{"id":441779,"date":"2025-10-13T07:42:09","date_gmt":"2025-10-13T05:42:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=441779"},"modified":"2025-10-13T07:44:02","modified_gmt":"2025-10-13T05:44:02","slug":"biskupi-zadovoljni-skupom-teladi-koja-gledaju-u-sarena-vrata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/13\/biskupi-zadovoljni-skupom-teladi-koja-gledaju-u-sarena-vrata\/","title":{"rendered":"Biskupi zadovoljni skupom teladi koja gledaju u \u0161arena vrata"},"content":{"rendered":"
AUTOR: Drago Pilsel<\/div>\n

Ve\u0107 vi\u0161e od trideset godina (od travnja 1995.) ispisujem ovu kolumnu i to bez tjedna pauze, pod svakakvim uvjetima, \u010dak iz tuniske Sahare ili paragvajske pra\u0161ume (kada sam kolumnu izdiktirao daktilografskoj slu\u017ebi Novog lista u Rijeci preko jedine telefonske linije koje sam tada prona\u0161ao u selu Garat\u00e1), a da ne govorimo o onim kolumnama koje sam ispisivao u bolesni\u010dkom krevetu, u KBC-u Zagreb (Rebro), kada sam jedva imao snage, i ovo nagla\u0161avam uo\u010di jo\u0161 jednog ro\u0111endana Autografa (portal je pokrenut 13. listopada 2013.) s obzirom na to da je jedan od razloga (barem mojih) za pokretanje portala je bila potreba da imam prostor potpune slobode za moju kolumnu Democroacia, prostor koji dijelim s kolegicama i kolegama koji prihva\u0107aju princip dobrovoljnosti i na\u010dela koje smo obe\u0107ali po\u0161tivati.<\/span><\/p>\n

Sva\u0161ta sam vidio u ovih trideset i kusur godina pa me skoro vi\u0161e ni\u0161ta ne mo\u017ee iznenaditi ili razo\u010darati, ali ipak nisam o\u010dekivao da se Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine mire s fijaskom na Trgu svetoga Petra u Vatikanu. Odnosno da pristanu na fijasko, na mediokritet i na centralizaciju kod najva\u017enije to\u010dke Hrvatskog nacionalnog hodo\u010da\u0161\u0107a u Rim u sklopu Svete jubilarne godine, 7. listopada popodne, kada se papa Lav XIV. kratko obratio hrvatskim hodo\u010dasnicima i nave\u010der kada je najve\u0107i krivac za fijasko, zagreba\u010dki nadbiskup i predsjednik HBK, Dra\u017een Kutle\u0161a, predvodio sve\u010danu misu.<\/p>\n

Za\u0161to fijasko? Zato \u0161to se na Trgu okupilo jedva deset tisu\u0107a hodo\u010dasnika i stotinjak sve\u0107enika. Tjednik Glas Koncila nagla\u0161ava stvar: \u201cTo da Papa na posebnu audijenciju primi mno\u0161tvo koje povezuje pripadnost istomu, i to malomu narodu, a ne biskupijama, partikularnim Crkvama ili nekim asocijacijama ili istomu pozivu \u2013 iznimka je koja se odmah mo\u017ee nazvati velikom povlasticom, ili velikom milo\u0161\u0107u\u201d, me\u0111utim, deset tisu\u0107a je pola zagreba\u010dke Arene na koncertu Severine ili kakvog drugog zabavlja\u010da. To je daleko ispod koli\u010dine vjernika koji \u017eive u nekoj zagreba\u010dkoj gradskoj \u017eupi. To je zaista mala skupina za nacionalno marijansko sveti\u0161te u Mariji Bistrici ili za Veliku Gospu u Sinju, a kamoli za tako dugo najavljeno I na mnoge na\u010dine razgla\u0161eno \u201cnacionalno\u201d hodo\u010da\u0161\u0107e u Rim, tim vi\u0161e \u0161to su bili pozvani vjernici iz Hrvatske, BiH te mnogih zemalja u kojima \u017eive Hrvati katolici, osobito u Europi.<\/p>\n

