{"id":440466,"date":"2025-09-24T09:23:44","date_gmt":"2025-09-24T07:23:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=440466"},"modified":"2025-09-24T09:23:44","modified_gmt":"2025-09-24T07:23:44","slug":"kako-je-mlijecni-put-uticao-ne-zemljinu-koru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/24\/kako-je-mlijecni-put-uticao-ne-zemljinu-koru\/","title":{"rendered":"Kako je Mlije\u010dni put uticao ne Zemljinu koru"},"content":{"rendered":"<p>Hemijski tragovi u drevnim kristalima <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Cirkon\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">cirkona<\/a> upu\u0107uju na to da su meteorski udari, izazvani prolascima Sun\u010deva sistema kroz spiralne krakove Mlije\u010dnog puta, igrali presudnu ulogu u oblikovanju kontinentalne kore i uslovavjeta pogodnih za \u017eivot. Ovo su pokazala nova istra\u017eivanja australijskih nau\u010dnika.<\/p>\n<p>Studija objavljena u \u010dasopisu <a href=\"https:\/\/journals.aps.org\/prresearch\/abstract\/10.1103\/98c3-d9j2\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Physical Review Research<\/a> otkriva da kristali cirkona u Zemljinoj kori bilje\u017ee ritam sudara s nebeskim tijelima kroz milijarde godina. Istra\u017eiva\u010di su pokazali da se hemijske promjene u tim mineralima podudaraju s razdobljima kada je na\u0161 Sun\u010dev sistem prolazio kroz spiralne krakove Mlije\u010dnoga puta, regije gdje je gusto\u0107a zvijezda i gasa znatno ve\u0107a nego drugdje u galaksiji.<\/p>\n<p>Cirkoni su sitni, ali izuzetno postojani minerali koji mogu opstati milijarde godina bez gubitka hemijskog potpisa. Upravo zbog te trajnosti smatraju se jednim od najpouzdanijih arhiva Zemljine rane istorije.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/GRSKmN3frfw?si=l945Gq7NFkdIuCrG\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Sudari velikih tijela s povr\u0161inom Zemlje su osloba\u0111ali ogromne koli\u010dine energije. Takvi doga\u0111aji uzrokovali su topljenje djelova kore i stvaranje razli\u010ditih tipova magme, s hemijskim sastavima koji su postajali sve slo\u017eeniji. Posebno je zna\u010dajno da su u podru\u010djima bogatim vodom ti procesi mogli podsta\u0107i geohemijske reakcije koje su stvorile povoljne uslove za nastanak i razvoj \u017eivota.<\/p>\n<p>Prema autorima, upravo su ovakvi udari mogli biti klju\u010dni u oblikovanju prvih stabilnih djelova kontinentalne kore, temelja na kojem se razvila dalja geolo\u0161ka i biolo\u0161ka istorijat planete.<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161a istra\u017eivanja pokazuju da Zemljina evolucija ne mo\u017ee biti obja\u0161njena isklju\u010divo unutra\u0161njim procesima. Moramo je posmatrati u kontekstu galakti\u010dkog okru\u017eenja&#8221;, ka\u017ee profesor Kirkland, prtenosi portal kozmos.hr.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hemijski tragovi u drevnim kristalima cirkona upu\u0107uju na to da su meteorski udari, izazvani prolascima Sun\u010deva sistema kroz spiralne krakove Mlije\u010dne staze, igrali presudnu ulogu u oblikovanju kontinentalne kore i uslovavjeta pogodnih za \u017eivot<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":337880,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-440466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440469,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440466\/revisions\/440469"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}