{"id":442091,"date":"2025-10-17T07:36:07","date_gmt":"2025-10-17T05:36:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=442091"},"modified":"2025-10-17T07:36:07","modified_gmt":"2025-10-17T05:36:07","slug":"jedna-drzava-tri-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/17\/jedna-drzava-tri-povijesti\/","title":{"rendered":"Jedna dr\u017eava, tri povijesti"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e Ljupko Mi\u0161elji\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nastavni planovi i programi historije, istorije i povijesti garantuju nastavu kao uvod u studiozno razmatranje pro\u0161losti i brojne alate kriti\u010dkog promi\u0161ljanja. Me\u0111utim, period od 1945. do 1995. godine razmatra se u ud\u017ebenicima koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini uz brojne manipulativne iskaze koji treba da poslu\u017ee maksimalnoj homogenizaciji prema etni\u010dkom klju\u010du. Uz brojna sugestivna pitanja, ud\u017ebenici ne kriju odlu\u010dnost autora da svoja razmatranja pro\u0161losti proglasi nau\u010dno utemeljenom istinom.<\/p>\n

Razmatraju\u0107i period od 1945. do 1995. godine, Dragi\u0161a D. Vasi\u0107, autor ud\u017ebenika istorije za 9. razred koji je u upotrebi u Republici Srpskoj, tvrdi da je Jugoslavija iz \u201cokupacije i gra\u0111anskog rata\u201d iza\u0161la kao zemlja u kojoj su komunisti postepeno u\u010dvrstili diktaturu, likvidiraju\u0107i i zatvaraju\u0107i stotine hiljada neistomi\u0161ljenika. \u201cBratstvo i jedinstvo\u201d i tada i kasnije bila je parola privida koji je trebao onemogu\u0107iti uvid u zao\u0161trene me\u0111unacionalne i me\u0111uvjerske odnose poslije gra\u0111anskog rata, pa je zato uvedena \u201cla\u017ena federacija\u201d. O studentskim demonstracijama koje su kritikovale negativne pojave poput nejednakosti u dru\u0161tvu, nezaposlenost i stanje na univerzitetima, autor ka\u017ee da su umireni jednim govorom Josipa Broza Tita emitovanim na televiziji.<\/p>\n

Pa\u017enju posve\u0107uje formiranju zaklju\u010dka da je intervencija Jugoslovenske narodne armije morala da se desi zbog albanskog nacionalizma \u010dije je oli\u010denje zahtjev iz 1968. godine da Kosovo bude republika. Pominju\u0107i albanske nacionaliste, autor pominje da su njihove ideje \u2013 skupa s idejama hrvatskih nacionalista iz Maspoka \u2013 ugra\u0111ene u Ustav iz 1974. godine. Pi\u0161u\u0107i o decentralizaciji Jugoslavije i djelu \u201csrpskih komunista\u201d, autor postavlja pitanje koliko je Srba \u017eivjelo izvan \u201cu\u017ee Srbije\u201d, kakav je bio polo\u017eaj tih Srba, za\u0161to su Srbi bili vi\u0161e od drugih naroda zainteresovani za opstanak Jugoslavije. Sude\u0107i prema napisu autora, Slobodan Milo\u0161evi\u0107 je otvorio \u201csrpsko pitanje\u201d i pokrenuo \u201cdoga\u0111anje naroda\u201d dok su SAD, Njema\u010dka, Vatikan i drugi mo\u0107nici podr\u017eali nasilne secesije i uskratili Srbima pravo na samoopredjeljenje.<\/p>\n

