Srbija je hapšenjem Gorana Had\u017ei\u0107a ispunila sve obaveze prema Haškom tribunalu.<\/p>\n
Ovim hapšenjem suštinski je okon\u010dan proces saradnje s Tribunalom koji je posebno intenziviran nakon 5. oktobra 2000. godine od kada je Srbija u Hag poslala 45 osoba, odgovorila na oko 3.000 zahtjeva Tu\u017eilaštva, odbrane okrivljenih i sudskih vije\u0107a za dostavljanje dokumentacije.<\/p>\n
Najtra\u017eeniji bjegunac Ratko Mladi\u0107<\/strong> uhapšen je 26. maja 2011. godine, a izru\u010den 31. maja.<\/p>\n Radovan Karad\u017ei\u0107<\/strong> uhapšen je 21. jula 2008. godine i izru\u010den desetak dana kasnije.<\/p>\n Vojislav Šešelj<\/strong>, predsjednik SRS-a, dobrovoljno je otišao u Hag u februaru 2003. godine, a su\u0111enje je po\u010delo \u010detiri godine nakon toga.<\/p>\n Mom\u010dilo Periši\u0107<\/strong>, na\u010delnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, u Hag je otišao 2005. godine, tereti se za opsadu Sarajeva i granatiranje Zagreba.<\/p>\n Vlastimir \u0110or\u0111evi\u0107<\/strong>, bivši pomo\u0107nik ministra policije, odgovara za ratne zlo\u010dine nad kosovskim Albancima, 1999. godine. Uhapšen je 2007. godine u Crnoj Gori.<\/p>\n Jovica Staniši\u0107<\/strong>, bivši na\u010delnik Dr\u017eavne bezbjednosti Srbije, i Vojislav Simatovi\u0107<\/strong>, komandant specijalnih jedinica policije, Hagu su izru\u010deni 2003. godine na osnovu optu\u017ebi za zlo\u010dine u Hrvatskoj i BiH.<\/p>\n Zdravko Tolimir<\/strong>, pomo\u0107nik komandanta za obavještajne poslove Glavnog štaba VRS, optu\u017een je za ubistva i progone Bošnjaka u Srebrenici.<\/p>\n Stojan \u017dupljanin<\/strong>, na\u010delnik Centra bezbjednosti Banja Luke i Mi\u0107o Staniši\u0107<\/strong>, ministar policije Republike Srpske, okrivljeni su za ubistva i deportacije Bošnjaka i Hrvata u više bh. opština. Staniši\u0107 se predao u martu 2005., dok je \u017dupljanin uhapšen u Pan\u010devu, juna 2008. godine.<\/p>\n Zbog zlo\u010dina nad kosovskim Albancima tokom 1999. godine, u februaru 2009. godine prvostepeno su osu\u0111eni predstavnici vlasti i funkcioneri vojske i policije Srbije, Šainovi\u0107<\/strong> na 22, Ojdani\u0107<\/strong> na 15, Pavkovi\u0107<\/strong> na 22, Lazarevi\u0107 na 15 i Luki\u0107<\/strong> na 22 godine zatvora, dok je Milutinovi\u0107 oslobo\u0111en optu\u017ebi.<\/p>\n Veselinu Šljivan\u010daninu<\/strong>, bivšem oficiru JNA je decembra 2010. godine preina\u010dena kazna poslije vanrednog preispitivanja pravosna\u017ene presude od 17 na 10 godina, što je prvi put u 16 godina dugoj historiji Tribunala da je sud priznao grešku i on je u me\u0111uvremenu pušten na slobodu.<\/p>\n Me\u0111unarodni krivi\u010dni tribunal za bivšu Jugoslaviju optu\u017eio je od osnivanja 1993. godine ukupno 161 osobu, a do sada okon\u010dao 125 postupaka, u kojima su Srbi osu\u0111eni na više od 900 godina zatvora.<\/p>\n Haško tu\u017eilaštvo je do 2004., kada je zaklju\u010dena posljednja optu\u017enica, povuklo 20 optu\u017enica, a od preostalih 141, Srba je 95 – te \u010dine 68 posto optu\u017eenih.<\/p>\n Srbi su zaklju\u010dno s po\u010detkom 2009. godine osu\u0111eni na 904,5 godina zatvora.