{"id":442623,"date":"2025-10-24T07:50:53","date_gmt":"2025-10-24T05:50:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=442623"},"modified":"2025-10-24T07:50:53","modified_gmt":"2025-10-24T05:50:53","slug":"policajac-na-filozofskom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/24\/policajac-na-filozofskom\/","title":{"rendered":"Policajac na Filozofskom"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e Igor Lasi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Troje studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu suspendirano je pro\u0161li tjedan zbog prekida sjednice Fakultetskog vije\u0107a na kojoj se odlu\u010divalo o uvo\u0111enju jednog novog studijskog nameta kojim bi se na stotine apsolvenata opteretilo tro\u0161kom visine na stotine eura. Sjednica je odr\u017eana jo\u0161 17. rujna, tj. nije odr\u017eana, kao \u0161to vidimo. Ometena je zvi\u017educima i bubnjanjem zato \u0161to na predvi\u0111eno glasanje nije bio dospio o\u010dekivani rektorov alternativni prijedlog, nego tek inicijativa uprave u smjeru izrazitog poskupljenja studija.<\/p>\n<p>Studentski zbor toga fakulteta je tada od Ministarstva obrazovanja i znanosti te Ministarstva pravosu\u0111a zatra\u017eio hitan upravni nadzor svoje fakultetske uprave, jer su upise nove godine po\u010deli obavljati uz tu dodatnu tzv. participaciju, mada o njoj nije donesena mjerodavna ni pravosna\u017ena odluka. U me\u0111uvremenu, pak, nakratko se \u010dinilo da proces mijenja smjer. Fakultetsko je vije\u0107e netom prije dekanove suspenzije odabrane trojke donijelo odluku o uvo\u0111enju samo 25 posto participacije, \u0161to je imalo zna\u010diti neku vrstu kompromisa, proizvoljnog kao i neprincipijelnog, ali ipak.<\/p>\n<p>A onda su dvije studentice i jedan student iznenadno do daljnjeg ostali bez prava na poha\u0111anje nastave i polaganje ispita. Njihov \u010din \u201cne mo\u017ee se smatrati mirnim prosvjedom\u201d, kako je uprava naknadno prokomentirala okolnosti \u201cnasilnog prekida\u201d sjednice i svoju odluku suspenzije te pokretanja stegovnog postupka nad njima. Za\u0161to je i po \u010demu izdvojeno ba\u0161 ovo troje, nije posve jasno. Bili su u ve\u0107oj grupi, pa je ad hoc sazvana akcijska skupina denuncijanata iz vije\u0107a i uprave morala o\u010dito identitete buntovnika prepoznavati i otkrivati \u010disto kampanjski, a proceduralno neutemeljeno.<\/p>\n<p>No sam dekan Domagoj Ton\u010dini\u0107 otkrit \u0107e motivaciju toga protuudara ve\u0107 dan poslije odluke o suspenziji, na sve\u010danosti obilje\u017eavanja godi\u0161njice osnivanja Filozofskog fakulteta. \u201cStudenti imaju pravo na politi\u010dki anga\u017eman i aktivisti\u010dko djelovanje te ih uprava na to poti\u010de\u201d, moglo se \u010duti, ali i da su \u201cpo pitanju suradnje fakulteta s izraelskim institucijama, kao i participacija u tro\u0161kovima studija, studenti pretjerali\u201d, umjesto da \u201cpreispitaju svoju poziciju\u201d.<\/p>\n<p>Studentski politi\u010dki anga\u017eman i aktivisti\u010dko djelovanje, dakle, ne\u0161to je \u0161ireg obuhvata, pa se ne ti\u010de isklju\u010divo njihove \u0161kolarine za neko\u0107 javno financirani studij, nego i postupaka fakulteta u vezi s nekim tamo podalekim genocidom, o \u010demu smo ovdje pisali vi\u0161e puta. Pritom navodno nitko od danas aktivnog kadra na Filozofskom fakultetu ne pamti nijedan slu\u010daj posezanja za mjerom suspenzije nekog studenta. Sva je stoga prilika da Ton\u010dini\u0107 nije isukao tu vrstu naoru\u017eanja samo zbog toga \u0161to ga buka zvi\u017edaljki li\u010dno iritira vi\u0161e od nekakve topovske, recimo.<\/p>\n<p>On je ovdje imao potrebu naciljati ne\u0161to politi\u010dki znatno ozbiljnije, o \u010demu nadalje svjedo\u010di jedan naizgled minoran doga\u0111aj u danima koji su neposredno prethodili suspenziji. Po\u010delo je odlukom o ukidanju tre\u0107e smjene portirskog rada na ulazu fakulteta, a samim tim i o zatvaranju zgrade nakon 22 sata, \u0161to povla\u010di i kra\u0107i rad internog studentskog kluba, ne jedino onemogu\u0107avanje nastavnika i studenata da se i kasnije nave\u010der tamo bave svojim poslom, naime, onim studijskim.