Uslijedila je serija \u201cgra\u0111anskih ratova\u201d koje autor zove i \u201cratovima za jugoslovensko naslje\u0111e\u201d. U Hrvatskoj se rat vodio zbog nastupa i politike vlasti HDZ-a koja je bila sli\u010dna sa politikom NDH, \u0161to je izazivalo kod Srba strah od novog genocida, ka\u017ee autor. On tvrdi da se Jugoslovenska narodna armija povukla iz Hrvatske 1992. godine, \u0161to je vodilo padu Republike Srpske Krajine koju me\u0111unarodna zajednica nije mogla da za\u0161titi. U Bosni i Hercegovini desio se, ka\u017ee autor, gra\u0111anski rat. Navode\u0107i nekoliko akcija Vojske Republike Srpske, autor posebnu pa\u017enju posve\u0107uje opisu Ratka Mladi\u0107a kao pukovnika JNA koji je 1991. godine imao bitnu ulogu u odbrani Srba u Hrvatskoj.<\/p>\n

Tekst o Mladi\u0107u zavr\u0161it \u0107e s iskazom da su ga vlasti Srbije 2011. godine izru\u010dile Me\u0111unarodnom krivi\u010dnom sudu u Hagu. \u201cRat za odbranu Kosova i Metohije\u201d kodni je naziv za spre\u010davanju tzv. bune Albanaca na Kosovu i Metohiji koju su ugu\u0161ili vojska i policija Savezne republike Jugoslavije, zbog \u010dega ju je NATO bombardovao. U tom poglavlju opisan je i pad re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. \u201cSlobodan Milo\u0161evi\u0107, koji je u nacionalnog vo\u0111u izrastao zahvaljuju\u0107i odbrani prava Srba na Kosmetu, nakon gubitka stvarne vlasti nad ju\u017enom pokrajinom izgubio je podr\u0161ku velikog broja gra\u0111ana, osiroma\u0161enih u dugogodi\u0161njoj ekonomskoj krizi. Pod pritiskom pristalica opozicije 5. oktobra 2000. godine Milo\u0161evi\u0107 je odstupio s vlasti\u201d.<\/p>\n

Dok s autorom ud\u017ebenika iz istorije dijele ve\u0107inu stavova o FNRJ i SFRJ, Stjepan Bekavac, Mario Jareb i Miroslav Rozi\u0107, autori ud\u017ebenika povijesti koji je u upotrebi u Federaciji BiH, apostrofiraju jo\u0161 i odnos vlasti prema katoli\u010dkoj vjerskoj zajednici na koji je ukazalo su\u0111enje nadbiskupu zagreba\u010dkom Alojziju Stepnicu. Stepin\u010deve izjave pred sudom tokom su\u0111enja bit \u0107e povod da se od u\u010denika tra\u017ei da na osnovu toga zaklju\u010duju o stepenu vjerskih sloboda u Jugoslaviji. U Jugoslaviji je progla\u0161ena ravnopravnost svih naroda i nacionalnih manjima te zagovarano bratstvo i jedinstvo, a u praksi je \u010desto prevladavala nacionalna neravnopravnost, osobito u korist srpskog naroda, pi\u0161e grupa autora.<\/p>\n

Autor ud\u017ebenika istorije koji se koristi u RS navode\u0107i akcije Vojske RS posebnu pa\u017enju posve\u0107uju Ratku Mladi\u0107u i njegovoj ulozi u obrani Srba u Hrvatskoj, a tekst o njemu zavr\u0161ava iskazom da su ga vlasti Srbije 2011. godine izru\u010dile Me\u0111unarodnom krivi\u010dnom sudu u Hagu
\nHrvatskom narodu nametao se osje\u0107aj krivice za zlodjela usta\u0161kog re\u017eima uz poku\u0161aj umanjivanja doprinosa antifa\u0161izmu, tvrdi se. Zbog toga je uslijedilo \u201cHrvatsko prolje\u0107e\u201d \u010diji je vrhunac bio 1971. godine, pa je u Kara\u0111or\u0111evu te godine, slamanjem \u201cHrvatskog prolje\u0107a\u201d, po\u010dela i represija protiv Hrvatske. \u201cZbog takvih je zbivanja nastavljeno iseljavanje Hrvata u strane zemlje, a unutar domovine zavladala je tzv. hrvatska \u0161utnja\u201d, tvrdi grupa autora, napominju\u0107i da je iskustvo \u201cHvatskog prolje\u0107a\u201d ukazalo na nu\u017enost preure\u0111enja federacije kako bi opstala.<\/p>\n