<\/p>\n U Tribunalu su oslobo\u0111ena dvojica Srba – Miroslav Radi\u0107 i Milan Milutinovi\u0107, a poslije hapšenja Ratka Mladi\u0107a, jedini preostali bjegunac s haške liste je bio Goran Had\u017ei\u0107.<\/p>\n U toku su postupci protiv 36 optu\u017eenih.<\/p>\n Na do\u017eivotni zatvor pravosna\u017eno je osu\u0111en Srbin iz RS-a Stanislav Gali\u0107<\/strong>. On je prvostepeno bio osu\u0111en na 20 godina zatvora, ali mu je presudom \u017dalbenog vije\u0107a u novembru 2006. ta kazna preina\u010dena u do\u017eivotni zatvor.<\/p>\n Nepravosna\u017ene presude na do\u017eivoti zatvor imaju i Srbi iz RS-a Milan Luki\u0107<\/strong>, Vujadin Popovi\u0107 <\/strong>i Ljubiša Beara<\/strong>, dok su na 40 godina zatvora osu\u0111eni Goran Jelisi\u0107<\/strong> i Milomir Staki\u0107<\/strong>, a na 35 godina Radislav Krsti\u0107 <\/strong>i Milan Marti\u0107<\/strong>.<\/p>\n Gojko Jankovi\u0107<\/strong> je dobio 34 godine zatvora, Dragomir Miloševi\u0107<\/strong> 33, Radoslav Br\u0111anin<\/strong> 30. Na 28 godina osu\u0111en je Dragoljub Kunarac<\/strong>, a na 25 godina Zoran \u017digi\u0107<\/strong>.<\/p>\n Mom\u010dilo Krajišnik<\/strong>, Radomir Kova\u010d<\/strong>, Mla\u0111o Radi\u0107<\/strong>, Mile Mrkši\u0107<\/strong>, Dragan Nikoli\u0107<\/strong>, Momir Nikoli\u0107 <\/strong>i Duško Tadi\u0107<\/strong> "zaradili" su po 20 godina.<\/p>\n U Shevenignenu su umrli Milan Kova\u010devi\u0107<\/strong>, Slavko Dokmanovi\u0107<\/strong> i Slobodan Miloševi\u0107<\/strong>, dok je Momir Tali\u0107<\/strong> preminuo na privremenoj slobodi, a Miroslav Deronji\u0107<\/strong> u zatvoru u Švedskoj, na izdr\u017eavanju kazne. Po rije\u010dima direktora Kancelarije Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom Dušana Ignjatovi\u0107a, 95 odsto dokumenata koji se predaju Tribunalu dolazi od MUP-a Srbije, VBA i BIA, prenosi Tanjug<\/em>.<\/p>\n Obaveze \u010duvanja tajne oslobo\u0111eni su svi svjedoci za koje je postojao zahtjev od odbrane okrivljenih ili Tu\u017eilaštva, što je ukupno više od 600 osoba.<\/p>\n Tako\u0111e, Tribunalu je omogu\u0107en uvid u arhiv dr\u017eavnih organa po svim zahtjevima strana u vezi s postupcima pred Tribunalom.<\/p>\n Srbija je pru\u017eala zaštitu svjedocima i svi sudski pozivi uru\u010deni su osobama kojima su bili namjenjeni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Srbija je hapšenjem Gorana Had\u017ei\u0107a ispunila sve obaveze prema Haškom tribunalu. Ovim hapšenjem suštinski je okon\u010dan proces saradnje s Tribunalom koji je posebno intenziviran nakon 5. oktobra 2000. godine od kada je Srbija u Hag poslala 45 osoba, odgovorila na oko 3.000 zahtjeva Tu\u017eilaštva, odbrane okrivljenih i sudskih vije\u0107a za dostavljanje dokumentacije. Najtra\u017eeniji bjegunac Ratko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-44269","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44269","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44269"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44269\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}