{"id":442067,"date":"2025-10-16T15:58:37","date_gmt":"2025-10-16T13:58:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=442067"},"modified":"2025-10-16T15:58:37","modified_gmt":"2025-10-16T13:58:37","slug":"zloupotreba-emocija-u-sluzbi-istorijskog-revizionizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/16\/zloupotreba-emocija-u-sluzbi-istorijskog-revizionizma\/","title":{"rendered":"Zloupotreba emocija u slu\u017ebi istorijskog revizionizma"},"content":{"rendered":"<p>Nevladine organizacije i gra\u0111anske aktivistkinje i aktivisti upozoravaju javnost na opasnost od istorijskog revizionizma kroz emocionalnu i simboli\u010dku manipulaciju, \u010diji je najnoviji primjer parastos borcima \u010detni\u010dkog pokreta na Krnovu. Gra\u0111ani se navode na zabludu manipulativnim tehnikama iskrivljavanja \u010dinjenica, pre\u0107utkivanja istorijskog konteksta i zloupotrebom vjerskih i nacionalnih simbola. Cilj je mitologizacija \u010detni\u010dkih snaga kao \u201cnevinih \u017ertava zlo\u010dina\u201d, suprotno istorijskim \u010dinjenicama da se radilo o oru\u017eanoj bici i borcima koji su u njoj stradali ratuju\u0107i na strani fa\u0161isti\u010dkog i nacisti\u010dkog okupatora. Posebno osu\u0111ujemo institucionalnu podr\u0161ku ovom procesu poricanja istorije kroz prisustvo dr\u017eavnih funkcionera.<\/p>\n<p>Na Krnovu je u nedjelju, 12. oktobra, na lokalitetu Lobanje glave, u organizaciji udru\u017eenja \u201cKosovski bo\u017eur od Nik\u0161i\u0107a\u201d, Srpska pravoslavna crkva slu\u017eila parastos \u010detnicima. Parastosu je prisustvovao i predsjednik Skup\u0161tine Crne Gore, Andrija Mandi\u0107, \u0161to je za osudu s obzirom na to da on predstavlja dr\u017eavu Crnu Goru i da svojim u\u010de\u0161\u0107em podr\u017eava skupove na kojima se iskrivljeno predstavlja dr\u017eavna istorija i vrije\u0111aju \u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora. Na osnovu govora izlaga\u010da moglo se zaklju\u010diti da su na tom lokalitetu strijeljani nenaoru\u017eani mladi\u0107i, dok je sasvim izostavljeno da se na Krnovu zapravo radilo o oru\u017eanoj borbi izme\u0111u partizana (boraca Narodnooslobodila\u010dkog pokreta) i naoru\u017eanih \u010detnika Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a, koji su bili u sastavu okupatorskih snaga pod njema\u010dkom komandom.<\/p>\n<p>Slu\u017eenjem parastosa, prisustvom i obra\u0107anjem visokog dr\u017eavnog funkcionera, nastavljeni su bezo\u010dni poku\u0161aji da se manipulacijama javno mnjenje privoli da prihvati rehabilitaciju \u010detni\u010dkog pokreta, koji je odgovoran za najsurovije zlo\u010dine nad civilima i kolaboraciju sa stranim fa\u0161isti\u010dkim i nacisti\u010dkim okupatorom.<\/p>\n<p>Prilikom slu\u017eenja parastosa, ciljano su kori\u0161tene manipulativne retori\u010dke tehnike, prije svega upotreba nagla\u0161eno emotivno obojenog jezika. Izrazima kao \u0161to su \u201cgolobradi mladi\u0107i, \u201cnevine \u017ertve\u201d, \u201cubijeni mladi\u0107i\u201d, \u201cbez suda i presude\u201d, \u201cpasja groblja\u201d, \u201cgrob se ne zna\u201d poku\u0161avao se proizvesti utisak da se radilo o nevinim \u017ertvama. Emocionalna instrumentalizacija slu\u017ei da se premosti slo\u017eenost istorijskih \u010dinjenica i da se na gra\u0111ane uti\u010de kroz osje\u0107anja, a ne kroz analiti\u010dko sagledavanje \u010dinjenica.