{"id":440444,"date":"2025-09-24T07:01:32","date_gmt":"2025-09-24T05:01:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=440444"},"modified":"2025-09-24T07:01:32","modified_gmt":"2025-09-24T05:01:32","slug":"kako-znamo-da-cjepiva-ne-uzrokuju-autizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/24\/kako-znamo-da-cjepiva-ne-uzrokuju-autizam\/","title":{"rendered":"Kako znamo da cjepiva ne uzrokuju autizam?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nenad Jari\u0107 Dauenhauer<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ameri\u010dki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je ponovio tezu koju uporno promovira njegov ministar zdravstva, antivakser Robert F. Kennedy Jr., da cjepiva uzrokuju autizam (ASD), osobito ako se uzima vi\u0161e cjepiva odjednom.<\/p>\n

Budu\u0107i da su cjepiva jedno od najve\u0107ih otkri\u0107a medicine kojim smo drasti\u010dno smanjili smrtnost djece i produ\u017eili o\u010dekivano trajanje \u017eivota, poku\u0161at \u0107emo jo\u0161 jednom ukratko objasniti kako je nastao mit o cjepivima te kako znamo da ona nisu problem. Razumijevanje toga posebno je va\u017eno u suvremenom svijetu, koji je toliko povezan da se zarazne bolesti u jednom danu mogu prenijeti s jednog kraja svijeta na drugi.<\/p>\n

\n

Po\u010detak mita: Wakefield, novac i izgubljena licenca<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Mit o povezanosti cjepiva i ASD-a za\u010det je 1998. radom koji je u \u010dasopisu The Lancet objavio britanski gastroenterolog Andrew Wakefield. On je u jednoj maloj, metodolo\u0161ki lo\u0161oj studiji sugerirao da postoji povezanost cjepiva za ospice, zau\u0161njake i rubeolu (MMR) s crijevnim upalama i autizmom.<\/p>\n

The Lancet je 2010. povukao rad, a britanski General Medical Council iste je godine Wakefieldu trajno oduzeo licencu zbog “ozbiljnog i \u0161irokog nesavjesnog postupanja”.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu je 2004. britanski istra\u017eiva\u010dki novinar Brian Deer otkrio da je Wakefield u vrijeme svojih istra\u017eivanja primao stotine tisu\u0107a funti od odvjetnika koji su spremali tu\u017ebe protiv proizvo\u0111a\u010da cjepiva. Osim toga, on je istovremeno prijavio patent za vlastiti, navodno sigurniji pojedina\u010dni cjepni proizvod, \u0161to je bio o\u010diti sukob interesa.<\/p>\n

“Wakefieldov rad nije bio samo lo\u0161a znanost nego namjerna prijevara”, napisali su urednici uglednog \u010dasopisa British Medical Journal 2011. Na\u017ealost, Wakefield se kasnije u SAD-u obogatio svojim antivakserskim aktivizmom.<\/p>\n

\n

Za\u0161to teza o cjepivima izgleda uvjerljivo?<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Za po\u010detak je va\u017eno pojasniti za\u0161to se mnogima, a osobito roditeljima djece s ASD-om, koji o\u010dekivano \u017eele znati za\u0161to su im djeca druga\u010dija, teza o povezanosti cjepiva i autizma \u010dini uvjerljivom.<\/p>\n

Na prvu, ona djeluje tako jer se nekoliko stvari poklapa u isto vrijeme, \u0161to ukazuje na korelaciju. \u010cinjenica je da krivulje broja dijagnosticiranog autizma i \u0161irenja programa cijepljenja rastu usporedno pa se stvara dojam uzro\u010dne veze. No znanstvenici tzv. epidemiju autizma ponajvi\u0161e pripisuju sve rigidnijoj dijagnostici. Osim toga, s protokom vremena rastu brojne pojave, \u010dak i s vi\u0161e podudaranja nego \u0161to postoji izme\u0111u administracije cjepiva i autizma. Za ilustraciju, porast konzumacije organske hrane i cijepljenja podudaraju se gotovo savr\u0161eno (grafikon dolje).<\/p>\n

\n

Tekst se nastavlja ispod oglasa<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Nadalje, problem je i u tome \u0161to se prva ve\u0107a skupina cjepiva daje djeci oko druge godine, ba\u0161 u dobi kada se simptomi autizma naj\u010de\u0161\u0107e po\u010dinju primje\u0107ivati, \u0161to dodatno poja\u010dava sumnju.<\/p>\n

Tu je i fenomen regresije. Naime, dijete koje je do ju\u010der govorilo nekoliko prvih rije\u010di, tra\u017eilo kontakt o\u010dima, pokazivalo prstom i opona\u0161alo, u razdoblju od nekoliko tjedana ili mjeseci oko druge godine \u017eivota mo\u017ee dio tih vje\u0161tina izgubiti – tako se kod mnoge djece razvija ASD. Roditelj to mo\u017ee do\u017eivjeti kao dramati\u010dnu prekretnicu i prirodno tra\u017eiti krivca u ne\u010dem konkretnom i vremenski bliskom.<\/p>\n

Kona\u010dno, poznato je da autizam, osim sna\u017ene genetske podloge, uklju\u010duje i \u010dimbenike iz okoline, \u0161to dodatno poti\u010de potragu za jednostavnim obja\u0161njenjem. Sve to hrani zabludu “nakon toga, dakle zbog toga”, iako podaci ne potvr\u0111uju takvu uzro\u010dnu vezu.<\/p>\n

