\u200bIdeja da vanzemaljci hodaju me\u0111u nama i skrivaju se iza ljudske ko\u017ee mo\u017eda nije dovoljna da nas \u0161okira. Ali nova studija Fondacije za istra\u017eivanje rezonancije DNK tvrdi da su ti “neprijateljski posjetioci” mogli umetnuti gene u ljudski DNK, s potencijalnim posljedicama za milione ljudi.<\/p>\n
“\u010covje\u010danstvo mo\u017eda prolazi kroz genetsku transformaciju”, rekao je za “Daily Mail” glavni istra\u017eiva\u010d doktor Maks Rempel. Njegova analiza DNK obi\u010dnih ljudi i osoba koje tvrde da su otete od strane vanzemaljaca otkrila je “velike sekvence” genetskih varijanti koje se ne uklapaju u porodi\u010dni obrazac kod 11 od 581 porodica analiziranih u okviru Projekta 1000 Genoma.<\/p>\n
\u0160okantni nalazi: Ne-roditeljske genetske varijante<\/strong><\/p>\n Rempel je uo\u010dio skup od 348 ne-roditeljskih genetskih varijanti, \u0161to isklju\u010duje kori\u0161tenje modernih tehnologija ure\u0111ivanja gena poput CRISPR-a, koji je nastao tek 2013. godine. Ispitanici su ro\u0111eni prije 1990., \u0161to dodatno ote\u017eava obja\u0161njenje konvencionalnom genetskom naukom.<\/p>\n Analiza rezultata iz “23andMe” pokazala je sli\u010dne obrasce u porodicama koje se identifikuju kao otete od vanzemaljaca, sugeri\u0161u\u0107i mogu\u0107nost hibridizacije. “Ako se potvrdi, bilo bi mogu\u0107e identifikovati osobe koje nose vanzemaljsku DNK”, rekao je Rempel, aludiraju\u0107i na ideju hibridnih ljudi me\u0111u nama.<\/p>\n Neurodivergentne osobe i “vanzemaljski geni”?<\/strong><\/p>\n Entuzijasti spekuli\u0161u da bi odre\u0111eni neurodivergentni ljudi – uklju\u010duju\u0107i osobe s autizmom, ADHD-om i Aspergerovim sindromom – mogli nositi ove vanzemaljske umetke, iako Rempel nagla\u0161ava da je to trenutno naga\u0111anje.<\/p>\n Tako\u0111e je sugerisano da bi vanzemaljske genetske modifikacije mogle ljudima pru\u017eiti neobi\u010dne sposobnosti poput telepatije, sli\u010dno kao u nau\u010dno-fantasti\u010dnim filmovima “Uskrsnu\u0107e izvanzemaljaca”.<\/p>\n Skepticizam i potrebe za daljim istra\u017eivanjima<\/strong><\/p>\n Uprkos uzbudljivim tvrdnjama, dr Rempel priznaje da “jo\u0161 nema kona\u010dnih dokaza” i da su potrebni bolji skupovi podataka, dostupni samo uz odobrenje. Trenutne komercijalne genotipizacije nisu dovoljno precizne za potvrdu ovih tvrdnji, a istra\u017eiva\u010d predla\u017ee sekvenciranje sljede\u0107e generacije (NGS) ili sekvenciranje cijelog genoma (WGS) za ta\u010dnije rezultate.<\/p>\n Najd\u017eel Votson, autor knjige “Ponovni susreti s vanzemaljcima”, tako\u0111e poziva na oprez: “Iskustva otmice vanzemaljaca mogu proiza\u0107i iz raznih zemaljskih \u010dinioca. Moramo pa\u017eljivo provjeriti ove izvje\u0161taje prije nego \u0161to donesemo zaklju\u010dke o DNK.”<\/p>\n \u0160ta bi hibridizacija mogla zna\u010diti za \u010dovje\u010danstvo?<\/strong><\/p>\n Rempel vjeruje da bi hibridizacija vanzemaljaca mogla imati zna\u010dajne implikacije za ljudsku budu\u0107nost. “Moramo razmotriti koliko je hibridizacija vanzemaljaca zdrava za planetu i kojim vanzemaljskim rasama bismo mogli dati prioritet”, zaklju\u010dio je nau\u010denik, prenosi “New York Post”.<\/p>\n Dok se nau\u010dna zajednica dr\u017ei opreza, ideja da su vanzemaljci ve\u0107 infiltrirali ljudski genetski kod izaziva fascinaciju i nove rasprave o tome \u0161ta bi moglo biti mogu\u0107e u granicama genetike i nau\u010dne fantastike. (Izvor:Klikx.ba).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u200bIdeja da vanzemaljci hodaju me\u0111u nama i skrivaju se iza ljudske ko\u017ee mo\u017eda nije dovoljna da nas \u0161okira<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":441572,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-441569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441569"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":441575,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441569\/revisions\/441575"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/441572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}