<\/p>\n<p>Zadnje ve\u010deri no\u0107ne smjene, uo\u010di planiranog zaklju\u010davanja, grupa studenata zatra\u017eila je od portira da njima prepusti zgradu, na tragu ideje da studenti i slu\u017ebeno ubudu\u0107e preuzmu odgovornost za nadzor fakulteta no\u0107u, a on je konzultirao dekana koji je odmah jednostavno pozvao upomo\u0107 policiju. Drugim rije\u010dima, dekan je uveo policijski sat na Filozofskom fakultetu. Zauzdavanje otpora njegovoj upravlja\u010dkoj politici proveo je tako, ili makar uznastojao provesti, sredstvima najve\u0107e dostupne mu prisile, a porijeklo tome njegovom stavu nalazimo zapravo u procesima koji se pod krovom Lu\u010di\u0107eve 3 u Zagrebu, pa i bitno \u0161ire u visoko\u0161kolskom sektoru, odvijaju ve\u0107 godinama, dosta prije Ton\u010dini\u0107eva mandata.<\/p>\n<p>Jedna linija te danas objedinjene dinamike kre\u0107e se po aspektu financijskom, gdje su fakulteti podvrgnuti komercijalizaciji, ujedno korporativnoj logici poslovanja kakva potire klasi\u010dni rezon akademske djelatnosti, dok studiranje biva sve skuplje, pa i klasno sve vi\u0161e uvjetovano. Apsolventska je participacija tek jedan iz niza zasebnih koraka u dugotrajnom podvo\u0111enju sveu\u010dili\u0161ta tr\u017ei\u0161tu. Da bi se pa\u017enja malo odvukla s ekonomskih i socijalnih pitanja u neke druge vode, me\u0111utim, paralelno je u pro\u0161lom desetlje\u0107u otvoren jedan popratni front.<\/p>\n<p>Posrijedi je bio proboj crkvenih visoko\u0161kolskih institucija na Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu i posebno njegov Filozofski fakultet, \u0161to je u poredbi s depolitizacijom javnosti u ekonomskim temama izazvalo \u010dak nagla\u0161eno veliku njezinu zainteresiranost. S financijskim je problemima ispalo malo druk\u010dije, sukladno onome \u0161to karakterizira op\u0107a kontrarevolucionarna ekonomsko-politi\u010dka praksa u Hrvatskoj, gdje se narod postupno kroti i hara\u010di, a sve se nove datosti u dru\u0161tvenim odnosima tuma\u010de zdravo za gotovo kao neophodne i prirodne.<\/p>\n<p>Na prodor Kaptola, uostalom, reagirali su i brojni ugledni, formalno neovisni intelektualci veoma burno i nadahnuto, ali po udaru kapitala na fakultete oglasio se malo tko izvan kruga tamo neposredno uklju\u010denih aktera. Sve se prebijalo o le\u0111a studenata i njihovih roditelja, unutar \u010detiri zida familija najednom pritisnutih novim izdatkom, dok su im vode\u0107i mediji predano obrazlagali nu\u017enost takve budu\u0107e ekonomske politike, ili se dr\u017eali tobo\u017ee neutralno. Sli\u010dna previranja zbivala su se u sektoru stanovanja i oko javnog zdravstva.<\/p>\n<p>Ono \u0161to je doju\u010der bilo javno financirano, po novom se mora individualno pla\u0107ati, dijelom ili u cijelosti. Jedini kriterij kojim se vode arhitekti tako nastupaju\u0107e politike jest potencijal ovog ili onog novoprogla\u0161enog tr\u017ei\u0161ta, njegova izda\u0161nost. Kapitalu, u suvremeno doba naro\u010dito financijskoj industriji, od vitalne je potrebe stalna ekspanzija, rast, dominacija. \u010citava rasko\u0161 dodatnih kreditnih linija otvara se pritom ve\u0107 i za samo jednu od navedenih stavki, jer su dugovi pre\u010desto neizbje\u017eni i kod studiranja i kod stanovanja i kod lije\u010denja.<\/p>\n<p>Drugu liniju gore nazna\u010denih dugogodi\u0161njih procesa, uz opisani financijski aspekt, lociramo u ja\u010danju fizi\u010dke represije nad studentima, za \u0161to je trebalo ne\u0161to vi\u0161e vremena, zahvaljuju\u0107i ponajprije studentskoj odlu\u010dnosti kroz pojedine faze ogleda, a svojedobno i profesorskoj solidarnosti. Podsje\u0107amo, prvo su de\u017eurni ideolozi studentima uputili onog popa Damira Borasa u okviru privo\u0111enja Filozofskog fakulteta vi\u0161im vrijednostima, i to manje u svojstvu dekana, vi\u0161e sa zada\u0107om misionara poslanog me\u0111u uro\u0111enike koji jo\u0161 nisu otkrili pismo kao takvo, kamoli ono Sveto.