\n

Tiomersal kao “krivac” u cjepivima<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Poku\u0161ajmo sada razjasniti \u0161to se to u cjepivima naj\u010de\u0161\u0107e povezivalo s ASD-om? Krajem 90-ih krivac je bio tiomersal – konzervans u vi\u0161edoznim bo\u010dicama nekih cjepiva. Va\u017eno je naglasiti da se on u tijelu razgra\u0111uje u etil-\u017eivin spoj, koji se izlu\u010duje br\u017ee od puno toksi\u010dnijeg spoja metil-\u017eive koji se u mnogo ve\u0107im koli\u010dinama unosi jedenjem ribe.<\/p>\n

Ipak, zbog percepcije o riziku koja je stvorena u javnosti, a ne zbog dokaza o stvarnoj \u0161teti, vlasti u ve\u0107ini zemalja pre\u0161le su od 1999. do 2001. na cjepiva bez tiomersala u dje\u010djem programu. No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Ameri\u010dka agencija za hranu i lijekove (CDC) nastavile su isticati da nema dokaza o \u0161tetnosti tiomersala koji se jo\u0161 uvijek koristi u nekim zemljama.<\/p>\n

\n

Velika danska studija MMR-a iz 2002.<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Poku\u0161ajmo sada odgovoriti na pitanje iz naslova – kako znamo da cjepiva ne uzrokuju ASD?<\/p>\n

Od Wakefieldova povu\u010denog i la\u017eiranog rada iz 1998. do danas provedene su stotine visokokvalitetnih epidemiolo\u0161kih studija i sustavnih pregleda, i nijedna nije utvrdila uzro\u010dnu povezanost cijepljenja s autizmom. Me\u0111u njima posebno se isti\u010du tri velike danske populacijske, registarske kohortne studije na stotinama tisu\u0107a djece s dugim pra\u0107enjem, preciznim podacima o cijepljenju i dijagnozama, minimalnim pristranostima te rigoroznom kontrolom ometaju\u0107ih \u010dimbenika.<\/p>\n

Prvi veliki “\u010davao u lijes” Wakefieldove pri\u010de do\u0161ao je iz prve danske studije iz 2002. Naime, u istra\u017eivanju provedenom na 537.303 djece u Danskoj ro\u0111ene izme\u0111u 1991. i 1998., objavljenom u \u010dasopisu New England Journal of Medicine nije otkrivena nikakva razlika u u\u010destalosti autizma izme\u0111u cijepljene i necijepljene djece.<\/p>\n

\n

Potvrda druge velike danske studije<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Druga, jo\u0161 detaljnija danska studija, objavljena 2019. u \u010dasopisu Annals of Internal Medicine analizirala je 657.461 dijete ro\u0111eno od 1999. do 2010. Rezultati su pokazali da cjepivo MMR ne pove\u0107ava rizik za autizam, da nije ni okida\u010d za autizam u djece s obiteljskim rizikom te da nije povezano s klasterima simptoma.<\/p>\n

\n

Teza o previ\u0161e doza prerano<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Nakon \u0161to su navedene, ali i stotine drugih, nenavedenih studija odbacile povezanosti cjepiva s autizmom, kriti\u010dari cjepiva prebacili su te\u017ei\u0161te na tezu da djeca dobivaju “previ\u0161e cjepiva, prerano”. No i nju su pobili dokazi.<\/p>\n

Primjerice, tim ameri\u010dkog centra za kontrolu i sprje\u010davanje bolesti (CDC) objavio je 2013. u \u010dasopisu The Journal of Pediatrics istra\u017eivanje provedeno na 1008 djece (256 s ASD-om i 752 bez) koje je pokazalo da ni ukupan broj antigena koje dijete primi cjepivima do druge godine, niti najve\u0107a doza antigena primljena u jednom danu, nisu povezani s ASD-om..<\/p>\n

Iste godine ameri\u010dki Institut za medicinu (danas se zove National Academies) pregledao je sve dostupne podatke i zaklju\u010dio da nema dokaza da je preporu\u010deni dje\u010dji raspored cijepljenja nesiguran.<\/p>\n

\n

Nova danska studija iz 2025. o aluminiju<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Kona\u010dno u srpnju 2025. u Annals of Internal Medicine objavljena je dosad najve\u0107a danska studija provedena na preko milijun djece ro\u0111ene od 1997. do 2018., s preciznim izra\u010dunom doza aluminija iz svih cjepiva primljenih do druge godine. Autori su testirali 50 razli\u010ditih ishoda (od autizma i ADHD-a do astme i autoimunih bolesti) i nisu na\u0161li nikakvu vezu izme\u0111u kumulativne doze aluminija i analiziranih ishoda.<\/p>\n

Adjuvansi na bazi aluminija postoje gotovo cijelo stolje\u0107e jer stabilno poja\u010davaju imunolo\u0161ki odgovor, a sustavna \u0161teta u realnom \u017eivotu do sada nije zabilje\u017eena.<\/p>\n

\n

Kennedy je tra\u017eio povla\u010denje rada \u2013 \u010dasopis ga odbio<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ameri\u010dki ministar zdravstva Kennedy Jr. zatra\u017eio je da Annals of Internal Medicine povu\u010de navedeni danski rad, nazvav\u0161i ga propagandnim trikom “dizajniranim da ne prona\u0111e \u0161tetu”. No, uredni\u0161tvo \u010dasopisa je to odbilo nakon \u0161to je utvrdilo da nije bilo znanstvene povrede, da je metodologija precizno obja\u0161njena, te da su ograni\u010denja (mali broj necijepljene djece u Danskoj) transparentno adresirana.<\/p>\n

www.index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je ponovio tezu koju uporno promovira njegov ministar zdravstva, antivakser Robert F. Kennedy Jr., da cjepiva uzrokuju autizam (ASD), osobito ako se uzima vi\u0161e cjepiva odjednom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":332670,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-440444","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440444"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440461,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440444\/revisions\/440461"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/332670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}