\u010cinjenicu da su gastarbajteri slali novac rodbini i ulagali u svoje krajeve autori vide kao slabost socijalisti\u010dkog gospodarstva koje nije bilo sposobno samostalno osigurati rast standarda. Emigracija hrvatskog naroda za autore je bila ozbiljan udarac demografskom razvoju i strukturi hrvatskog stanovni\u0161tva koje do 1990. godine nije imalo uticaja na razvoj prilika u domovini. \u201cIpak je njezina (hrvatske emigracije, op. a.) promid\u017ebeno-informativna djelatnost utjecala na mnoge da do\u0111u do spoznaja o potrebi stvaranja samostalne hrvatske dr\u017eave\u201d, pi\u0161u autori, tvrde\u0107i da jugoslovenske vlasti nisu birale sredstva za borbu protiv hrvatske emigracije, uklju\u010duju\u0107i otmice i ubistva.<\/p>\n

Predznaci sloma SFRJ bili su, ka\u017eu autori, dugotrajna gospodarska i dru\u0161tvena kriza koja je dovela Jugoslaviju do statusa najzadu\u017eenije zemlje u Europi, s inflacijom preko 2000 posto tokom 1989. godine. Raspadu SFRJ dale su doprinos i \u201ccentralisti\u010dke-velikosrpske snage\u201d na \u010delu sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em za kojeg autori tvrde da je me\u0111u srpskim narodom stekao status junaka. Govore\u0107i o zlo\u010dinima po\u010dinjenim u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku i o zlo\u010dinima hrvatskih oru\u017eanih formacija prema srpskom stanovni\u0161tvu, autori navode da se ti zlo\u010dini ne mogu porediti.<\/p>\n

\u201cUpravo zbog toga \u0161to su to radile planski, srpske snage po\u010dinile su neuporedivo ve\u0107i broj zlo\u010dina od svojih protivnika, pa je i broj ubijenih civila Hrvata ve\u0107i nego broj ubijenih Srba\u201d, navodi se. U specifi\u010dan kontekst dovodi se i VRO \u201cOluja\u201d, tvrde\u0107i da je akcija provedena uz minimalne \u017ertve, kada se u obzir uzmu \u017ertve na tom prostoru koje su prouzrokovale razne vojske u sli\u010dnim zavr\u0161nim operacijama. Za patnju i stradanje Srba najodgovornije je, tvrdi se, rukovodstvo Srba u Hrvatskoj koje je odbilo sve mirovne ponude hrvatske vlade i me\u0111unarodne zajednice. \u201cUpravo zbog takvih okolnosti nije primjereno izjedna\u010davati okolnosti nastajanja izbjegli\u010dkih kolona srpskog stanovni\u0161tva u Bljesku i Oluji 1995. godine s prognani\u010dkim kolonama Hrvata i ostalog nesrpskog stanovni\u0161tva iz godine 1991\u201d, pi\u0161e grupa autora.<\/p>\n

Prema njihovom mi\u0161ljenju, prve izbjegli\u010dke kolone Srba nastale su zbog legalnih oslobodila\u010dkih akcija redarstvenih snaga, a druge su rezultat plana o etni\u010dki \u010distoj velikoj srpskoj dr\u017eavi. Dok se o Domovinskom ratu isrcpno pi\u0161e, rat u Bosni i Hercegovini pominje se usputno. Prvi oru\u017eani sukobi nastali su, ka\u017eu autori, napadom JNA na hrvatsko selo Ravno u listopadu 1991. godine, zbog \u010dega su se Hrvati organizovali i formirali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Na sljede\u0107oj stranici, uz fotografiju Mostara, s pogledom na poru\u0161eni Stari most, pi\u0161e da je most uni\u0161ten u hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkim sukobima, bez navoda o odgovornosti.<\/p>\n

