Novi izvori metana ispod leda prijete ubrzavanjem globalnog otopljenja i mijenjaju nau\u010dne prognoze.<\/p>\n
Metan nekontrolisano isti\u010de iz pukotina na dnu Antarkti\u010dkog okeana, a novi izvori otkrivaju se \u201ezapanjuju\u0107om brzinom\u201c, upozoravaju nau\u010dnici. To otkri\u0107e izaziva strahove da su prognoze budu\u0107eg globalnog otopljenja mo\u017eda ozbiljno potcijenjene.<\/p>\n
Ispod morskog dna \u0161irom svijeta hiljadama godina se skrivaju veliki rezervoari metana. Taj nevidljivi, ali izrazito sna\u017ean gas staklene ba\u0161te povremeno se osloba\u0111a kroz pukotine na dnu mora, stvaraju\u0107i mjehuri\u0107e koji se podi\u017eu prema povr\u0161ini.<\/p>\n
O tim podmorskim \u201eventilima\u201c metana ne zna se mnogo \u2013 ni koliko ih ima, ni koliko gasa zapravo dospijeva u atmosferu, ni koliko ga razgra\u0111uju mikrobi koji se njime hrane. Ali, nau\u010dnici rade na tome da ih bolje istra\u017ee, jer metan u prvih 20 godina u atmosferi zadr\u017eava oko 80 puta vi\u0161e toplote od ugljendioksida.<\/p>\n
Antarkti\u010dki izvori metana su me\u0111u najmanje istra\u017eenim na svijetu. Zbog toga je me\u0111unarodni tim nau\u010dnika krenuo u istra\u017eivanje koriste\u0107i brodske akusti\u010dne sonde, vozila na daljinsko upravljanje i ronioce u Rosovom moru, na dubinama od 5 do gotovo 240 metara.<\/p>\n
Otkrili su vi\u0161e od 40 aktivnih izvora metana u plitkim djelovima mora, navodi se u studiji objavljenoj u \u010dasopisu Nature Communications. Mnogi od tih izvora pojavili su se na lokacijama koje su ranije ve\u0107 bile detaljno istra\u017eene, \u0161to zna\u010di da su novi i da ukazuju na \u201etemeljne promjene\u201c u na\u010dinu na koji se metan osloba\u0111a u tom podru\u010dju.<\/p>\n
Takvi izvori u svijetu su relativno \u010desti, ali na Antarktiku je dosad bio poznat samo jedan aktivan, ka\u017ee morska biolo\u0161kinja Sara Sibruk iz organizacije Earth Sciences New Zealand. \u201eNe\u0161to \u0161to se smatralo rijetkim sada postaje uobi\u010dajeno\u201c, izjavila je za CNN.<\/p>\n
Nau\u010dnici strahuju da bi ovi izvori mogli u kratkom vremenu da ispuste velike koli\u010dine metana u atmosferu \u2013 \u0161to bi ih pretvorilo u izvor planetarnog zagrijavanja koji jo\u0161 uop\u0161te nije uklju\u010den u klimatske modele.<\/p>\n
Osim toga, metan mo\u017ee imati lan\u010dane posledice na morski \u017eivot, jer mijenja sastav vode i dostupnost kiseonika.<\/p>\n
Za\u0161to metan ba\u0161 sad po\u010dinje da se osloba\u0111a, jo\u0161 nije jasno, ali stru\u010dnjaci sumnjaju da je razlog klimatska kriza. Na suprotnom kraju svijeta, na Arktiku, ve\u0107 je zabilje\u017eeno poja\u010dano ispu\u0161tanje metana zbog topljenja leda, rasta temperatura i promjena nivoa mora. To stvara opasan za\u010darani krug: zagrijavanje pove\u0107ava koli\u010dinu metana, a metan dodatno ubrzava zagrijavanje.<\/p>\n
\u201eMetan je velika nepoznanica \u2013 njegov nivo raste u atmosferi, a jo\u0161 ne znamo ta\u010dno za\u0161to\u201c, ka\u017ee Endrju Tarber, profesor morske biologije sa Univerziteta Kalifornija, Santa Barbara. \u201eAntarktik krije ogromne rezerve metana. Ako planeta nastavi da se zagreva, ovo podru\u010dje moglo bi da se pretvori iz prirodne laboratorije u epicentar opasnosti\u201c, prenosi Jutarnji list.<\/a><\/p>\n \u201eTi izvori su poput opasne \u017eivotinje. Zadivljuju\u0107i su za prou\u010davanje, ali s njima se mora postupati vrlo oprezno, jer mogu postati izuzetno destruktivni ako ih potcijenimo.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Novi izvori metana ispod leda prijete ubrzavanjem globalnog otopljenja i mijenjaju nau\u010dne prognoze.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":441735,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-441732","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441732","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441732"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441732\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":441736,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441732\/revisions\/441736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/441735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441732"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441732"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441732"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}