010dajeve\u201d, dodala je.<\/p>\n<p>Ona je rekla da se psiholo\u0161ka pomo\u0107 smatra izuzetno va\u017enom, ali da nijedna medijska ku\u0107a ne nudi sistemsku psiholo\u0161ku podr\u0161ku svojim zaposlenima, pa se novinarke uglavnom oslanjaju na SMCG i NVO sektor.<\/p>\n<p>Dodatno, prema njenim rije\u010dima, u mnogim slu\u010dajevima novinarke nijesu informisane o pravnoj pomo\u0107i koju medij mo\u017ee da im pru\u017ei u slu\u010daju prijetnji ili napada.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Rodna diskriminacija u redakcijama<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 je kazala da je u crnogorskim redakcijama prisutna sistemska rodna diskriminacija, koja se \u010desto ignori\u0161e i ne adresira, a koja, izme\u0111u ostalog uklju\u010duje manje mogu\u0107nosti za profesionalno napredovanje, diskriminaciju zbog trudno\u0107e, maj\u010dinstva i roditeljstva, te razlike u platama izme\u0111u novinarki i njihovih mu\u0161kih kolega.<\/p>\n<p>\u201cNovinarke su svjedo\u010dile da je u redakciji i na terenu prisutan gotovo svaki oblik rodne diskriminacije, i da su se tokom karijere susretale sa vi\u0161e oblika diskriminacije razli\u010ditog intenziteta, posebno u onlajn prostoru. Jedan od novih fenomena o kojima crnogorske novinarke do sad nisu svjedo\u010dile je ejd\u017eizam koji se, izgleda, praktikuje i u Javnom servisu RTCG. O tome je svjedo\u010dila novinarka koja ima vi\u0161e od 50 godina i kojoj je pre\u0107utno stavljeno do znanja da je prestara za televiziju\u201d, kazala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n<p>RTCG je, s druge strane, jedini medij koji na neki na\u010din tretira pitanje rodne ravnopravnosti kroz \u201ePlan rodne ravnopravnosti 2023-2027\u201d, gdje se, primjera radi, vidi da \u017eene \u010dine ve\u0107inu zaposlenih u Javnom servisu, ali i da su od 11 zaposlenih u kabinetu generalnog direktora samo tri \u017eene.<\/p>\n<p>I u ostalim medijima, kako je Camovi\u0107 &#8211; Veli\u010dkovi\u0107 kazala, glavne i odgovorne urednice naj\u010de\u0161\u0107e nijesu \u017eene, ali zastupljene su na ni\u017eim uredni\u010dkim pozicijama koje podrazumijevaju veliki rad i posve\u0107enost.<\/p>\n<p>\u201cPrema dostupnim podacima, vi\u0161e od 60 odsto zaposlenih u medijima \u010dine \u017eene ali, primjera radi, nijedan od tri dnevna lista nema \u017eenu za glavnu urednicu. Prema podacima koji se nalaze u impresumima tri dnevne novine u Crnoj Gori vidi se da \u017eene nisu ravnopravno zastupljene ni na ni\u017eim pozicijama. U Vijestima od 11 uredni\u010dkih pozicija \u017eene pokrivaju 5, u Danu od 5 pozicija \u017eene su na 2 i u Pobjedi 4 uredni\u010dka mjesta pripadaju \u017eenama od ukupno 11. Nijedna od tri vode\u0107e pozicije u RTCG ne pripada \u017eenama (generalni direktor, direktor televizije i radija)\u201d, rekla je.<\/p>\n<p>Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 je kazala da \u017eena ima na direktorskim pozicijama u lokalnim javnim emiterima i u nekoliko privatnih televizija sa nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>\u201cU tri \u0161tampana medija nema \u017eena me\u0111u glavnim urednicama ali ima kao direktorki (Vijesti), u vode\u0107im komercijalnim televizijama (Vijesti, Nova M, E, Prva) a samo u jednoj je \u017eena glavna urednica koja je ujedno i izvr\u0161na direktorica (Nova M)\u201d, kazala je.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U istom \u010detvorogodi\u0161njem periodu, napadnuto je 36 novinara, dok je jo\u0161 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96. Samo u 2024. \u017ertve napada u pet slu\u010dajeva bili su mu\u0161karci, u 11 \u017eene, a u osam grupe medija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305663,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-443522","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=443522"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443522\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":443525,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443522\/revisions\/443525"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305663"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=443522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=443522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=443522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}