Posve\u0107uju\u0107i du\u017enu pa\u017enju prvim zasjedanjima Antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Jugoslavije i Zemaljskog antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Bosne i Hercegovine, Izet \u0160aboti\u0107 i Mirza \u010cehaji\u0107, autori ud\u017ebenika historije koji se koristi u Federaciji BiH, navode va\u017enost doga\u0111aja u formiranju druge Jugoslavije koji su se desili u BiH. Pi\u0161u\u0107i o dono\u0161enju prvog ustava BiH u okviru Federativne Narodne Republike Jugoslavije, autori podsje\u0107aju da je protiv ustava glasao samo Husein Husaga \u010ci\u0161i\u0107, otvaraju\u0107i pitanje polo\u017eaja Bo\u0161njaka, protive\u0107i se nepriznavanju nacije.<\/p>\n

Autori ud\u017ebenika povijesti navode da je emigracija hrvatskog naroda bila ozbiljan udarac demografskom razvoju i strukturi hrvatskog stanovni\u0161tva, a emigrantska \u201cpromid\u017ebeno-informativna djelatnost utjecala na mnoge da do\u0111u do spoznaja o potrebi stvaranja samostalne hrvatske dr\u017eave\u201d
\nU jeku sukoba s Informbiroom u Cazinskoj krajini je izbila pobuna koja se pro\u0161irila na Kordun, Baniju i Liku, a u njoj su u\u010destvovali \u201cbo\u0161nja\u010dki\u201d i \u201csrpski\u201d seljaci. Vodili su bunu protiv prisilnog otkupa i otimanja poljoprivrednih proizvoda, prisilnog rada i brutalnog pona\u0161anja komunisti\u010dkih vlasti, pi\u0161e grupa autora, napominju\u0107i da su vo\u0111e bune strijeljani nakon \u0161to je vojska nemilosrdno ugu\u0161ila ustanak. Posljedice bune narod Cazinske krajine dugo je osje\u0107ao, tvrdi se, uz napomenu da je cijeli kraj decenijama sistematski zapostavljan od dr\u017eavnih vlasti. Centralizovani privredni sistem gu\u0161io je svaku inicijativu preduze\u0107a, lokalnih zajednica i republika a ta praksa prestala je samoupravljanjem, navodi se.<\/p>\n

\u201cKako su u radni\u010dke savjete mogli u\u0107i samo komunisti, to je dr\u017eava i dalje odlu\u010duju\u0107e utjecala na privredni i dru\u0161tveni razvoj zemlje\u201d, pi\u0161e. Tokom sukoba saveznih i republi\u010dkih organa krajem \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih do\u0161lo je do nacionalnog priznavanja Bo\u0161njaka pod imenom vjerske pripadnosti. \u201cPriznavanje cijelog jednog naroda pod imenom njegove vjerske pripadnosti bio je jedinstven slu\u010daj u svijetu koji se nikada i nigdje nije desio ni prije a ni poslije toga\u201d, pi\u0161e u ud\u017ebeniku.<\/p>\n

Uslijedio je Ustav iz 1974. godine koji je potvrdio pravo naroda na samoodre\u0111enje, uklju\u010duju\u0107i pravo na otcjepljenje, tvrdi se, uz navode da je napad na taj ustav vodio direktnom raspadu dr\u017eave. Krajem osamdesetih Jugoslavija je bila toliko zadu\u017eena da nije mogla vratiti \u010dak ni kamatu, pi\u0161u autori. \u0160trajkovi i demonstracije gra\u0111ana postali su uobi\u010dajena pojava zbog nezaustavljivog pada \u017eivotnog standarda, zaustavljenog uvoza. Situacija se pogor\u0161ala dolaskom Slobodana Milo\u0161evi\u0107a na \u010delo srbijanskih komunista koji se okrenuo protiv ostalih republika u poku\u0161aju nametanja srpske prevlasti, pi\u0161e.<\/p>\n