<\/p>\n<p>Izostavljanje obja\u0161njenja vremena i konteksta relativizuje istorijsku ulogu i odgovornost \u010detnika koji su po\u010dinili masovne zlo\u010dine. Na\u017ealost, i pored podrobno istoriografski dokumentovanih zlo\u010dina, pobornici ove pogubne ideologije iz vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i danas nastavljaju da podr\u017eavaju pora\u017eeni \u010detni\u010dki projekat i da pori\u010du \u010dinjenice. \u010cetnici su vr\u0161ili zlo\u010dine i nad Srbima koji su se priklju\u010dili partizanima ili odbili saradnju sa \u010detnicima \u2013 \u0161to osporava tvrdnju da su \u201cbranili srpski narod\u201d. Ova dimenzija unutaretni\u010dkog nasilja je va\u017ean dokaz politi\u010dke, a ne nacionalne motivacije \u010detni\u010dkog pokreta. Me\u0111utim, fabrikovanjem sentimentalnih mitova negiraju se dobro poznate \u010dinjenice.<\/p>\n<p>Scenografija se tako\u0111e koristi u manipulativne svrhe. Upotrebom srpskih zastava i vjerskih obilje\u017eja (kao \u0161to je krst) \u017eeli se izjedna\u010diti srpski narod sa \u010detnicima, \u0161to je neprihvatljivo i na \u0161tetu srpskog naroda, koji je neopravdano identifikovati sa ratnim zlo\u010dinima koje su po\u010dinili \u010detnici.<\/p>\n<p>Prisustvom visokog dr\u017eavnog funkcionera Crne Gore revizionisti\u010dkom skupu poku\u0161ava se u javnosti opravdati neprihvatljivo \u2013 prekrajanje sramotne istorije \u010detni\u010dkog pokreta. Istovremeno, crkva i religija se zloupotrebljavaju kao moralni autoriteti za pridobijanje stanovni\u0161tva za ovaj projekat.<\/p>\n<p>Dakle, kao \u0161to u\u00a0saop\u0161tenju navode Antifa\u0161isti Cetinja: \u010detnici Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a i Osmi \u201egvozdeni puk\u201d, borili su se rame uz rame sa zloglasnom SS divizijom \u201ePrinc Eugen\u201c, istom onom koja je samo desetak dana ranije po\u010dinila masakr u Velici, a godinu prije toga opusto\u0161ila Pivu. Na Krnovu su ti isti \u010detnici pomagali nacistima da ponovo prodru u Pivu. Navedene \u010dinjenice dokumentovane su kako u partizanskim, tako i u \u010detni\u010dkim i njema\u010dkim dokumentima i izvorima i dostupni su u arhivima i zbornicima dokumenata.<\/p>\n<p>Iako je Skup\u0161tina Crne Gore prije tri godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici, kojom je taj zlo\u010din osudila, danas predsjednik Skup\u0161tine tra\u017ei da se za neke od njegovih po\u010dinilaca podigne spomen-obilje\u017eje, \u201chram\u201d. Napori da se javno pam\u0107enje na ovaj na\u010din nasilno preoblikuje mogu\u0107i su samo zahvaljuju\u0107i tome \u0161to svi koalicioni partneri koji konstitui\u0161u Vladu (uklju\u010duju\u0107i PES, Demokrate, Bo\u0161nja\u010dku stranku i albanske partije) ostaju nijemi na ve\u0107 podignuta revizionisti\u010dka spomen-obilje\u017eja, kao i na zahtjeve da se podignu nova.<\/p>\n<p>Ponavljamo najo\u0161trije protivljenje nastojanjima da se 80 godina nakon Drugog svjetskog rata podi\u017eu spomenici za izgubljene \u010detni\u010dke bitke i pora\u017eene ideje o etni\u010dki \u010distim teritorijama. \u010cetni\u010dki pokret nikada, pa \u010dak ni prema pristrasnim interpretacijama njegovih pobornika, nije imao za cilj slobodu i ravnopravnost svih gra\u0111ana i gra\u0111anki Jugoslavije ve\u0107 dominaciju jedne etni\u010dke grupe nad svima ostalima. Zbog toga je javno veli\u010danje njihovih vo\u0111a apsolutno neprihvatljivo. Antifa\u0161izam je univerzalisti\u010dki koncept, oslobo\u0111en etni\u010dke isklju\u010divosti, dok je \u010detni\u010dka ideologija promovisala notorno etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, \u0161to je zabilje\u017eeno i u zvani\u010dnim programskim dokumentima \u010detnika (npr. \u201cHomogena Srbija\u201d Stevana Moljevi\u0107a).