<\/p>\n<p>Nije i\u0161lo kao \u0161to je bilo zacrtano, pa se moralo pre\u0107i na forsirano, usto neregularno institucionalno unapre\u0111ivanje fantomskih Hrvatskih studija za potrebe ideolo\u0161koga rezervnog borbenog polo\u017eaja. No zatim je sistem na\u0161ao rje\u0161enje u liku Domagoja Ton\u010dini\u0107a koji se na sceni pojavljuje s manirama interventnog policajca, uvode\u0107i naprasna ograni\u010denja kretanja po zgradi fakulteta i arbitrarno kvalificiraju\u0107i nasilnima izvjesne obrasce studentskog pona\u0161anja koji ina\u010de ni po \u010demu ne bi smjeli biti sporni, a koje je prakticiralo toliko prethodnih generacija. I ne radi se tu samo o etiketiranju ili difamiranju politi\u010dkih te ideolo\u0161kih protivnika.<\/p>\n<p>Rije\u010d je o tome da Ton\u010dini\u0107 mora prikriti sistemsku nasilnost re\u017eima ili dru\u0161tvenog i ekonomskog ure\u0111enja sveu\u010dili\u0161nog i op\u0107eg, kudikamo intenzivniju i grublju od ikakve koja se mo\u017ee bar teoretski pojaviti u studentskim krugovima. Druk\u010dije ni poslovni modus tog sistema ne mo\u017ee zadobiti \u0161iri legitimitet. Nema stoga mjesta \u010du\u0111enju nad tim \u0161to je dekan mobilizirao pone\u0161to ja\u010de represivne instrumente, kao i retoriku, te \u0161to naziva studente nasilnima onda kad mirno protestiraju, dodu\u0161e bu\u010dno.<\/p>\n<p>Naprotiv, logi\u010dno je da ih kriminalizira onda kad \u017eeli nametnuti poskupljenje studija, zaklju\u010davanje fakulteta ranije uve\u010der, ili povla\u0111ivanje suradnjama u kontekstu genocidnom, ali nadasve lukrativnom. Isto se \u010dini onima koji se goloruki bacaju pred tenkove dok ih militarizirano pristojno gra\u0111anstvo udara i pljuje nao\u010digled policiji i snimateljima, ili onima koji se transparentima protive nazivanju Dana oslobo\u0111enja Zagreba 1945. godine \u2013 okupacijom.<\/p>\n<p>Dosljedan sljede\u0107i potez, u slu\u010daju eskalacije protestnih okupljanja, bilo bi progla\u0161avanje demonstranata teroristima, a to nije nikakva hiperbola, na\u017ealost, nego prognoza uobi\u010dajenog razvoja odnosa u ovakvim situacijama. Bacimo pogled u Srbiju: tako biva kada demonstranti postanu uspje\u0161ni. Nimalo slu\u010dajno, i tamo je po\u010delo od studenata, a sad re\u017eim mora sekuritizirati proteste na naj\u0161irem planu, vi\u0161im sigurnosnim mjerama i monitoringom krajnje represivnim, onako kao \u0161to se u Europskoj uniji zadnjih deset godina sekuritiziraju npr. migracije.<\/p>\n<p>S druge strane, studenti na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu pru\u017eaju otpor poskupljenju studija proteklih 16 godina, a u aktualnoj iteraciji njihova plenuma ve\u0107 mjesecima, uz budnu politizaciju drugih klju\u010dnih pitanja. Njihovi apeli i zahtjevi uglavnom se ignoriraju, kao i pozivi na elementarni dijalog o tome. Nastavnici, zauzeti karijernim motivima i pripadaju\u0107im netalasanjem, u ovom \u010dasu jo\u0161 uvijek ve\u0107inski samo promatraju kako se uprava i\u017eivljava nad izdvojenom studentskom trojkom, ali mo\u017eda se i tu smijemo nadati boljem, sve dok raste lista potpisa na otvoreno pismo za ukidanje suspenzije.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/policajac-na-filozofskom\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">www.portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Troje studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu ostalo je bez prava na poha\u0111anje nastave i polaganje ispita. Navodno nitko od danas aktivnog kadra ne pamti nijedan slu\u010daj posezanja za takvom mjerom. Sva je prilika da dekan Domagoj Ton\u010dini\u0107 nije isukao tu vrstu naoru\u017eanja samo zato \u0161to ga buka zvi\u017edaljki li\u010dno iritira vi\u0161e od nekakve topovske, recimo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":292465,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-442623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=442623"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":442626,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442623\/revisions\/442626"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/292465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=442623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=442623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=442623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}