{"id":441641,"date":"2025-10-11T06:57:46","date_gmt":"2025-10-11T04:57:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=441641"},"modified":"2025-10-11T06:57:46","modified_gmt":"2025-10-11T04:57:46","slug":"fizicari-proracunali-kada-ce-definitivni-kraj-univerzuma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/10\/11\/fizicari-proracunali-kada-ce-definitivni-kraj-univerzuma\/","title":{"rendered":"Fizi\u010dari prora\u010dunali kada \u0107e definitivni kraj univerzuma"},"content":{"rendered":"<p class=\"lead storyMainLead\">Ako nedavna otkri\u0107a o kretanju tamne energije odr\u017ee nau\u010dnu osnovu, na\u0161 univerzum \u0107e se uru\u0161iti pod sopstvenom gravitacijom u kona\u010dnom vremenskom roku, sugeri\u0161u novi prora\u010duni. Taj vremenski rok nau\u010dnici su i okvirno odredili.<\/p>\n<div id=\"text\">\n<div id=\"story-text\">\n<p>Na osnovu rezultata jednog broja novijih studija o tamnoj energiji, novi model otkriva da Univerzum ima \u017eivotni vek od samo 33,3 milijarde godina. Po\u0161to smo sada 13,8 milijardi godina nakon Velikog praska, to sugeri\u0161e da nam je preostalo ne\u0161to manje od 20 milijardi godina.<\/p>\n<p>Tokom narednih 11 milijardi godina, Univerzum \u0107e nastaviti da se \u0161iri, pre nego \u0161to se zaustavi i promeni smer, uru\u0161avaju\u0107i se u hipoteti\u010dki Big Crunch, odnosno Veliko sa\u017eimanje, navode fizi\u010dari Hoang Nan Luu iz Me\u0111unarodnog fizi\u010dkog centra Donostija u \u0160paniji, Ju-\u010ceng \u0106iu sa Univerziteta \u0160angaj \u0110ao Tong u Kini i odgovaraju\u0107i autor Henri Taj sa Univerziteta Kornel u SAD.<\/p>\n<p>\u201ePoslednjih 20 godina ljudi su verovali da je kosmolo\u0161ka konstanta pozitivna i da \u0107e se univerzum \u0161iriti zauvek\u201c, ka\u017ee Taj i dodaje: \u201eNovi podaci izgleda ukazuju na to da je kosmolo\u0161ka konstanta negativna i da \u0107e univerzum zavr\u0161iti u Velikom sabijanju\u201c.<\/p>\n<p>Kosmolo\u0161ka konstanta na koju se Taj poziva je \u03bb, koju je uveo Albert Ajn\u0161tajn u svojoj op\u0161toj teoriji relativnosti da bi opisao \u0161irenje univerzuma. Ako je vrednost \u03bb pozitivna, onda deluje kao sila koja stalno ide ka spolja, doprinose\u0107i \u0161irenju univerzuma. Ako je \u03bb negativan, pona\u0161a se kao konstantna gravitacija koja nikada ne nestaje i na kraju mo\u017ee zaustaviti i preokrenuti \u0161irenje.<\/p>\n<p>Nedavna zapa\u017eanja ukazuju na to da se tamna energija mo\u017ee menjati tokom vremena. U novom modelu za analize, sve ukazuje na malu negativnu vrednost \u03bb, iako trenutni podaci ne isklju\u010duju da je \u03bb jednako 0. Po\u0161to negativno \u03bb vu\u010de ka unutra, to bi ometalo, a ne pomoglo \u0161irenju univerzuma.<\/p>\n<p>\u201eIpak, univerzum se zaista \u0161iri, prema ogromnoj ve\u0107ini dokaza. Ali na osnovu posmatranja i analiza, mo\u017eemo do\u0107i do mogu\u0107eg pona\u0161anja Univerzuma ako kombinujemo mali negativni \u03bb sa ultralakim aksionskim poljem koje se danas pona\u0161a kao tamna energija.<\/p>\n<p>Aksioni su ultralake \u010destice koje se tako\u0111e mogu smatrati vrstom polja koje se prostire kroz svemir, i prvi put su kao takvi predlo\u017eeni pre nekoliko decenija kao potencijalno re\u0161enje za neke druge probleme u fizici \u010destica\u201c, obja\u0161njavaju nau\u010dnici.<\/p>\n<p>U svojoj novoj analizi, Taj i njegove kolege opisuju aksion kao silu koja univerzumu daje blagi potisak ka spolja , ali koji se polako smanjuje tokom vremena.<\/p>\n<p>U ovom trenutku, uticaj aksiona i dalje vlada, guraju\u0107i univerzum ka spolja velikim ubrzanjem, kako gravitacija slabi izme\u0111u tela koja se sve vi\u0161e i vi\u0161e udaljavaju \u2013 tako da univerzum i danas ubrzava prema ovom scenariju.