Iako zemlje Zapadnog Balkana formalno kora\u010daju ka evropskim integracijama, naslje\u0111e devedesetih i dalje oblikuje javni prostor. Bez multiperspektivne nastave koja razvija kriti\u010dki na\u010din razmi\u0161ljanja, nema ni istinskog suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u niti pomirenja. Projekti poput zajedni\u010dkih \u010ditanki pokazali su da je dogovor mogu\u0107, ali da je politika ta koja odlu\u010duje koliko \u0107e daleko obrazovanje i\u0107i na putu ka pomirenju, neki su od zaklju\u010daka emisije Gra\u0111anski ugao Centra za gra\u0111ansko obrazovanje na TVE, koja se fokusira na na\u010din na koji se predaje istorija u zemljama regiona. Zvezdana Kova\u010d, direktorica za strategiju i komunikacije u CGO-u, na ovu temu je razgovarala sa Igorom Radulovi\u0107em, profesorom istorije iz Podgorice, Branimirom Jankovi\u0107em, profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Anom Radakovi\u0107, istra\u017eiva\u010dicom na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu, i Amirom Duranovi\u0107em, profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n
\u201cU Crnoj Gori se podi\u017eu spomenici ratnim zlo\u010dincima, u Srbiji murali veli\u010daju presu\u0111ene ratne zlo\u010dince, u Hrvatskoj stotine hiljada ljudi odlazi na koncerte sa usta\u0161kom ikonografijom, dok je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida postalo sastavni dio politi\u010dkog \u017eivota. U takvom ambijentu, nastava istorije dobija klju\u010dnu ulogu. Ono \u0161to \u0107e mlade generacije misliti o pro\u0161losti, i kakve vrijednosti \u0107e nositi u budu\u0107nost, zavisi prije svega od toga kako ih u\u010dimo istoriju. Ho\u0107e li to biti kriti\u010dko promi\u0161ljanje ili reprodukovanje mitova \u2013 pitanje je od kojeg zavisi i stabilnost dru\u0161tava u regionu\u201d, rekla je Zvezdana Kova\u010d, otvaraju\u0107i emisiju.<\/p>\n
\u201dI pored \u010detvrt vijeka napora da se unaprijedi nastava istorije, rezultati nijesu zadovoljavaju\u0107i. Istorija se i dalje koristi kao alat za manipulaciju mladima. Ali, \u010ditanke i sli\u010dni projekti makar su stvorili jezgro nastavnika koji razmi\u0161ljaju o multiperspektivnom pristupu\u201c, istakao je Igor Radulovi\u0107, aludiraju\u0107i na projekat Zajedni\u010dkih istorijskih \u010ditanki za 13 zemalja Jugoisto\u010dne Evrope.<\/p>\n
U okviru emisije, prikazan je petanestominutni dokumentarni film koji govori o tome kako su ove knjige nastale, ko su autori i kako je bilo mogu\u0107e da se istori\u010dai i urednici iz svih 13 zemalja usaglase u vezi sa istim sadr\u017eajem. Knjige promovi\u0161u interdisciplinarni pristup i razvijanje kriti\u010dkog mi\u0161ljenja \u0111aka i studenata, pa je jedno od glavnih pitanja bilo koliko je region spreman da prihvati i promovi\u0161e ovakav jedan pristup.<\/p>\n
Ana Radakovi\u0107 je govorila o iskustvu nastavnika koji se, poku\u0161avaju\u0107i da primijene ovakav pristup, suo\u010davaju sa velikim pritiscima okoline. \u201eOni trpe pritiske od roditelja, kolega, pa i lokalnih medija. Poku\u0161aj da se izvan etnocentri\u010dnog narativa iza\u0111e, \u010desto nosi rizik. Zajedni\u010dke \u010ditanke bi trebalo da budu od velike pomo\u0107i \u2013 jer nude istorijske izvore prilago\u0111ene \u0111acima i didakti\u010dke smjernice,\u201c ukazuje ona.<\/p>\n
Amir Duranovi\u0107 je podsjetio da obrazovni sistem u BiH nosi posljedice mirovnih sporazuma 90-ih. Deset kantona, dva entiteta i Distrikt Br\u010dko imaju svoje nadle\u017enosti u obrazovanju, \u0161to je stvorilo sistem u kojem podjele postaju \u201enormalizovane\u201c za mlade generacije. \u201eZa one koji su ro\u0111eni sredinom 90-ih, podijeljen obrazovni sistem nije tranzicija, nego prirodno stanje. Na\u017ealost, politi\u010dke stranke koriste istoriju u \u0161kolama kako bi o\u010duvale pozicije ste\u010dene 90-ih\u201c, rekao je Duranovi\u0107, dodaju\u0107i da, ipak, vidi optimizam u \u201eenergiji mladih nastavnika koji \u017eele druga\u010diji pristup\u201c.<\/p>\n
