{"id":441715,"date":"2025-10-12T09:52:23","date_gmt":"2025-10-12T07:52:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=441715"},"modified":"2025-10-12T09:52:23","modified_gmt":"2025-10-12T07:52:23","slug":"godina-koja-je-promijenila-crnu-goru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/12\/godina-koja-je-promijenila-crnu-goru\/","title":{"rendered":"Godina koja je promijenila Crnu Goru"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:<\/em> dr Milan \u0160\u0107eki\u0107<\/p>\n

Kod ve\u0107ine nacionalnih Crnogoraca 1918. godina, s pravom, izaziva negativne emocije. Naime, iako iscrpljena u Balkanskim ratovima, krajem jula 1914. godine Crna Gora je mobilisala svoju vojsku, solidarisala se sa Srbijom prije ijedne druge evropske dr\u017eave, i oko osamnaest mjeseci u Prvom svjetskom ratu borila se na strani saveznika. Bila je me\u0111u osam evropskih dr\u017eava koje su ljeta 1914. godine uzele u\u010de\u0161\u0107a u ratu, koji \u0107e se vremenom pretvoriti u globalni sukob kakav svijet do tada nije zapamtio, ali voljom saveznika 1918. godine nestala je nezavisna crnogorska i stvorena je jugoslovenska dr\u017eava (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca).<\/p>\n

U novostvorenu dr\u017eavu Crna Gora je stupila kao dio Srbije, a odlukama Podgori\u010dke skup\u0161tine, novembra 1918. godine, kralj Nikola i dinastija Petrovi\u0107-Njego\u0161, koja je du\u017ee od dva vijeka vladala Crnom Gorom, zba\u010deni su sa prijestola. Tako je, za razliku od drugih evropskih dr\u017eava koje su se borile na strani sila Antante, a koje su poslije Prvog svjetskog rata uglavnom nastavile da egzistiraju kao nezavisne dr\u017eave, Crnoj Gori to pravo bilo uskra\u0107eno. Zato je pojmljivo \u0161to kod ve\u0107ine nacionalnih Crnogoraca pomen 1918. godine izaziva ogor\u010denje, a koje se posljednjih godina najbolje o\u010dituje kroz parolu \u201eNikad vi\u0161e 1918!\u201c, \u010diji je tvorac jedan crnogorski istori\u010dar.<\/p>\n

Iako po pitanju 1918. godine kod ve\u0107ine nacionalnih Crnogoraca danas preovla\u0111uje i \u017eal za dr\u017eavom koja je nestala nakon Prvog svjetskog rata, a \u0161to je razumljivo s obzirom da su Crnogorci etatisti, da nije bilo 1918. godine Crnogorci bi se, sve su prilike, u nacionalnom smislu i danas ve\u0107inski deklarisali kao Srbi, a Crna Gora bi vjerovatno bila druga srpska dr\u017eava na Balkanu. Crnogorci su generacijski bili vaspitavani u srpskom duhu. I to ne da budu bilo kakvi, ve\u0107 elitni Srbi. Najve\u0107i zagovornik i utjeriva\u010d elitnog srpstva na ovim prostorima bio je upravo knjaz\/kralj Nikola I Petrovi\u0107 Njego\u0161, kome je uspjelo \u0161to ni jednom srpskom vladaru nije po\u0161lo za rukom \u2013 da izvjesna nekada\u0161nja katoli\u010dka plemena i biv\u0161e Albance ubijedi da su Srbi. I to ne obi\u010dni, ve\u0107 najbolji Srbi. Zato, sve da su saveznici dozvolili kralju Nikoli da se vrati u Crnu Goru, kao i da je Crna Gora nakon 1918. godine nastavila da egzistira kao nezavisna dr\u017eava, karakter te dr\u017eave nesumnjivo bi bio srpski.<\/p>\n

No, zahvaljuju\u0107i nepametnim postupcima srpske vlasti i nasiljima koje su godinama sa svojim pristalicama u Crnoj Gori vr\u0161ili nad protivnicima bezuslovnog ujedinjenja, Srbi su dali najve\u0107i doprinos rasrbljavanju Crne Gore i nacionalnoj emancipaciji Crnogoraca nakon 1918. godine. Na\u010dinom na koji su izvr\u0161ili ujedinjenje ozlojedili su, duboko ponizili i povrijedili narod koji je 1914. godine prvi uzeo oru\u017eje u ruke da brani napadnutu Srbiju.<\/p>\n

To potvr\u0111uje i jedan poznati crnogorski komunista, koji je o na\u010dinu na koji je izvr\u0161eno ujedinjenje, kasnije zapisao: \u201ePremla\u0107ivanje, pa i mu\u010denje zatvorenika, sve do bomba\u0161kih afera rijetko u Crnoj Gori, u\u0161lo je prekono\u0107 u upotrebu \u2013 s razgorijevanjem gra\u0111anskog rata i uvo\u0111enjem srbijanskog policijskog reda. I mada je to bilo formalno zabranjeno, ra\u0111eno je na\u0161iroko \u2013 javno su se jedino doga\u0111ala \u0161aketanja i kunda\u010denja. Kao da je bilo neke mahnite strasti u tome da se batinaju ba\u0161 Crnogorci, osjetljivi na to vi\u0161e nego na dugogodi\u0161nje tamnice i globe najte\u017ee, pa \u010dak i na samo strijeljanje. \u0160tavi\u0161e, s novom vla\u0161\u0107u kao da se uvukla i ideja da je najva\u017enije protivnika poniziti i da je takvo postupanje u neku ruku potvrda odanosti i \u010dvrstine, pa su se policajci, \u010dak i oni koji su bili intimno protiv takvih metoda, utrkivali, dakako paze\u0107i da ne osakate okrivljenika i da sve ostane u njihovom krugu, kako ne bi prodrlo u novine ili pred parlament. A ako bi negdje izbila pobuna, raspojasanost policajaca se uzimala \u0161aljivo, ako ne i smatrala vrlinom.\u201c <\/em><\/p>\n