Trebali su anga\u017eirati Thompsona kao animatora, na\u0161alio se jedan komentator na Facebooku, pa da se ljudi masovno odazovu, ali \u0161alu na stranu, ako je deset tisu\u0107a hodo\u010dasnika domet Dra\u017eena Kutle\u0161e i ekipe (nad)biskupa mogu se frigat\u2019.<\/p>\n

Kutle\u0161a je na Trgu sv. Petra govorio o vjernosti Kristu, Petrovoj Stolici i Bla\u017eenoj Djevici Mariji, ali najvi\u0161e o Stepincu: gotovo ni\u0161ta nije rekao u smislu sada\u0161njeg trenutka. Monoton govor, bez emocija, nije dopirao do hodo\u010dasnike koji su najvi\u0161e pa\u017enje posvetili televizijskim vatikanskim kamerama odnosno velikim ekranima \u010dekaju\u0107i trenutak kada \u0107e sebe vidjeti na njima da freneti\u010dno ma\u0161u, ska\u010du i lupkaju laktovima susjede: nu, eto, vidi nas na televiziji! Posebno je bilo deprimiraju\u0107e vidjeti \u010dasne sestre kako \u010dak i tijekom euharistijske molitve i same pri\u010desti ma\u0161u sebi samima na ekranima. Rekoh sebi: ako ti je to domet, ako tako svjedo\u010di\u0161, blago tebi, ali za Kutle\u0161u i (nad)biskupe koji za taj cirkus na kraju krajeva odgovaraju to je ono \u0161to ovdje nagla\u0161avam: fijasko! Organizacijski i pastoralni fijasko i debakl.<\/p>\n

Bilo je o\u010dito da su mnogi po\u0161li turisti\u010dki, da za relativno male pare vide papu, Rim i poneki talijanski grad (Asiz, na primjer). Porazno je da se to \u201cproda\u201d ili predstavi kao hodo\u010da\u0161\u0107e. Naime, hodo\u010da\u0161\u0107e koje prakticiraju katolici su prigoda da vjernici, osim vlastitog duhovnog oboga\u0107enja i rasta u povezanosti sa samim Gospodinom, rastu i u zajedni\u0161tvu vjere i ljubavi s onima s kojima putuju. Tako svako zajedni\u010dko putovanje doprinosi\u00a0 duhovnom rastu cijele zajednice.<\/p>\n

Hodo\u010da\u0161\u0107a nisu turizam ve\u0107 su poseban vid pobo\u017enosti. U osobnom \u017eivotu \u010dovjek pro\u017eivljava odre\u0111ene trenutke u kojima osje\u0107a da Bogu treba ne\u0161to darovati. Stoga, \u017ertvuju\u0107i osobnu snagu i vrijeme, upu\u0107uje se na sveta mjesta koje Bo\u017eji puk smatra posebnim izvorom milosti Bo\u017eje. Smisao i cilj hodo\u010da\u0161\u0107a je osobno obra\u0107enje kroz preispitivanje vlastitog \u017eivota i dublji susret s Bogom u molitvi, miru i sabranosti.<\/p>\n

Sveto pismo svjedo\u010di o strogim propisima po kojima je svaki Izraelac bio du\u017ean nekoliko puta godi\u0161nje hodo\u010dastiti u Jeruzalem. I sam Isus je hodo\u010dastio u Jeruzalem i u mnoga druga mjesta u kojima se okupljalo mno\u0161tvo ljudi kako bi \u010duli njegovu Rije\u010d kao svjedoci \u010dudesa koja je \u010dinio.<\/p>\n

I Crkvi dana\u0161njeg vremena nisu nepoznati veliki vjerski skupovi\u00a0 u kojima se zna okupiti i vi\u0161e od milijun vjernika. U sredi\u0161tu svakog hodo\u010da\u0161\u0107a treba uvijek biti osoba Isusa Krista, Bla\u017eene Djevice Marije ili lik \u0161tovanog sveca.<\/p>\n

