{"id":440096,"date":"2025-09-19T07:33:41","date_gmt":"2025-09-19T05:33:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=440096"},"modified":"2025-09-19T07:33:41","modified_gmt":"2025-09-19T05:33:41","slug":"europa-kvalificirane-nepravde","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/19\/europa-kvalificirane-nepravde\/","title":{"rendered":"Europa kvalificirane nepravde"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marijan Vogrinec<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Europska unija je definitivno razjedinjena u klju\u010dnim pitanjima svoga temeljnog poslanja i marginalizirana kao relevantan \u010dimbenik svjetskog poretka.<\/p>\n

Europska je unija pod drugomandatnim dirigentskim \u0161tapi\u0107em \u0161efice Europske komisije Ursule R\u00f6schen\/Ru\u017eice von der Leyen definitivno razjedinjena u klju\u010dnim pitanjima svoga temeljnog poslanja, te politi\u010dki i ekonomski u odnosu na SAD i Aziju, pa i Afriku i Latinsku Ameriku, marginalizirana kao relevantan \u010dimbenik tzv. svjetskog poretka, pa nije \u010duditi se tomu da njezino fantaziranje (u petom izvje\u0161taju o stanju EU-a) o Uniji kao naddr\u017eavi, gdje bi kvalificirana ve\u0107ina u odlu\u010divanju imala zamijeniti obavezno jednoglasje \u2013 ne\u0107e pro\u0107i. Dio europarlamentaraca joj je to dao znati ve\u0107 na plenarnoj sjednici u Strasbourgu dobacivanjem, smijehom, ometanjem bukom, itsl., tako da je morala intervenirati sama predsjednica Eurparlamenta Roberta Metsola: \u201eSmirite se, bilo bi dobro da pozorno slu\u0161ate predsjednicu Europske komisije!\u201c<\/p>\n

Konzervativna Njemica iz vladaju\u0107e skupine europskih pu\u010dana \u2013 koju kao ni ostatak EU \u010dinovni\u0161tva na upravlja\u010dkom sljemenu u Bruxellesu i Strasbourgu, ne biraju na du\u017enosti gra\u0111ani 27 zemalja Unije, nego polit-strana\u010dke kuhinje \u2013 dr\u017ei da \u201epravilo o jednoglasnom odlu\u010divanju o najva\u017enijim pitanjima ostavlja mogu\u0107nost bilo kojoj \u010dlanici EU-a blokirati dono\u0161enje odluka\u201c. Ma\u0111ari su to vi\u0161e puta \u010dinili zadnjih godina. Osobito u odnosu na uvo\u0111enje tzv. sankcija Ruskoj Federaciji zbog \u201eni\u010dim izazvane agresije na Ukrajinu\u201c. Bruxelles je osvetni\u010dki tra\u017eio dlaku u jajetu time \u0161to je sankcionirao \u201edemokratske deficite\u201c Budimpe\u0161te blokadom prava na vi\u0161e milijard\u00e2 razvojnih eura iz EU fondova.<\/p>\n

Bilo je i ranije sli\u010dnih ideja o Uniji kao dr\u017eavi nadre\u0111enoj zemljama svojim \u010dlanicama, pa same Von der Leyen, a svaki put su nai\u0161le na otpor malih i manje razvijenih dr\u017eava. Ustra\u0161enih zbog vrlo mogu\u0107eg preglasavanja dr\u017eava tzv. prve\/druge brzine, kojima je u interesu odlu\u010divanje u njihovu korist. Hrvatski eurozastupnici, bez obzira na strana\u010dke pripadnosti i, je li, polit-ideolo\u0161ke razlike, bili su jedinstveni u protivljenju uvo\u0111enju pravila o kvalificiranoj ve\u0107ini umjesto jednoglasnosti u odlu\u010divanju u Uniji.<\/p>\n

Von der Leyen se u svom prijedlogu hvata za kritike o \u201esporosti EU-a ili dugotrajnosti\u201c pri dono\u0161enju va\u017enih odluka unutar tzv. obitelji, pa lijek za pobolj\u0161anje nudi upravo pravilom odlu\u010divanja kvalificiranom ve\u0107inom. Je li, bez obzira \u0161to misli i \u0161to je u interesu manjine, naj\u010de\u0161\u0107e slabijih u tzv. europskoj obitelji, manje razvijenih, globalno neutjecajnijih, potrebitijih\u2026<\/p>\n

\u201eVjerujem da u nekim podru\u010djima, primjerice u vanjskoj politici, moramo prije\u0107i na odlu\u010divanje kvalificiranom ve\u0107inom\u201c, smatra Von der Leyen. \u201eVrijeme je da se oslobodimo okova jednoglasja.\u201c Sli\u010dne dvojbe iz istih razloga ve\u0107 godinama traju u pogledu odlu\u010divanja u UN-ovu Vije\u0107u sigurnosti (pet stalnih \u010dlanova: Rusija, SAD, Kina, Francuska i Velika Britanija, te 10 nestalnih koje se bira na dvije godine), gdje pravo veta blokira svaku odluku. Geopoliti\u010dki\/geostrate\u0161ki interesi, npr. Rusije i SAD-a sa saveznicima, gotovo su nepomirljivi, pa\u2026 Bez veta, to UN-ovo tijelo ne bi imalo smisla. Ba\u0161 kao \u0161to nema \u2013 ni s vetom, ali\u2026<\/p>\n

