{"id":441889,"date":"2025-10-14T12:18:31","date_gmt":"2025-10-14T10:18:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=441889"},"modified":"2025-10-23T13:20:34","modified_gmt":"2025-10-23T11:20:34","slug":"u-potrazi-za-izgubljenom-regionalnom-solidarnoscu-ili-ko-se-boji-crne-gore-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/14\/u-potrazi-za-izgubljenom-regionalnom-solidarnoscu-ili-ko-se-boji-crne-gore-u-eu\/","title":{"rendered":"U potrazi za izgubljenom regionalnom solidarno\u0161\u0107u \u2013 ili, ko se boji Crne Gore u EU?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jovana MAROVI\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Crna Gora kao da je uhva\u0107ena u nekoj vrsti evropskog delirijuma \u2013 pitajte premijera, taksistu, pa \u010dak i petogodi\u0161nje dijete na ulici, i svi \u0107e vam, bez oklijevanja, re\u0107i da \u0107emo definitivno u\u0107i u EU 2028. godine. U stvarnosti, te\u0161ko da je rije\u010d o objektivnoj procjeni. Vi\u0161e je to kao igra dvostrukog blefa: sjedimo za pokera\u0161kim stolom bez ijednog asa u ruci, a pona\u0161amo se kao da ih sve dr\u017eimo. Preko puta nas sjedi Evropska unija \u2013 savr\u0161eno svjesna na\u0161ih karata, a ipak nam popu\u0161ta kao da smo u poziciji da se cjenjkamo.<\/p>\n

Ipak, iz razloga koje sam navela u BiEPAG brifu \u201eOd normi do buke: Za\u0161to EU pri\u010da o reformama, ali podsti\u010de pad na Balkanu\u201c, ulazak Crne Gore u EU 2028. ili 2029. nije samo mogu\u0107 \u2013 on je hitno potreban. Na nivou EU bilo je nekoliko pozitivnih signala: u posljednje vrijeme sve vi\u0161e se govori o izradi pristupnog ugovora tokom danskog predsjedavanja EU \u2013 ugovora koji bi, uz jasno definirane za\u0161titne klauzule, imao i korektivnu i podsticajnu funkciju. Nedavno je premijer Luksemburga Luc Frieden u Evropskom parlamentu rekao da EU treba da uspostavi kra\u0107i i jasniji vremenski okvir za zemlje kandidatkinje, te da bi odluka o pristupanju Crne Gore trebalo donijeti sljede\u0107e godine. Sli\u010dno tome, povjerenik za pro\u0161irenje vi\u0161e puta je spomenuo potencijalni datum pristupanja \u2013 najvjerovatnije unutar mandata trenutne Evropske komisije \u2013 a sli\u010dne poruke dolaze i od drugih institucija EU i zemalja \u010dlanica.<\/p><\/blockquote>\n

Najopipljiviji znak napretka je crnogorska mapa puta za zatvaranje svih pregovara\u010dkih poglavlja do kraja 2026. \u2013 plan koji je ve\u0107 podr\u017eala Evropska komisija. Naravno, to je veoma ambiciozno i realno ostvarivo samo uz brojne tranzicione periode u ve\u0107ini poglavlja. Ote\u017eavaju\u0107i faktori uklju\u010duju politi\u010dko raspolo\u017eenje u pojedinim evropskim prijestonicama i nepredvidivost nacionalnih procesa ratifikacije. Je li to izvodljivo? Ne znam \u2013 ali se jo\u0161 uvijek nadam.<\/p>\n

Me\u0111utim, to nije prava poenta ove refleksije. Poenta je da dok god postoji i najmanja \u0161ansa da neka zemlja iz regiona u\u0111e u Evropsku uniju, solidarnost mora biti prva rije\u010d koja svima na Zapadnom Balkanu padne na pamet. Evo za\u0161to.<\/p>\n

Pitanje nedostatka regionalne solidarnosti prvi put sam pokrenula na desetoj godi\u0161njici BiEPAG inicijative u Sarajevu u oktobru 2024. Kao jedina Crnogorka u prostoriji, pitala sam za\u0161to samo spominjanje mogu\u0107nosti da Crna Gora u\u0111e u EU izaziva gotovo automatski skepticizam, pa \u010dak i ironiju. Priznajem, to je djelimi\u010dno reakcija na nedosljednosti same EU \u2013 neispunjena obe\u0107anja, odsustvo jasne vizije i stalno stavljanje unutra\u0161njih reformi ispred pro\u0161irenja. Me\u0111utim, mogu\u0107e pristupanje Crne Gore tako\u0111e bi u\u0107utkalo autokrate u regionu koji tvrde da je pro\u0161irenje nemogu\u0107e, da je Brisel kriv za sve, i da nespremnost EU da integri\u0161e region opravdava njihove vlastite neuspjehe. \u0160tavi\u0161e, ne treba zaboraviti da neki regionalni akteri aktivno destabilizuju crnogorsku politi\u010dku scenu kroz saveznike unutar same vlade. Jo\u0161 vi\u0161e zabrinjava to \u0161to se ovaj nedostatak solidarnosti prote\u017ee izvan politi\u010dkih elita i zahvata druge sfere \u2013 uklju\u010duju\u0107i i samo civilno dru\u0161tvo.Vrijedi podsjetiti da su organizacije civilnog dru\u0161tva \u0161irom regiona \u010desto pokazivale solidarnost sa studentskim protestima u Beogradu kao svijetao primjer regionalnog gra\u0111anskog duha. Javni protesti zbog sporazuma o rudarenju litijuma bili su jo\u0161 jedan primjer zajedni\u010dke svijesti i regionalne mobilizacije. Ovi primjeri pokazuju da solidarnost cvjeta kada je horizontalna i gra\u0111anska po prirodi \u2013 ali ima tendenciju da nestane kada se razgovor okrene ka pro\u0161irenju. Ne postoje negativne posljedice, niti politi\u010dki tro\u0161kovi koje bi \u010dlanstvo Crne Gore u EU moglo imati za druge zemlje Zapadnog Balkana. Naprotiv \u2013 svi potencijalni efekti su pozitivni.<\/p>\n