Ali mi smo svjedo\u010dili slabo hodo\u010da\u0161\u0107e, po gotovo \u0161to su (nad)biskupi na dugo i na \u0161iroko tamburali o jubilejskoj godini koja se poklapa s obljetnicama koji su im, kao, jako va\u017ene: 1.100 godina hrvatskog kraljevstva Tomislava (ostavimo sada po strani mitomanska tuma\u010denja te to da nema dokaza da je Tomislav krunjen kod Tomislavgrada u BiH) odnosno toliko od splitskih crkvenih sabora koji su, kako je deklamirao vojni biskup Jure Bogdan, \u201cdalekose\u017eni u svojim odlukama, doslovno sve do danas, sa svojim organizacijskim posljedicama za na\u0161u Crkvu i na\u0161 narod\u201d.<\/p>\n

Tada se, re\u010de Bogdan, uspostavlja Splitska metropolija na podru\u010dju kojeg politi\u010dki kontrolira kralj Tomislav i kojim upravlja knez Mihajlo. Prakti\u010dno, tu se 925. godine uspostavom metropolije u Splitu i sudjelovanjem sufraganskih biskup\u0101 odre\u0111uje onodobni etni\u010dki prostor \u2013 domovina hrvatskog naroda, \u201cCrkve u Hrvata\u201d, kako glasi nacionalisti\u010dki i etnoreligijski konstrukt po kojem ne prestaju jahati ovda\u0161nji biskupi.<\/p>\n

S jedne strane Tomislav je kralj, na saboru su hrvatski biskupi sufraganskih biskupija s Papinim izaslanicima iz Rima. Ovi sabori, tuma\u010du Bogdan, \u201cu crkvenome smislu utrli su smjer crkveno-podru\u010dnoga ustroja na\u0161ih krajeva, povezav\u0161i ga s korijenima prvih kr\u0161\u0107anskih po\u010detaka na na\u0161em ozemlju\u201d. \u201cGledano nacionalno-politi\u010dki, njihove su odluke zaokru\u017eile i uokvirile onda\u0161nji hrvatski prostor te ga se, u \u0161irem onodobnom okviru i ozra\u010dju, moglo u njegovu razvoju ubrojiti u zrele i dovr\u0161ene politi\u010dke stvarnosti koje su u obli\u010dju kraljevske vlasti i struktura iz vremena Tomislava, vladara s kraljevskim statusom iz hrvatske narodne dinastije (925.-928.), supostojale pokraj drugih, njima sli\u010dnih i istodobnih.\u201d<\/p>\n

Dakle, superva\u017ena godina, superva\u017ena prilika a jedva se deset tisu\u0107a okupilo. Ponovimo, iz svih biskupija i katoli\u010dkih misija po svijetu.<\/p>\n

Po\u0161to se u ovim kolumnama trudim djelovati i kao kr\u0161\u0107anski teolog, ne\u0161to \u0161to novinar Zvonimir Despot u Ve\u010dernjem listu poni\u0161tava, ismijava i obezvrje\u0111uje (on sebe naziva teologom, a ni po \u010demu ga kao takvog poznajemo!) iskoristit \u0107u priliku da kritiziram Kutle\u0161u i kolege u episkopatima jer smo za vrijeme te \u201cvelebne\u201d mise u Vatikanu vidjeli samo zagreba\u010dke teologe kako pjevaju, \u010ditaju liturgijska \u010ditanja, predvode \u201cmolitvu vjernika\u201d, donose darove na oltar i isti opslu\u017euju.<\/p>\n

Kakav je to \u0161amar bio vjernicima laicima! Ali to ide na ra\u010dun (nad)biskupa i predvoditelja slavlja, Dra\u017eena Kutle\u0161u, koji o\u010dito smatraju da se vjernike lajke nema \u0161to pitati.<\/p>\n

Papa Lav XIV im je rekao da je \u201cizvorom duboke utjehe primijetiti da korijeni va\u0161e vjere nisu ostali zaustavljeni u pro\u0161losti, ve\u0107 nastavljaju donositi plodove i danas, zahvaljuju\u0107i svjedo\u010danstvu va\u0161ih obitelji, va\u0161ih \u017eupnih zajednica i va\u0161ih udruga. Tradicija naslije\u0111ena od va\u0161ih predaka dragocjeno je blago koje bri\u017eno \u010duvate i pozvani ste ga neprestano obnavljati, uvijek ostaju\u0107i otvoreni prepoznavanju nadahnu\u0107a Duha Svetoga\u201d. (Nad)biskupi mo\u017eda misle druga\u010dije: da je hrvatski narod stado ovaca ili teladi koji gledaju u \u0161arena vrata.<\/p>\n