\u201eEuropska unija nije carstvo\u201c, kazao je predsjednik RH Zoran Milanovi\u0107 na sve\u010danoj sjednici Gradskog vije\u0107a Ogulina u povodu Dana grada i blagdana Uzvi\u0161enja Svetog Kri\u017ea. \u201eMi smo dru\u0161tvo nacionalnih dr\u017eava od kojih svaka ima svoje posebnosti, svoju povijest i kulturu, svoju vjeru i crkve, svoje pobjede i poraze, svoje ljubavi i mr\u017enje, svoje predrasude i strahove. Hrvatska, Portugal i Finska su tri posve razli\u010dita svijeta. I zato to ne mo\u017ee biti jedna dr\u017eava. I zato svatko tko o tomu fantazira, govori ili, jo\u0161 gore, radi na tomu \u2013 treba psihijatrijski promatrati. U Hrvatskoj ih nema puno, ali u Europi ih ima dosta.<\/p>\n

To su fantasti glupih ideja i koncepcija koje zavr\u0161e ljudskom nesre\u0107om. Odbacujem ideju o pretvaranju Unije u naddr\u017eavu, jer je smisao svega da si pomognemo koliko mo\u017eemo, da si financijski olak\u0161amo \u017eivot, da trgujemo, da razmjenjujemo ideje i da \u017eivimo u Europi bez granica, iako je i \u017eivot bez granica tek naoko savr\u0161en. Ima svoje izazove i probleme. Za razliku od EU-a, u NATO-u smo zbog iskustva pro\u0161log rata, zbog agresora, zbog Beograda, ali ne zato da idemo u ratove i ne zato da generiramo snage s ciljem da idemo u ratove.\u201c<\/p>\n

Jesu li \u017eivot bez granica i jednako va\u017ee\u0107i glas pri odlu\u010divanju \u2013 nakon \u0161to je RH poni\u017eavaju\u0107ih 10 godina \u010damio u EU \u010dekaonici zbog slovenskoga grani\u010dnog inata; za razliku od nekih zemalja, pa i sada totalno neuvjetne Ukrajine koja \u0107e presko\u010diti \u010dekaonicu \u2013 donio CRO gra\u0111anima o\u010dekivani boljitak? Uglavnom nije. Izostale su obe\u0107ane europske pla\u0107e i mirovine. Uni\u0161teni su samodostatni i izvozno orijentirani u tzv. socijalisti\u010dkom mraku poljoprivreda i industrija, tre\u0107a u industrijski srednjerazvijenoj Europi. Uvo\u0111enjem \u201ena\u0161e valute eura\u201c, vlada je veleizdajni\u010dki prevarila tzv. obi\u010dne\/male CRO ljude obe\u0107anjem o tek 0,2-0,4 posto poskupljenja roba i usluga, koje su odletjele u egzosferu, a \u017eivotni je standard ba\u010den na koljena. Inflacija je druga najvi\u0161a u eurozoni.<\/p>\n

RH u Uniji, koja jo\u0161 nije naddr\u017eava, danas uvozi 65 posto hrane, gotovo svu industrijsku robu, vi\u0161e ne gradi brodove, nema gra\u0111evinske pothvate u inozemstvu, stranci dr\u017ee klju\u010dne trgova\u010dke lance, sve dokapitalizirane banke osim Po\u0161tanske, telekomunikacije, promet i glavne prometnice (u koncesiji), turizam, najvrjednije nekretnine, energetski sektor\u2026 Vi\u0161e od pola milijuna radno i fertilno najpotentnijih mladih ljudi, \u010dak s obiteljima, iselilo se iz domovine trbuhom za kruhom. Bruxelles pak posredstvom nesuverenisti\u010dkih\/podani\u010dkih CRO vlada, ve\u0107inom HDZ-ovih, bitno utje\u010de na ukupan dru\u0161tveni \u017eivot i razvoj zemlje. Uglavnom negativno.<\/p>\n

\u201eImali smo nekoliko godina pozitivnu platnu bilancu\u201c, kazao je Milanovi\u0107 u Ogulinu, \u201ea sad smo opet u minusu. Hrvatska \u017eivi na dug. I ne vidim izlaza iz toga uz ovakvu politiku. Da nema europskih doznaka, ta bi rupa bila jo\u0161 ve\u0107a. Zato je jako va\u017eno da sa svojim financijama budemo jako strogi, da se pokrijemo da nam ni\u0161ta ne fali, ali da ne \u017eivimo na dug bez razmi\u0161ljanja o tomu kako \u0107emo ga vratiti. U minusu smo, a bez europskog novca smo u bunaru. A europski novac \u0107e dolaziti jo\u0161 samo neko vrijeme. EU nije Amerika, ne mo\u017ee tiskati eure kako mu padne na pamet. Te doznake ne\u0107e pridonijeti konkurentnosti i snazi ekonomije, izvoznom profilu Hrvatske, jer se novac iz EU fondova uglavnom ula\u017ee u nadogradnju, a ne u proizvodnju.<\/p>\n