Pristupanje Crne Gore moglo bi vratiti kredibilitet pro\u0161irenju EU, dokazuju\u0107i da uslovljenost i dalje funkcioni\u0161e i da reforme, a ne retorika, donose rezultate. To bi stvorilo dugo o\u010dekivanu pri\u010du o uspjehu u regionu zaglavljenom u tranziciji, pokazuju\u0107i da \u010dak i male, reformski orijentisane dr\u017eave mogu posti\u0107i opipljiv napredak. Dobro osmi\u0161ljen nacrt pristupnog ugovora sa post-pristupnim mehanizmima mogao bi poslu\u017eiti kao model za ostatak Zapadnog Balkana. Crna Gora je bila prva zemlja koja je pro\u0161la revidirani, stro\u017eiji pristup EU \u2013 sa poglavljima o vladavini prava otvorenim na samom po\u010detku i dr\u017eanim otvorenim do kraja; prva sa privremenim mjerilima i samo sa IBAR-om (Izvje\u0161taj o privremenim mjerilima); i jedina sa mapom puta za zatvaranje pregovara\u010dkih poglavlja. To je \u010dini idealnim poligonom za razvoj modela koji bi drugi mogli slijediti.<\/p>\n

\u010clanstvo bi tako\u0111e generisalo vrijedno prelivanje institucionalnog iskustva. Crnogorska administracija \u2013 kroz svoje post-pristupne mehanizme, upravljanje fondovima EU i u\u010de\u0161\u0107e u zajedni\u010dkim politikama \u2013 stekla bi ekspertizu koju bi mogla podijeliti sa susjedima, ja\u010daju\u0107i njihove vlastite reform\u0441\u043a\u0435 kapacitete. Istovremeno, \u010dlanica EU iz Zapadnog Balkana pru\u017eila bi regionu prijeko potreban glas unutar Unije, zagovaraju\u0107i pro\u0161irenje iznutra i odr\u017eavaju\u0107i regionalna pitanja vidljivim u Briselu \u2013 sli\u010dno kao \u0161to je to svojevremeno radila Slovenija nakon svog pristupanja.<\/p>\n

Geopoliti\u010dki, \u010dlanstvo Crne Gore poslalo bi sna\u017ean signal u vrijeme kada vanjski akteri nastavljaju da se takmi\u010de za uticaj u regionu. To bi potvrdilo da uskla\u0111ivanje sa vrijednostima i strate\u0161kim interesima EU donosi stvarne koristi, dok bi oslabilo narative koji opravdavaju autoritarizam pod izgovorom \u201estrate\u0161ke autonomije\u201c. Ekonomski, jedna nova \u010dlanica ubrzala bi integraciju u jedinstveno tr\u017ei\u0161te, podstakla investicije i unaprijedila prekograni\u010dnu saradnju, stvaraju\u0107i efekte talasa u cijelom regionu.<\/p>\n

Kona\u010dno, i mo\u017eda najva\u017enije, \u010dlanstvo Crne Gore bi imalo simboli\u010dku i psiholo\u0161ku te\u017einu. Dokazalo bi da pristupanje EU nije mit niti beskrajna \u010dekaonica, ve\u0107 dosti\u017ean cilj. Sama ta poruka \u2013 da reforme i upornost jo\u0161 uvijek mogu dovesti do uspjeha \u2013 mogla bi probuditi optimizam, vratiti povjerenje u evropski projekat i inspirisati cijeli region da krene naprijed.<\/p>\n

Na kraju, integracija bilo koje zemlje Zapadnog Balkana u EU zna\u010di jednog saveznika vi\u0161e unutar Unije \u2013 zagovornika demokratskih reformi, stabilnosti i zajedni\u010dkog prosperiteta. Logika solidarnosti je jednostavna: kada jedan od nas napreduje, cijeli region ima bolje \u0161anse. Napredak Crne Gore nije prijetnja njenim susjedima; to je test da li ideja zajedni\u010dke evropske budu\u0107nosti za Zapadni Balkan jo\u0161 uvijek ima smisla.<\/p>\n

Prevod je uradio PCNEN<\/em><\/p>\n

Link na\u00a0 verziju teksta na engleskom jeziku<\/a>.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mogu\u0107e pristupanje Crne Gore tako\u0111e bi u\u0107utkalo autokrate u regionu koji tvrde da je pro\u0161irenje nemogu\u0107e, da je Brisel kriv za sve, i da nespremnost EU da integri\u0161e region opravdava njihove vlastite neuspjehe<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":304483,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[922,525,558,3937],"class_list":["post-441889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-biepag","tag-crna-gora","tag-eu","tag-jovana-marovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441889"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":442597,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441889\/revisions\/442597"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/304483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}