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, za oko 11 milijardi godina, potisak aksiona \u0107e dovoljno oslabiti da \u0107e negativne vrednosti faktora \u03bb preuzeti dominaciju, dovode\u0107i \u0161irenje Univerzuma ka spolja do zastoja na maksimalnoj veli\u010dini od oko 1,7 puta ve\u0107oj od njegove trenutne veli\u010dine. Zatim \u0107e Univerzum ponovo po\u010deti da se skuplja \u2013 sti\u017eu\u0107i do Velikog sabijanja za \u201esamo\u201c samo milijardi godina.<\/p>\n<p>\u201eTo je pomalo kao vo\u017enja bicikla uzbrdo, sa vetrom u le\u0111a koji vas gura: penju\u0107i se gore, kako vetar u le\u0111a popu\u0161ta, va\u0161 uspon se usporava, a zatim se blago zaustavlja na vrhu pre nego \u0161to krenete niz strmiju stranu, dobijaju\u0107i na brzini dok se kre\u0107ete\u201c, prenosi portal Science Alert.<\/p>\n<h3>Sabijanje univerzuma \u0107e biti br\u017ee nego \u0161irenje<\/h3>\n<p>Prema novom nau\u010dnom radu, kontrakcija \u201enizbrdo\u201c je br\u017ea jer kineti\u010dka energija aksiona preuzima, a rastu\u0107e gustine poja\u010davaju gravitaciono privla\u010denje, \u010dine\u0107i fazu sabijanja kra\u0107om od faze \u0161irenja.<\/p>\n<p>Veliko sabijanje je kao suprotnost Velikom prasku, gde se sva materija u univerzumu ponovo spaja u jednu beskona\u010dno gustu singularnost (jedinstvenost).<\/p>\n<div class=\"embed-box box-left box620 youtube\">\n<div class=\"embed-responsive\"><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/itpLU7OzNV8?si=nVKddBLeZzz5iYqM\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\" data-mce-fragment=\"1\"><\/iframe><\/div>\n<\/div>\n<p>\u201eVa\u017eno je napomenuti da ovo nije predvi\u0111anje, ve\u0107 jedna mogu\u0107a budu\u0107nost. Iako se nedavni nagove\u0161taji mogu potvrditi, bi\u0107e potrebno mnogo vi\u0161e analize podataka da bi se utvrdilo da li se tamna energija zaista razvija. Pored toga, jo\u0161 uvek ne znamo \u0161ta je tamna energija. Mo\u017eda uop\u0161te nisu aksioni ili \u010destice sli\u010dne aksionima, ve\u0107 ne\u0161to sasvim drugo\u201c, isti\u010du istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Ipak, rad pru\u017ea jedan potencijalni odgovor na jedno od najve\u0107ih pitanja kosmologije.\u201e\u010covek je oduvek \u017eeleo da sazna, kako \u017eivot zapravo po\u010dinje, ali i kako se zavr\u0161ava, ima li krajnje ta\u010dke, kakva je i kada \u0107e se desiti\u201c, ka\u017ee Taj.<\/p>\n<p>Za na\u0161 univerzum, tako\u0111e je podjednako zanimljivo pitanje njegovog po\u010detka.<\/p>\n<p>\u201e\u0160ezdesetih godina pro\u0161log veka smo saznali da ima po\u010detak. Zatim je slede\u0107e pitanje: &#8216;Da li ima kraj?&#8217; Godinama su mnogi ljudi mislili da \u0107e to trajati zauvek. Dobro je znati da \u0107e, ako se ta\u010dnost podataka koje imamo odr\u017ei, univerzum svakako imati svoj kraj\u201c, navodi se u zaklju\u010dnim razmatranjima studije.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Journal of Cosmology and <em>Astroparticle Physics<\/em>.(Izvor:<span class=\"red\">Science Alert, RTS)<\/span><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako nedavna otkri\u0107a o kretanju tamne energije odr\u017ee nau\u010dnu osnovu, na\u0161 univerzum \u0107e se uru\u0161iti pod sopstvenom gravitacijom u kona\u010dnom vremenskom roku, sugeri\u0161u novi prora\u010duni<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285138,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-441641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441641"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":441644,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441641\/revisions\/441644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285138"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}