{"id":441742,"date":"2025-10-12T14:39:12","date_gmt":"2025-10-12T12:39:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=441742"},"modified":"2025-10-12T14:39:12","modified_gmt":"2025-10-12T12:39:12","slug":"japanski-naucnici-otkrili-novo-stanje-vode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/12\/japanski-naucnici-otkrili-novo-stanje-vode\/","title":{"rendered":"Japanski nau\u010dnici otkrili novo stanje vode"},"content":{"rendered":"<p>Voda mo\u017ee biti i led i te\u010dnost u isto vrijeme. Japanski nau\u010dnici su prvi put posmatrali ovu neobi\u010dnu fazu molekula te te\u010dnosti koju ina\u010de uzimamo zdravo za gotovo.<\/p>\n<p>U otkri\u0107u koje mijenja na\u0161e shvatanje naizgled obi\u010dne supstance, japanski nau\u010dnici otkrili su da se voda mo\u017ee istovremeno pona\u0161ati i kao te\u010dnost i kao krutina kada je zatvorena u nanoskopskim prostorima.<\/p>\n<p>U obi\u010dnom ledu molekule vode su nepomi\u010dne, dok se u te\u010dnoj vodi slobodno kre\u0107u, stvaraju\u0107i i prekidaju\u0107i vodonikove veze. Sada su nau\u010dnici s Tokijskog univerziteta za nauku potvrdili postojanje stanja \u201epredtali\u0161ta&#8221;, u kojem se oba pona\u0161anja de\u0161avaju istovremeno.<\/p>\n<p>U stanju predtali\u0161ta voda po\u010dinje da se topi iako molekule jo\u0161 nisu potpuno povezane vodonikovim vezama, i to prije nego \u0161to se sama struktura leda po\u010dne topiti pri zagrijavanju. To predstavlja novu fazu vode u kojoj zamrznuti slojevi H\u2082O koegzistiraju s polako pokretnim H\u2082O, objasnio je Makoto Tadokoro, hemi\u010dar s Tokijskog univerziteta za nauku, u \u010dlanku objavljenom na stranicama univerziteta.<\/p>\n<p>Da bi posmatrali ovo te\u0161ko dostupno stanje, tim je koristio takozvanu \u201ete\u0161ku vodu&#8221; (D\u2082O), u kojoj su atomi vodonika zamijenjeni deuterijem, oblikom vodonika koji u jezgri ima dodatni neutron. Zamrznuli su je unutar kristala u obliku \u0161ipki sa hidrofilnim kanalima \u0161irokim svega 1,6 nanometara, zatim je postupno zagrijavali i pratili promjene pomo\u0107u NMR spektroskopije deuterija u krutom stanju, instrumenta koji mo\u017ee pratiti kretanje molekula. Njihovo istra\u017eivanje objavljeno je u \u010dasopisu Journal of the American Chemical Society.<\/p>\n<p>Proces je otkrio trostruku molekularnu strukturu. Tadokoro je dodao da stvaranjem novih mre\u017eastih struktura leda mo\u017ee biti mogu\u0107e skladi\u0161titi energetske gasove poput vodonika i metana, te razviti materijale na bazi vode poput umjetnih plinskih hidrata.<\/p>\n<p>Gasni hidrati su krute supstance koje nastaju kada se molekule gasa (poput metana ili vodonika) \u201ezarobe&#8221; unutar mre\u017ee molekula vode pri niskim temperaturama i visokom pritisku. Izgledaju kao led koji u sebi sadr\u017ei plin, pa se ponekad nazivaju i \u201eled koji gori&#8221;, jer kada se zapale, plin unutar njih gori dok se led topi, <a href=\"https:\/\/zimo.dnevnik.hr\/clanak\/japanski-znanstvenici-otkrili-novo-agragatno-stanje-vode-u-kojem-se-ona-ponasa-posve-neobicno---939665.html\">prenosi Zimo dnevnik.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Voda mo\u017ee biti i led i te\u010dnost u isto vrijeme. Japanski nau\u010dnici su prvi put posmatrali ovu neobi\u010dnu fazu molekula te te\u010dnosti koju ina\u010de uzimamo zdravo za gotovo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":441745,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-441742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441742"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":441746,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441742\/revisions\/441746"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/441745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}