S obzirom na teror koji je bio zaveden u Crnoj Gori nakon 1918. godine, razumljivo je \u0161to \u0107e se nemali broj Crnogoraca sve vi\u0161e distancirati od srpskog, i sve vi\u0161e potencirati crnogorski identitet. Me\u0111u onima koji su uvidjeli nepravdu koja je pri\u010dinjena Crnoj Gori bila su i djeca pristalica bezuslovnog ujedinjenja i u\u010desnika Podgori\u010dke skup\u0161tine.<\/p>\n

Nasiljima koje je vr\u0161ila srpska vlast uporno je radila u korist svoje \u0161tete i bespotrebno izazivala nezadovoljstvo kod Crnogoraca, \u0161to je konstatovao i komandant \u00a0Jadranskih trupa: \u201eNas<\/em> s<\/em>u<\/em> do\u010dekali u po\u010detku u Crnoj Gori odu\u0161evljeno, samo je trebalo imati malo vi\u0161e takta pa to odu\u0161evljenje i nadalje odr\u017eati.\u201c <\/em>No, kako se nova vlast prema Crnogorcima nije pona\u0161ala mudro i takti\u010dno, nakon \u0161to je ugu\u0161en Bo\u017ei\u0107ni ustanak, komandant Jadranskih trupa morao je sa \u017ealjenjem da izvijesti da je u Crnoj Gori ,,nezadovoljstvo sa Srbijom op\u0161te jer su razo\u010darane sve nade: i politi\u010d<\/em>ke<\/em> i ekonomske.\u201c <\/em>\u0160tovi\u0161e, pored toga \u0161to je netakti\u010dna, kazao je i da vlast nema autoriteta, da su i protivnici re\u017eima kralja Nikole, tako\u0111e, bili ozloje\u0111eni postupanjem vlasti, te da \u0107e ukoliko se prilike ne promjene \u201eideja o udru\u017eenju sa Srbijom do\u0107i nesumnjivo u pitanje<\/em>\u201c.<\/p>\n

A da li je moralo tako? Da je bilo mudrosti kod srpske vlasti naravno da nije. Tim prije, jer su Crnogorci 1918. godine u ogromnoj ve\u0107ini bili za ujedinjenje sa Srbijom. Kada postoji orgomno raspolo\u017eenje stanovni\u0161tva za ujedinjenjem, samo nepametna vlast izdaje nare\u0111enja pandurske prirode svojim oficirima \u201eda pri radu u Crnoj Gori ne budu meka srca<\/em>\u201c, da se crnogorskom kralju ni po koju cijenu ne dozvoli povratak u Crnu Goru, marginalizuju pristalice kralja Nikole, vr\u0161i nasilja i netakti\u010dno postupa prema stanovni\u0161tvu koje ih je \u201eodu\u0161evljeno do\u010dekalo<\/em>\u201c. Da su bili mudriji, Srbi su mogli Crnogorcima da ostave slobodu izbora \u2013 ho\u0107e li se ujediniti sa njima i stupiti u zajedni\u010dku jugoslovensku dr\u017eavu ili ne. S obzirom da je u Crnoj Gori postojalo ve\u0107insko raspolo\u017eenje za ujedinjenjem, Crnogorci bi zasigurno odlu\u010dili da se ujedine sa Srbijom. U tom slu\u010daju, Srbiji niko ne bi mogao prigovoriti da je na nasilan na\u010din izvr\u0161ila ujedinjenje, a Bo\u017ei\u0107nog ustanka vjerovatno ne bi bilo, jer bi odluku o ujedinjenju slobodnom voljom donijeli Crnogorci. No, to su kontrafaktualna promi\u0161ljanja.<\/p>\n

Kako se istori\u010dari ne bave onim \u0161to je moglo da bude, ve\u0107 onim \u0161to je uistinu bilo, \u010dinjenica je da su Srbi nakon 1918. godine kod nemalog broja Crnogoraca definitivno izgubili simpatije, a zbog odluke srpske vlasti da po svaku cijenu ostvari ujedinjenje sa Crnom Gorom.\u00a0 Zato ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom 1918. godine nije bio nikakav epohalan koncept, kako tvrdi jedan istori\u010dar, ve\u0107 najve\u0107i poraz srpske ideje u Crnoj Gori. \u0160tovi\u0161e, za razliku od kralja Nikole koji je u\u010dio svoje podanike da su elitni Srbi, ovo se de\u0161avalo nasiljima koje su sa svojim pristalicama u Crnoj Gori vr\u0161ili nad protivnicima bezuslovnog ujedinjenja. Ironija istorije je da su Srbi nacionalno osvijestili \u017eitelje Crnih brda i nau\u010dili ih da budu Crnogorci. I to je zasigurno \u00a0najpozitivnija stvar koju je proizvelo ujedinjenje 1918. godine.<\/p>\n

Autor je istori\u010dar i saradnik na Univerzitetu Donja Gorica (UDG)<\/em><\/p>\n

Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kod ve\u0107ine nacionalnih Crnogoraca 1918. godina, s pravom, izaziva negativne emocije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":441718,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-441715","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441715"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441715\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":441719,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441715\/revisions\/441719"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/441718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}