<\/p>\n<p>\u010cetni\u010dki zlo\u010dini nisu bili incidenti, ve\u0107 dio planirane politike, dokumentovane u \u010detni\u010dkim direktivama koje pozivaju na istrebljenje \u201cnepravoslavnog\u201d stanovni\u0161tva. Uz to, \u010detnici su u vi\u0161e navrata sara\u0111ivali s okupatorima \u2013 nacistima i fa\u0161istima \u2013 protiv partizanskih snaga, \u010dime su izdali ideju otpora i slobode i zbog \u010dega je neophodno jasno i odlu\u010dno odbiti sve poku\u0161aje njihovog javnog glorifikovanja.<\/p>\n<blockquote><p>Dina Bajramspahi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p>\n<p>Paula Petri\u010devi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p>\n<p>Filip Kuzman, Antifa\u0161isti Cetinja<\/p>\n<p>Milo\u0161 Vukanovi\u0107, Udru\u017eenje profesora istorije Crne Gore \u2013 HIPMONT<\/p>\n<p>Tea Gorjanc Prelevi\u0107, Akcija za ljudska prava (HRA)<\/p>\n<p>Daliborka Uljarevi\u0107, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/p>\n<p>Ervina Dabi\u017einovi\u0107, Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje ANIMA<\/p>\n<p>Milena Popovi\u0107 Samard\u017ei\u0107, NVO Ipso Facto<\/p>\n<p>Maja Rai\u010devi\u0107, Centar za \u017eenska prava (C\u017dP)<\/p>\n<p>Velija Muri\u0107, Crnogorski komitet pravnika za za\u0161titu ljudskih prava<\/p>\n<p>Jovana Marovi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p>\n<p>Demir Li\u010dina, Udru\u017eenje \u201c\u0160trpci \u2013 Protiv zaborava\u201d<\/p>\n<p>Milica Kova\u010devi\u0107, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)<\/p>\n<p>Nevenka Vuksanovi\u0107, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)<\/p>\n<p>Milka Tadi\u0107 Mijovi\u0107, Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo (CIN CG)<\/p>\n<p>Zlatko Vujovi\u0107, Centar za monitoring i istra\u017eivanje (CEMI)<\/p>\n<p>Olivera Nikoli\u0107, Institut za medije<\/p>\n<p>Zorana Markovi\u0107, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)<\/p>\n<p>Ivana Vojvodi\u0107, Juventas<\/p>\n<p>Aida Perovi\u0107, PRIMA<\/p>\n<p>Jovan Uli\u0107evi\u0107, Asocijacija Spektra<\/p>\n<p>Sta\u0161a Ba\u0161trica, KVIR Montenegro<\/p>\n<p>Ana Dedivanovi\u0107, Stana<\/p>\n<p>Slavica Strikovi\u0107, \u017denska Akcija<\/p>\n<p>Almedina Dodi\u0107, Eduko Plus<\/p>\n<p>Milica Kankara\u0161 Berber, umjetnica i aktivistkinja<\/p>\n<p>Du\u0161an Pajovi\u0107, gra\u0111anski aktivista<\/p>\n<p>Nikoleta \u0110ukanovi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p>\n<p>Milena Be\u0161i\u0107, gra\u0111anska aktiviskinja<\/p>\n<p>Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107, gra\u0111anski aktivista<\/p>\n<p>Sabina Talovi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ponavljamo najo\u0161trije protivljenje nastojanjima da se 80 godina nakon Drugog svjetskog rata podi\u017eu spomenici za izgubljene \u010detni\u010dke bitke i pora\u017eene ideje o etni\u010dki \u010distim teritorijama. \u010cetni\u010dki pokret nikada, pa \u010dak ni prema pristrasnim interpretacijama njegovih pobornika, nije imao za cilj slobodu i ravnopravnost svih gra\u0111ana i gra\u0111anki Jugoslavije ve\u0107 dominaciju jedne etni\u010dke grupe nad svima ostalima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":442070,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-442067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=442067"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":442071,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/442067\/revisions\/442071"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/442070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=442067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=442067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=442067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}