{"id":440357,"date":"2025-09-22T16:20:02","date_gmt":"2025-09-22T14:20:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=440357"},"modified":"2025-09-22T16:21:13","modified_gmt":"2025-09-22T14:21:13","slug":"nastavak-pada-crne-gore-u-indeksu-bezbjednosti-novinara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/22\/nastavak-pada-crne-gore-u-indeksu-bezbjednosti-novinara\/","title":{"rendered":"Nastavak pada Crne Gore u Indeksu bezbjednosti novinara"},"content":{"rendered":"

Javlja: Sindikat medija<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Crna Gora i nastavila je da bilje\u017ei pad kada je u pitanju bezbjednost novinara, pokazalo je istra\u017eivanje Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2024.<\/p>\n

Prema tom istra\u017eivanju, koje Sindikat medija Crne Gore sprovodi u sklopu SafeJournalists mre\u017ee, Crna Gora je 2024. godine sa ocjenom 3,15 bila tre\u0107a u regionu po bezbjednosti novinara.<\/p>\n

Na toj skali od 1 do 7, u regionu su od Crne Gore bile bolje Sjeverna Makedonija (3,85) i Hrvatska (3,19) a gore Albanija (2,95), Srbija (2,70), te Bosna i Hercegovina (2,61).<\/p>\n

\n
Kra\u010dkovi\u0107: Novinari rade sve u nesigurnijim uslovima<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n

Predsjednik SMCG Radomir Kra\u010dkovi\u0107 rekao je da kontinuirani pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti novinara predstavlja alarm.<\/p>\n

\u201c\u010cinjenica je da posljednjih godina imamo rast broja napada na novinare. Pro\u0161le godine smo registrovali 24 takva incidenta, a ove godine, zaklju\u010dno sa dana\u0161njim danom, ve\u0107 19\u201d, rekao je Kra\u010dkovi\u0107 poja\u0161njavaju\u0107i da se taj broj odnosi na stvarne slu\u010dajeve napada na novinare ali i na slu\u010dajeve poput prijetnji ili SLAPP tu\u017ebi.<\/p>\n

Jedan od takvih slu\u010dajeva, koji su u SafeJournalists bazi, jeste prijava nekada\u0161nje direktorke Agencije za spre\u010davanje korupcije Jelene Perovi\u0107 protiv novinarke Vijesti Jelene Jovanovi\u0107.<\/p>\n

\u201cMi to tretiramo kao poku\u0161aj SLAPP tu\u017ebe. U okviru iste kategorije imamo prijavu koju je podnijela supruga gradona\u010delnika Podgorice Sa\u0161e Mujovi\u0107a, Danijela, protiv novinarke Vesne Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107. Tu smo uvrstili i prijavu protiv novinara i kolumniste Brana Mandi\u0107a, koja je odba\u010dena nakon pritiska javnosti\u201d, dodao je Kra\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

On je kazao da svi ti slu\u010dajevi ulaze u bazu napada jer SMCG smatra da je njih jednako va\u017eno evidentirati kao i same napade na novinare.<\/p>\n

\u201cRast ovakvih incidenata kao i pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti, govore da prvenstveno donosioci odluka moraju dobro da se zamisle kada je u pitanju sloboda medija u Crnoj Gori. Ovo je o\u010digledno nazadovanje, \u0161to zna\u010di da crnogorski novinari i mediji rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na godine ranije\u201d, naveo je.<\/p>\n

\n
Najgore stanje kada je u pitanju stvarna bezbjednost<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n

Potpredsjednica SMCG Marijana Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 pojasnila je da je ocjena Crne Gore bila najlo\u0161ija u kategoriji \u201cStvarna bezbjednost\u201d koja je sa 3,08 iz 2023. pala na 2,79.<\/p>\n

Malo bolje, sa ocjenom 3,24 u odnosu na 3,37 iz 2023. , Crna Gora je pro\u0161la u kategoriji \u201cProces\u201d, koja ocjenjuje efikasnost istraga napada na novinare i druge medijske aktere te opremljenost specijalizovanih istra\u017enih jednica i slu\u017ebenika.<\/p>\n

U kategoriji \u201cPravno i ogranizaciono okru\u017eenje\u201d imala je ocjenu 3,73, dok je kada je u pitanju prevencija napada bila ocijenjena sa 3,63.<\/p>\n

Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 je podsjetila da su Crnoj Gori pro\u0161le godine ukupno zabilje\u017eena 24 slu\u010daja napada, prijetnji ili pritisaka na novinare \u0161to je znatno vi\u0161e u odnosu na godinu ranije.<\/p>\n

Kada su u pitanju nefizi\u010dke prijetnje i uznemiravanje tokom 2024. zabilje\u017eeno je 11 slu\u010dajeva prijetnji.<\/p>\n

“Zabilje\u017eeni rezultat je lo\u0161iji u odnosu na 2023. kada je registrovano \u0161est takvih prijetnji, dok je 2022. zabilje\u017eeno 13. \u0160to se ti\u010de ozbiljnosti prijetnji uglavnom su iste te\u017eine i ti\u010du se ugro\u017eavanja bezbjednosti i uvreda. Od 11 zabilje\u017eenih slu\u010dajeva u \u010detiri su tu\u017eioci podnijeli krivi\u010dne prijave zbog ugro\u017eavanja bezbjednosti, a u jednom je pokrenut prekr\u0161ajni postupak protiv po\u010dinioca. Tako\u0111e, registrovana su \u010detiri slu\u010daja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori prijetnji, \u0161to naro\u010dito\u00a0 zabrinjava\u201d, rekla je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

