{"id":440383,"date":"2025-09-23T07:48:11","date_gmt":"2025-09-23T05:48:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=440383"},"modified":"2025-09-23T07:49:13","modified_gmt":"2025-09-23T05:49:13","slug":"oruzje-i-sloboda-ma-sto-nam-govorili-ne-idu-skupa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/23\/oruzje-i-sloboda-ma-sto-nam-govorili-ne-idu-skupa\/","title":{"rendered":"Oru\u017eje i sloboda, ma \u0161to nam govorili, ne idu skupa"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Marko Vu\u010deti\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Nisam komentirao ubojstvo Charlieja Kirka jer do tada za njega nisam \u010duo, a odbijam parazitirati na naknadnom posvajanju doga\u0111aja koji se predstavljaju kao prevratni\u010dki. Nekada je na\u0161 svijet patio od \u201dkrize doga\u0111ajnosti\u201d, dok sada, naprotiv, pati od hiperprodukcije doga\u0111ajnosti.<\/p>\n<p>Doga\u0111aji se tendenciozno ili proizvode ili tuma\u010de kako bi rezultirali nasiljem, smr\u0107u ili osvetom. Sve nasilne smrti proizlaze iz osobne vrijednosne patologije. Nedostatak vrijednosti \u010dovjeka pretvara u nasilnika ili ubojicu.<\/p>\n<p>Osobna patologija \u010desto se razvija u dru\u0161tvima koja zagovaraju neprijateljstvo, segregaciju, osudu, raznovrsne fobije i, da ne presko\u010dim, oru\u017eje kao instrument za\u0161tite slobode.<\/p>\n<p>Oru\u017eje i sloboda, ma \u0161to nam govorili, ne idu skupa. Sva bolesna dru\u0161tva su destruktivno fanati\u010dna, a dobro je poznato da racionalnost nema nikakve \u0161anse u srazu s fanatizmom.<\/p>\n<p>\u017divimo u vremenima svih mogu\u0107ih fanatizama. Kada se tome pridoda mr\u017enjom bri\u017eno hranjena \u017eelja da se neprijatelja uni\u0161ti na metafizi\u010dkoj razini, tada na\u0161 svijet postaje strati\u0161te. Strati\u0161ta se svakodnevno otvaraju, ali sve \u017ertve, zbog spomenute vrijednosne patologije, nisu iste \u2013 neke \u017ertve se glorificiraju, neke se pre\u0161u\u0107uju, a nad nekima se javno i\u017eivljava.<\/p>\n<p>Sve je to, dakako, duboko pogre\u0161no, ali gre\u0161ka u fanati\u010dnim dru\u0161tvima poprima sasvim drugo zna\u010denje \u2013 ona postaje herojski \u010din, zagovornici fanati\u010dnih i fatalnih gre\u0161aka sebe predstavljaju u mesijanskim kategorijama, a dru\u0161tvo fanatizma ih tako i do\u017eivljava.<\/p>\n<p>Poznato je da plemenskim dru\u0161tvima treba \u017ertva oko koje \u0107e se okupiti zajednica s namjerom da se tu \u017ertvu pretvori u izvor nasilja prema neprijateljima te fanati\u010dne plemenske zajednice. Ni u najrazvijenijim demokracijama, na\u017ealost, ne postoji jamstvo da se dru\u0161tvo jednom ne\u0107e sunovratiti u barbarizam plemena.<\/p>\n<p>Nevolja dana\u0161njeg vremena je da barbarizam nema granica. Globalizacija, uz to \u0161to omogu\u0107ava da pozitivne stvarnosti svima bude dostupne, ujedno globalizira i barbarizam.<\/p>\n<p>Bojim se da se nalazimo u po\u010detnoj fazi globalizacije barbarizma. Bit \u010de jo\u0161 gore.