Ja ne mislim tako!<\/p>\n

Ne kanim niti je cilj ove kolumne omalova\u017eiti mnoge koji su na ovo hodo\u010da\u0161\u0107e po\u0161li otvorena i skru\u0161ena srca. Dapa\u010de. Za njih molim ovako: \u201cDu\u0161e Sveti, du\u0161e zajedni\u0161tva, du\u0161o i potporo Crkve, u\u010dini da bogatstvo milosnih darova (karizmi) i slu\u017ebi pridonosi jedinstvu Tijela Kristova. U\u010dini da se vjernici laici, zavjetovani i zare\u0111eni slu\u017ebenici svi zajedno natje\u010du oko izgradnje jedincatog Kraljevstva Bo\u017ejega\u201d!<\/p>\n

Isto tako, nije mi namjera eskivirati dobre trenutke ovoga hodo\u010da\u0161\u0107a jer ih je bilo vi\u0161e i jako sadr\u017eajne. Na primjer i za kraj ovoga teksta donosim citatiz homilije rije\u010dkog nadbiskupa Mate Uzini\u0107a s mise slavljene u Bazilici svetoga Pavla izvan zidina, u \u010detvrtak 9. listopada: \u201dOdabrani misni tekstovi prikazuju Pavla kao navjestitelja evan\u0111elja svim narodima. U to poslanje navje\u0161tenja evan\u0111elja svima i svi mi smo, kako smo ve\u0107 \u010duli, uklju\u010deni po kr\u0161tenju. Povijesnim vezama koje spominju Tita u Dalmaciji i tradicijama o Pavlovim putovanjima uz na\u0161e obale, i nama hrvatskim katolicima \u2013 koji se poput njega u njegovom vremenu u svojoj svakodnevici susre\u0107emo s onima koji \u017eele zato\u010diti kr\u0161\u0107anstvo u nekim pro\u0161lim vremenima, ali i s onima koji vjeruju druga\u010dije i koji uop\u0107e ne vjeruju, me\u0111u kojima ima i onih koji nas ne gledaju s prijateljskim pogledom \u2013 sv. Pavao mo\u017ee biti nadahnu\u0107e kako postati sinodalna i misionarska Crkva, Crkva koja izlazi i ide u susret drugima, ne protiv drugih. On je prvi po\u0161ao \u2018po svem svijetu\u2019, prekora\u010div\u0161i granice naroda i kontinenata i oti\u0161ao k drugima, poganima, da bi navijestio \u2018evan\u0111elje svemu stvorenju\u2019.\u201d<\/p>\n

Kao i Uzini\u0107eva propovijed, i ova je kolumna poziv na ispit savjesti i na obnovu i obra\u0107enje upu\u0107en na\u0161oj Crkvi i svima nama: jesmo li spremni graditi mostove povjerenja prema kr\u0161\u0107anima na drugi na\u010din, jesmo li voljni o\u017eivjeti me\u0111ureligijski dijalog, jesmo li uvjereni da kao vjernici moramo pokazati po\u0161tovanje onima me\u0111u nama koji nisu vjernici, pa svi zajedno, ho\u0107emo li se oduprijeti militarizaciji dru\u0161tva kako bismo istakli blagodat \u017eivota u miru koji nije samo odsutstvo rata ve\u0107 i kvalitetan i bratski su\u017eivot?<\/p>\n

autograf.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 vi\u0161e od trideset godina (od travnja 1995.) ispisujem ovu kolumnu i to bez tjedna pauze, pod svakakvim uvjetima, \u010dak iz tuniske Sahare ili paragvajske pra\u0161ume (kada sam kolumnu izdiktirao daktilografskoj slu\u017ebi Novog lista u Rijeci preko jedine telefonske linije koje sam tada prona\u0161ao u selu Garat\u00e1), a da ne govorimo o onim kolumnama koje sam ispisivao u bolesni\u010dkom krevetu, u KBC-u Zagreb (Rebro)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":403750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-441779","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441779"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441779\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":441783,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441779\/revisions\/441783"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/403750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}