U kategoriji “Prijetnje po \u017eivot i fizi\u010dku bezbjednost novinara” registrovan je isti broj slu\u010dajeva (\u010detiri) kao i u 2023. godini. U tri slu\u010daja \u017ertve su bile novinarke.<\/p>\n

“Za razliku od 2023. kada nisu registrovani stvarni napadi, tokom 2024. godine evidentirana su \u010detiri slu\u010daja koji spadaju u tu kategoriju. Najozbiljniji napad se dogodio 10. novembra, kada je novinarka Pobjede Ana Rai\u010dkovi\u0107 napadnuta u Podgorici, prvo verbalno a potom i fizi\u010dki. Reakcija nadle\u017enih je bila efikasna, uhap\u0161eni su napada\u010di i odre\u0111en im je pritvor”, navela je.<\/p>\n

\n
Bez bitnijih promjena uslova rada u medijima<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n

Da se tokom 2024. uslovi rada u medijima nisu bitnije mijenjali, pokazala je anketa koju je SMCG sproveo u okviru redovnog istra\u017eivanja socio-ekonomskog polo\u017eaja zaposlenih u medijima.<\/p>\n

Anketa, u kojoj je u\u010destvovao 81 ispitanik, pokazala je da jeste do\u0161lo do pove\u0107anja zarada u dijelu medija, ali i da su plate i dalje ispod dr\u017eavnog prosjeka. Pritom, kolektivni ugovori ni na jednom nivou nisu potpisivani.<\/p>\n

“Tokom 2024. dvije tre\u0107ine zaposlenih (66,6 odsto) primalo zaradu ispod 1.012 eura, koliki je dr\u017eavni prosjek. Zaradu ni\u017eu od dr\u017eavnog minimalca za visoko\u0161kolce (800 eura) prima 16 odsto ispitanika. Njih 42 odsto navodi da se u posljednje tri godine njihov socio-ekonomski polo\u017eaj unaprijedio, dok 30 odsto ka\u017ee da promjene nije bilo. Na kraju, svaki \u010detvrti ispitanik je osjetio promjenu na gore”, rekla je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

Ona je navela da je 30 odsto ispitanih reklo da im je plata porasla za 200 eura, da 26 odsto ispitanika navodi da je dobilo pove\u0107anje izme\u0111u 100 i 150 eura, a skoro svaki \u010detvrti prijavljuje pove\u0107anje od oko 100 eura.<\/p>\n

Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 je pojasnila da je do pove\u0107anja zarada u medijima, posebno u privatnom sektoru do\u0161lo je zbog uvo\u0111enja poreskih olak\u0161ica Evropa sad 1 i 2, kojima su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i smanjeni doprinosi za penziono osiguranje.<\/p>\n

“Na pitanje \u2018Da li je Va\u0161a zarada fiksna\u2019, ve\u0107ina od 74 odsto ispitanika navodi da jeste. Me\u0111utim, skoro svaki \u010detvrti ispitanik navodi da ima nesigurna primanja: skoro deset odsto ispitanika prima zaradu iz fiksnog i varijabilnog dijela, vi\u0161e od 11 odsto ima ‘uglavnom fiksna’ primanja, dok je za 3,7 odsto njih ona ‘uglavnom zavisi od u\u010dinka'”, kazala je.<\/p>\n

Rekla je i da 70 odsto zaposlenih navodi da redovno prima zaradu ali da za svakog petog ispitanika redovnost nije zagarantovana, dok manji procenat do 3,7 odsto navodi da im primanja uop\u0161te nisu redovna.<\/p>\n

“Na pitanje da li su imali situacije kada su morali cenzurisati sadr\u017eaj, skoro tre\u0107ina (30,9 odsto) navodi da je bilo takvih slu\u010dajeva. Vi\u0161e od tre\u0107ine (37 odsto) navodi da su tokom rada osjetili neku vrstu politi\u010dkog mije\u0161anja ili pritisaka. Na pitanje koji su osnovni izvori uticaja navode da veze sa urednicima uti\u010du u oko 60 odsto slu\u010dajeva, a da dok u 57 odsto slu\u010dajeva vlasnici medija vr\u0161e uticaj”. kazala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

Ne\u0161to manje, 36 odsto ispitanika navodi politi\u010dare kao izvor uticaja, 35 odsto cenzuru, 32 odsto biznis sektor a 28 odsto vladine zvani\u010dnike.<\/p>\n

“Iako ve\u0107ina ispitanika navodi da radi puno radno vrijeme (89 odsto), 6,2 odsto njih navodi da ima neregulisan status u redakciji jer je anga\u017eovan\/a honorarno ili je slobodan novinar\/ka. Svaki \u010detvrti ispitanik navodi da obi\u010dno radi du\u017ee od osam sati dnevno, a ve\u0107ina od 92 odsto ispitanika navodi da ponekad ili \u010desto radi prekovremeno, ali u 60 odsto slu\u010dajeva nije pla\u0107eno za taj rad. Tako\u0111e, polovina zaposlenih navodi da \u010desto radi vikendom, a rad nedjelom u 42 odsto slulajeva nije dodatno pla\u0107en”, rekla je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

Svaki peti ispitanik navodi se osim novinarstvom bavi i nekim drugim poslom, a kao primjere navode PR, digitalni marketing, anketiranje i moderiranje doga\u0111ajima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crna Gora je 2024. godine sa ocjenom 3,15 bila tre\u0107a u regionu po bezbjednosti novinara. Na toj skali od 1 do 7, u regionu su od Crne Gore bile bolje Sjeverna Makedonija (3,85) i Hrvatska (3,19) a gore Albanija (2,95), Srbija (2,70), te Bosna i Hercegovina (2,61)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277576,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-440357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440357"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440360,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440357\/revisions\/440360"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}