<\/p>\n<p>Suvremeni barbarizam je mogu\u0107e zaustaviti i zasigurno \u0107e, ako ne skoro, onda nakon \u0161to napravi nemjerljivu \u0161tetu dru\u0161tvu, biti zaustavljen. Mnogi su iskusili slobodu liberalne demokracije, ako ostanu bez te slobode, sama sloboda \u0107e ih pozivati da se za nju ponovno izbore.<\/p>\n<p>\u010covjek je vrijednosno ili, jo\u0161 specifi\u010dnije, moralno bi\u0107e. Budu\u0107i da moralnost nije biolo\u0161ki datost, \u010dovjeka je potrebno moralno odgajati. Moralno smo, kao ljudski rod, tvrdokorno zapu\u0161teni.<\/p>\n<p>Odgoj je slo\u017een i kreativan proces, on po\u010diva na me\u0111usobnom uva\u017eavanju svih koji u tom procesu sudjeluju. Pravi ili, jednozna\u010dno re\u010deno, dobar odgoj po\u010diva na kreativnosti, dok pogre\u0161an ili lo\u0161 odgoj pose\u017ee za manipulacijom.<\/p>\n<p>Isto vrijedi i za politiku \u2013 prave politike su kreativne i otvorene, lo\u0161e politike su ogor\u010dene i zatvorene.<\/p>\n<p>Dobar odgoj i dobre politike promoviraju moralnost susreta, dok lo\u0161 odgoj i lo\u0161e politike promoviraju izopa\u010denu moralnost produkcije smrti.<\/p>\n<p>Ljudi morala se trude oko \u017eivota, nemoralni se nadme\u0107u oko smrti. Oni najgori od najgorih ili ubijaju ili prisvajaju ubijene.<\/p>\n<p>Svijet je nesumnjivo u ko\u0161maru, ali to nije karakteristika samo na\u0161eg svijeta i vremena koje nam je kozmi\u010dkom igrom podareno. Tako je uvijek bilo.<\/p>\n<p>Ko\u0161mar ima razli\u010dite manifestativne oblike, oni ovise o tehnolo\u0161kom razvoju, ali, kada sve te naoko razli\u010dite manifestacije svedemo na bitno, uvi\u0111amo kako u podlozi javnog, politi\u010dkog odnosno povijesnog ko\u0161mara le\u017ei moralno zlo.<\/p>\n<p>Isto se moralno zlo nastanjuje u svim vremenima i svim ljudima s deficitom empatije, kako bi upravo u njihovom vremenu prona\u0161lo druga\u010diji instrumentarij za destruktivno djelovanje.<\/p>\n<p>O ovom na\u0161em vremenu, posljednjih godina, a kako se \u010dini, to \u0107e trajati jo\u0161 neko vrijeme, traje poja\u010dani interes za religijskim sadr\u017eajima. Budu\u0107i da je na\u0161a civilizacija izrasla na gr\u010dkoj filozofiji, rimskom pravu i kr\u0161\u0107anstvu, razumljivo je da u ovakvim okolnostima dolazi do ja\u010danja interesa prema kr\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n<p>Filozofija je apstraktna, pravo je rigidno, a kr\u0161\u0107anstvo je slabo.<\/p>\n<p>Slabost kr\u0161\u0107anstva je dvojako \u2013 ono mo\u017ee biti osnova za su\u0107ut, ali i za manipulaciju. Kr\u0161\u0107anstvo ne pru\u017ea otpor i lako se prilago\u0111ava onome tko za njim pose\u017ee.<\/p>\n<p>Dobri ljudi su dobri kr\u0161\u0107ani, lo\u0161i ljudi kr\u0161\u0107anstvu daju zlo lice. Kao \u0161to vidimo, postoji bitna razlika izme\u0111u kreativnog i manipulativnog kr\u0161\u0107anstva. Prvo shva\u0107a da je je kr\u0161\u0107anstvo nebitna, vremenita stvarnost koja kr\u0161\u0107anima slu\u017ei da se razviju kao moralna bi\u0107a. Smisao dobrog kr\u0161\u0107anstva je, dakle, da kr\u0161\u0107ani shvate kako ih ne spa\u0161ava njihova religijska ili vjerska pripadnost, nego dobro koje su \u010dinili i susreti u kojima ljude nisu povrijedili.