Skoro ni\u0161ta od toga \u0161to se financira iz EU fondova ne proizvodi novac. Ali, potpuno smo otvorili svoje granice i stranci ovdje rade \u0161to ho\u0107e, proizvode \u0161to ho\u0107e, prodaju nam \u0161to god ho\u0107e bez ikakva ograni\u010denja. To je upozorenje da smo u te\u0161koj konkurentskoj utakmici i popiknemo li se sutra, do\u0107i \u0107e netko i naplatiti nam dugove.\u201c<\/p>\n

Slijedom tih \u010dinjenica, koje u dnevnoj praksi izgledaju puno stra\u0161nije no \u0161to se \u010dini iz predsjednikove upozoravaju\u0107e poruke vladaju\u0107oj HDZ-Plenkovi\u0107evoj mom\u010dadi iz Banskih dvora, saborske tzv. stabilne ve\u0107ine i koalicijskih partnera koji utorkom lakiraju premijerovu autokratsku volju, Hrvatska ve\u0107 od 2013. godine \u017eivi u europskoj naddr\u017eavi. Nijedan zakon ili vladina mjera u operativnom upravljanju zemljom ne donose se prije no \u0161to premijer Andrej Plenkovi\u0107 ne ode u Bruxelles \u201edragoj Ursuli\u201c (iz svoje slu\u017ebene prepiske, sic transit) po \u201esvoje mi\u0161ljenje\u201c.<\/p>\n

Tzv. zeleno svjetlo iz Bruxellesa, je li, uvjet je i tomu da se CRO vlada premijera Plenkovi\u0107a ne usudi udariti odgovaraju\u0107e poreze na ekstra profite stranim bankama, trgova\u010dkim lancima, telekomunikacijskim operaterima, vlasnicima turisti\u010dkih nekretnina i inima, koji otvoreno ka\u017eu: \u201eMi nismo socijalne ustanove, do\u0161li smo u Hrvatsku zara\u0111ivati!\u201c Pa onda, recimo, hrvatski gra\u0111ani \u2013 \u010dije su pla\u0107e i mirovine 25-30 ili \u010dak vi\u0161e posto ni\u017ee no u zemljama stranih trgovaca u RH \u2013 pla\u0107aju 30 i vi\u0161e posto skuplje iste artikle, ali znatno ni\u017ee kvalitete, nego prodavaonicama tih istih trgovaca u Njema\u010dkoj, Austriji, Italiji, \u010dak Sloveniji\u2026<\/p>\n

Sli\u010dno je i s naknadama za usluge u bankama. Strani vlasnici apartmana na Jadranu, ali i u kontinentalnom turizmu, ne pla\u0107aju dr\u017eavne obaveze kao doma\u0107i iznajmljiva\u010di. Eurounijsko je tr\u017ei\u0161te navodno slobodno za sve pripadnike zemalja \u010dlanica Unije, ali, realno, razli\u010diti materijalni uvjeti \u010dine nepremostiva ograni\u010denja. Npr. prosje\u010dni Austrijanac, Nijemac, Talijan, Francuz\u2026 \u0107e bez problema kupiti unosnu nekretninu u Hrvatskoj (na bubanj ve\u0107 dolazi i poljoprivredno zemlji\u0161te, strate\u0161ki resurs zemlje), \u0161to i \u010dine bez pardona, ali ovda\u0161nji prosje\u010dnog \u017eitelja mo\u017ee samo sanjati tu nekretninu u Austriji, Njema\u010dkoj, Francuskoj, Italiji\u2026 Nema novca.<\/p>\n

Mo\u017eda jesmo ili bismo trebali biti bra\u0107a u tzv. europskoj obitelji, ali kese nam nisu niti \u0107e ikad biti sestre, pa se formalno pravo jednakosti, solidarnosti i zajedni\u0161tva u \u201enaddr\u017eavi EU\u201c mo\u017ee komotno objesiti ma\u010dku o rep. Bila bi to nepravda kvalificiranom ve\u0107inom, s malima i nemo\u0107nim kao statistima. A progura li ipak Von der Leyen \u2013 \u0161to je te\u0161ko vjerovati \u2013 Uniju u kojoj \u0107e postojati povla\u0161teniji od \u201epovla\u0161tenih\u201c, za\u0161ti\u0107eni glasovima kvalificirane ve\u0107ine, mogao bi to biti zadnji \u010davao u lijes s grubo iznevjerenom idejom mirotvornog oca Unije Roberta Schumana.<\/p>\n

h-alter.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eda jesmo ili bismo trebali biti bra\u0107a u tzv. europskoj obitelji, ali kese nam nisu niti \u0107e ikad biti sestre, pa se formalno pravo jednakosti, solidarnosti i zajedni\u0161tva u \u201enaddr\u017eavi EU\u201c mo\u017ee komotno objesiti ma\u010dku o rep<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":418327,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-440096","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440096"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440096\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440099,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440096\/revisions\/440099"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/418327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}