Branimir Jankovi\u0107 je naglasio da je hrvatski obrazovni sistem obilje\u017een etni\u010dkom homogenizacijom nakon rata. \u201eHrvatski narativ temelji se na pobjedi u Domovinskom ratu, ali \u010desto na trijumfalisti\u010dki na\u010din koji ne uklju\u010duje druge perspektive. Iako je bilo poku\u0161aja pluralizma, i dalje dominira nacionalni okvir, a reformski procesi zavise od politi\u010dke volje,\u201c ocjenjuje on. Podsjetio je i da je Hrvatska 2023. godine povukla jedan ud\u017ebenik zbog osporavanja interpretacija, \u0161to govori o oscilacijama u pristupu istoriji.<\/p>\n
U\u010desnici su odbacili \u010deste kritike da multiperspektivni pristup zna\u010di relativizaciju odgovornosti. \u201eMultiperspektivnost ne zna\u010di da izjedna\u010davamo krivicu. Ona samo omogu\u0107ava u\u010denicima da sagledaju doga\u0111aje iz vi\u0161e uglova i da prvi put \u010duju glasove \u2018druge strane\u2019\u201c, objasnio je Jankovi\u0107. Radulovi\u0107 je dodao da ovakav metod, razvijen i u zapadnoevropskim \u0161kolama, \u201erazvija kriti\u010dko mi\u0161ljenje i demokratiju u u\u010dionici\u201c. U Srbiji je 2018. godine sprovedena reforma nastavnih planova, ali, prema Radakovi\u0107, adekvatna primjena izostaje. \u201eNastavnici nijesu dobili podr\u0161ku. Umjesto slobode u kreiranju \u010dasova, reforma je postala dodatna obaveza. Otpor je bio toliki da je 2021. godine pokrenuta i peticija za njeno ukidanje,\u201c navodi ona.<\/p>\n
Za promjenu je klju\u010dna politi\u010dka volja, saglasni su bili svi u\u010desnici emisije.<\/p>\n
\u201eAko Japan, razvijena zemlja, \u017eeli da u\u010di kroz na\u0161e \u010ditanke, za\u0161to mi ne bismo mogli? Potrebno je vi\u0161e hrabrosti da se suo\u010dimo sa sopstvenom pro\u0161lo\u0161\u0107u\u201c, poru\u010dio je profesor Duranovi\u0107.<\/p>\n
Radulovi\u0107 je izrazio zabrinutost i zbog revizionizma u Crnoj Gori. \u201eSva ova politi\u010dka de\u0161avanja\u00a0vode ka tome da se polako priprema\u00a0teren da se neke odre\u0111ene stvari rehabilituju,\u00a0da kroz taj revizionizam \u010dak i neki pokreti\u00a0koji definitivno nemaju\u00a0mjesto u ud\u017ebenicima,\u00a0budu zastupljeni na na\u010din na koji\u00a0ne bi trebalo,\u201c poja\u0161njava Radulovi\u0107.<\/p>\n
Ana Radakovi\u0107 vjeruje da je neophodno\u00a0na\u0107i zajedni\u010dki interes. \u201ePredugo smo tra\u017eili razlike\u00a0me\u0111u svim na\u0161im narodima i kulturama,\u00a0a zapravo one\u00a0nijesu uop\u0161te tolike. Nema ve\u0107eg interesa\u00a0od obrazovanih\u00a0mladih, pametnih i kriti\u010dki nastrojenih ljudi koji \u0107e \u017eeljeti da rade i \u017eive u svojoj zemlji\u201c, zaklju\u010dila je ona.<\/p>\n
\u201eZa razliku od devedesetih,\u00a0kada su mnogi bili zate\u010deni svim \u0161to se doga\u0111alo, sada smo za neke stvari senzibiliraniji, sada gradimo mre\u017ee\u00a0i svjesni smo da moramo\u00a0biti aktivni i reagovati\u00a0na brojne stvari, koje ne smijemo propustiti\u201c, rekao je Jankovi\u0107.<\/p>\n
Duranovi\u0107 je skrenuo pa\u017enju da te\u0161ko\u0107e na politi\u010dkom nivou\u00a0na \u0161irem prostoru Jugoisto\u010dne Evrope, posebno \u00a0vanjsko-politi\u010dke, pokazuju, danas i na primjeru Ukrajine, kako sei na najkrupnijim pitanjima\u00a0na kraju do\u0111e do dogoovora i nekih, kako je rekao, \u201esinhroniziranih\u201c akcija.<\/p>\n
Cijela emisija je dostupna na linku: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=NBvGroq4JcA.<\/p>\n
Enes Pu\u0107urica, saradnik na programima<\/p>\n
Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako zemlje Zapadnog Balkana formalno kora\u010daju ka evropskim integracijama, naslje\u0111e devedesetih i dalje oblikuje javni prostor<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":372096,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-441124","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=441124"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441124\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":441127,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/441124\/revisions\/441127"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/372096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=441124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=441124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=441124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}