<\/p>\n<p>Religijska pripadnost je irelevantna za nebesa. Bog ne tra\u017ei da vjernici \u0161ire granice religije i da ja\u010daju mo\u0107 religije, ve\u0107 da se ne ogrije\u0161e o dobrotu i slobodu.<\/p>\n<p>Isus Krist je bio slab na dobrotu. On je spasitelj, ali njegova spasiteljska aktivnost nije pra\u0107ena oru\u017ejem, ve\u0107 blago\u0161\u0107u dobrote koja u svakom, ama ba\u0161 svakom ljudskom bi\u0107u vidi brata ili sestru.<\/p>\n<p>Iz sljepo\u0107e na dobro i odbijanja da se prihvati svaki \u010dovjek i njegova sloboda, bez tendencije da ga se odredi, ra\u0111a se ono drugo, manipulativno kr\u0161\u0107anstvo. Ono, pak, ima sasvim krajnje neslobodarske namjere \u2013 naime, manipulativno kr\u0161\u0107anstvo kr\u0161\u0107ane \u017eeli pretvoriti u klijentelu koja se bori da svijet bude ure\u0111en po nekakvim kr\u0161\u0107anskim na\u010delima.<\/p>\n<p>Naravno da izvan dobrote i univerzalnog bratstva i sestrinstva nema kr\u0161\u0107anstva, pa ni kr\u0161\u0107anskih na\u010dela, ali izmanipulirani to ne vide. Kr\u0161\u0107anstvo je zapravo dobrota i univerzalno bratstvo i sestrinstvo inspirirano vjerom.<\/p>\n<p>Kr\u0161\u0107anska na\u010dela se, ma koliko se netko trudio, ne mogu i ne smiju prona\u0107i u politici. Tamo ih nema. Teokracija oduzima dostojanstvo svima \u2013 dr\u017eavi, gra\u0111anima i samom kr\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n<p>Zagovornici teokracije su ubojice religije, dru\u0161tva i politike. Zagovornici smrti religije su tako\u0111er ubojice \u2013 oni ubijaju sekularno dru\u0161tvo i ljudska prava i slobode.<\/p>\n<p>Jedni i drugi su fanati\u010dni borci koji, u doslovnom smislu, pose\u017eu za oru\u017ejem kako bi obranili fanati\u010dnu plemensku zajednicu i njezin barbarizam.<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ttG1OR1Rlg\"><p><a href=\"https:\/\/autograf.hr\/oruzje-i-sloboda-ma-sto-nam-govorili-ne-idu-skupa\/\">Oru\u017eje i sloboda, ma \u0161to nam govorili, ne idu skupa<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Oru\u017eje i sloboda, ma \u0161to nam govorili, ne idu skupa&#8221; &#8212; Autograf.hr\" src=\"https:\/\/autograf.hr\/oruzje-i-sloboda-ma-sto-nam-govorili-ne-idu-skupa\/embed\/#?secret=hdhzUFVYbS#?secret=ttG1OR1Rlg\" data-secret=\"ttG1OR1Rlg\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Marko Vu\u010deti\u0107 Nisam komentirao ubojstvo Charlieja Kirka jer do tada za njega nisam \u010duo, a odbijam parazitirati na naknadnom posvajanju doga\u0111aja koji se predstavljaju kao prevratni\u010dki. Nekada je na\u0161 svijet patio od \u201dkrize doga\u0111ajnosti\u201d, dok sada, naprotiv, pati od hiperprodukcije doga\u0111ajnosti. Doga\u0111aji se tendenciozno ili proizvode ili tuma\u010de kako bi rezultirali nasiljem, smr\u0107u ili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":371009,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-440383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440383"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440387,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440383\/revisions\/440387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/371009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}