Uslijedila je \u201ctiha okupacija\u201d dijela Bosne i Hercegovine koje su provodile JNA, paravojne formacije iz Srbije i Crne Gore i snage odane Srpskoj demokratskoj stranci. Vi\u0161emjese\u010dni incidenti i me\u0111unacionalni sukobi vodili su po\u010detku ratnih operacija. Prvo su \u201cArkanovci\u201d zauzeli Bijeljinu, pet dana kasnije su rezervisti JNA skupa s pripadnicima raznih paravojnih formacija napali Sarajevo. Tako je po\u010dela agresija na Bosnu i Hercegovinu, navode autori.<\/p>\n

Vojska Republike Srpske je, tvrde autori, etni\u010dki o\u010distila sva podru\u010dja pod svojom kontrolom od nesrpskog stanovni\u0161tva, uni\u0161tavaju\u0107i kulturna, vjerska i druga historijska obilje\u017eja koja su potvr\u0111ivala njihov nacionalni identitet. O logorima u Bosni i Hercegovini autor je napisao samo sljede\u0107e: \u201cNesrpsko stanovni\u0161tvo koje nije pobjeglo na vrijeme ili koje nije imalo novca da kupi slobodu naj\u010de\u0161\u0107e je zavr\u0161avalo u koncentracionim logorima. Me\u0111u njima su se po okrutnosti prema zatvorenicima izdvajali logori u Omarskoj, Trnopolju, Keratermu i Manja\u010di.<\/p>\n

Logori za Bo\u0161njake formirani su i tokom sukoba izme\u0111u ABiH i HVO-a, kao sto su Heliodrom kod Mostara i Dretelj kod \u010capljine\u201d. O zlo\u010dinima tokom oru\u017eanog sukoba govori se u dijelu lekcije posve\u0107enom intervencionizmu me\u0111unarodne zajednice, za\u0161ti\u0107enim zonama Biha\u0107a, \u017depe, Srebrenice, Sarajeva, Tuzle i Gora\u017eda. Posebno pitanje koje ostaje nerazja\u0161njeno jest pitanje autora postavljeno mladoj publici o fotografiji Alije Izetbegovi\u0107a, Franje Tu\u0111mana i Slobodana Milo\u0161evi\u0107a nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. \u201cObrati pa\u017enju na njihova lica. Ko je zadovoljan ovim sporazumom, a ko nije? Za\u0161to? Uporedi ovu fotografiju s fotografijom Dragi\u0161e Cvetkovi\u0107a i Vladka Ma\u010deka. \u0160ta primje\u0107uje\u0161?\u201d, navodi se uz fotografiju.<\/p>\n

Bosanskohercegova\u010dki ud\u017ebenici, bez obzira na razlike u sadr\u017eaju, sli\u010dni su jedan drugom po pristupu onom \u0161to je napisano i onom \u0161to je pre\u0161u\u0107eno. Selektivan izbor podataka izolovanih iz konteksta, pogotovo kada je rije\u010d o oru\u017eanom sukobu tokom raspada Jugoslavije, vode ozbiljnom \u201ckonsenzusu\u201d o zanemarivanju rasprave o pro\u0161losti, zarad formiranja gotovih stavova \u010dija \u0107e se reprodukcija predstaviti kao znanje.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tri bosanskohercegova\u010dka ud\u017ebenika povijesti\/istorije za 9. razred osnovne \u0161kole \u2013 srpski, hrvatski i bo\u0161nja\u010dki \u2013 bez obzira na razlike u sadr\u017eaju, sli\u010dni su po pristupu napisanom i pre\u0161u\u0107enom. Izbor podataka je selektivan, izolovan iz konteksta, pogotovo o oru\u017eanim sukobima u raspadu Jugoslavije. \u201cKonsenzus\u201d je postignut u zanemarivanju rasprave o pro\u0161losti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":442094,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-442091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=442091"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":442095,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442091\/revisions\/442095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/442094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=442091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=442091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=442091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}