Kali Yuga je po hinduisti\u010dkoj tradiciji posljednji od \u010detiri ciklusa (yuga) u vje\u010dnom ciklusu vremena, opisan u tekstovima poput Mahabharate i Purana. Smatra se “dobom tame” ili moralnog i duhovnog propadanja.<\/p>\n
Prema hinduisti\u010dkim izra\u010dunima, Kali Yuga traje 432.000 godina. Smatra se da je po\u010dela oko 3102. prije Hrista, nakon smrti Kri\u0161ne, \u0161to zna\u010di da smo trenutno u njoj.<\/p>\n
Ovo doba obilje\u017eava pad vrline, porast nemorala, pohlepe, nasilja i la\u017ei. Duhovnost slabi, a materijalizam dominira. Ljudi postaju sebi\u010dni, a dru\u0161tveni poredak se raspada.<\/p>\n
Tekstovi poput Bhagavata Purane opisuju Kali Yugu kao vrijeme u kojem vladari postaju tirani, religija gubi smisao, a priroda pati od disbalansa.<\/p>\n
Predvi\u0111a se da \u0107e se zavr\u0161iti dolaskom Kalkija, desetog avatara Vi\u0161nua, koji \u0107e obnoviti dharma (pravdu) i zapo\u010deti novi ciklus, Satya Yugu.<\/p>\n
Kali Yuga, kao hinduisti\u010dki koncept posljednjeg doba moralnog i duhovnog propadanja, mo\u017ee se uporediti s eshatolo\u0161kim i cikli\u010dnim konceptima u drugim filozofijama i tradicijama.<\/p>\n
Budizam<\/strong>, koji dijeli korijene s hinduizmom, tako\u0111e prepoznaje cikli\u010dnu prirodu vremena. U budisti\u010dkoj kosmologiji postoji koncept “propadanja Dhame” (Dharma), gdje u\u010denja Bude s vremenom gube snagu, sli\u010dno moralnom padu u Kali Yugi. Ovo se posebno vidi u ideji Maitreye, budu\u0107eg Bude, koji \u0107e obnoviti u\u010denja, sli\u010dno Kalkiju u hinduizmu.<\/p>\n Budizam ne nagla\u0161ava strogo definisane yuge ili toliko dugotrajne cikluse kao hinduizam. Umjesto toga, fokus je vi\u0161e na individualno prosvjetljenje i osloba\u0111anje od ciklusa samsare, a manje na kolektivnoj eshatologiji.<\/p>\n Hr\u0161\u0107anska<\/strong> eshatologija, posebno u Knjizi Otkrovenja, opisuje period prije Drugog dolaska Isusa Hrista kao vrijeme moralnog propadanja, sukoba i duhovnog haosa, \u0161to podsje\u0107a na opis Kali Yuge. Ideja Antihrista i kona\u010dnog obra\u010duna mo\u017ee se uporediti s Kalkijevom ulogom kao obnovitelja.<\/p>\n Hr\u0161\u0107anstvo ima linearnu, a ne cikli\u010dnu koncepciju vremena, gdje svijet vodi ka kona\u010dnom sudu i novom nebu i zemlji, dok Kali Yuga samo prelazi u sljede\u0107i ciklus (Satya Yuga). Hr\u0161\u0107anstvo tako\u0111e ne nagla\u0161ava duge kosmi\u010dke cikluse.<\/p>\n Zoroastrizam ima koncept posljednje faze svijeta prije obnove, gdje zlo (Angra Mainyu) dominira, a moral i pravda slabe. Ovo kulminira dolaskom Saoshyanta, spasitelja, koji \u0107e obnoviti svijet, \u0161to je analogno Kalkiju.<\/p>\n Poput hr\u0161\u0107anstva, zoroastrizam ima linearniju viziju vremena, s kona\u010dnim trijumfom dobra nad zlom, za razliku od cikli\u010dnog obnavljanja u hinduizmu.<\/p>\n U gr\u010dkoj mitologiji, Hesiod u djelu “Radovi i dani” opisuje pet doba \u010dovje\u010danstva, od kojih je posljednje Gvozdeno doba, obilje\u017eeno moralnim padom, nepravdom i patnjom, sli\u010dno Kali Yugi. Oba koncepta govore o progresivnom propadanju ljudskog stanja.<\/p>\n Hesiodova vizija nije eksplicitno cikli\u010dna, i nema jasnog proro\u010danstva o obnovi, za razliku od hinduisti\u010dkog uvjerenja u povratak Satya Yuge. Gr\u010dka filozofija tako\u0111e ima manje kosmi\u010dki fokus, vi\u0161e usmjeren na dru\u0161tveno-moralne promjene.<\/p>\n Nordijska mitologija opisuje Ragnar\u00f6k, katastrofalni kraj svijeta obilje\u017een moralnim padom, sukobima i prirodnim katastrofama, \u0161to donekle podsje\u0107a na haos Kali Yuge. Nakon Ragnar\u00f6ka, svijet se obnavlja, sli\u010dno prijelazu na Satya Yugu.<\/p>\n Ragnar\u00f6k je vi\u0161e jednokratni doga\u0111aj s manje naglaska na ponavljaju\u0107e cikluse. Nordijska vizija je tako\u0111e vi\u0161e usmjerena na fizi\u010dku i bo\u017eansku borbu nego na dugotrajni moralni pad.<\/p>\n Moderni filozofi poput Oswalda Spenglera (u “Propast Zapada”) i Arnolda Toynbeea opisuju civilizacije kao prolazne kroz cikluse rasta, zrelosti i propadanja, \u0161to se mo\u017ee uporediti s hinduisti\u010dkim yugama. Kali Yuga bi se mogla vidjeti kao analogija fazi dekadencije u Spenglerovoj teoriji.<\/p>\n Ove moderne teorije se fokusiraju na istorijske i kulturne cikluse, a ne na kosmi\u010dke ili duhovne, i ne predvi\u0111aju univerzalnu obnovu poput Kalkijevog dolaska. (AI\/PCNEN)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kali Yuga dijeli univerzalnu temu propadanja i obnove s mnogim tradicijama, ali je jedinstvena po svojoj cikli\u010dnoj prirodi i ogromnom vremenskom opsegu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":440942,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-440939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440939"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440943,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440939\/revisions\/440943"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/440942"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}