{"id":440007,"date":"2025-09-17T22:12:51","date_gmt":"2025-09-17T20:12:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=440007"},"modified":"2025-09-17T22:12:51","modified_gmt":"2025-09-17T20:12:51","slug":"sume-crne-gore-nestaju-pred-potkornjakom-i-klimatskim-promjenama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/17\/sume-crne-gore-nestaju-pred-potkornjakom-i-klimatskim-promjenama\/","title":{"rendered":"\u0160ume Crne Gore nestaju pred potkornjakom i klimatskim promjenama"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:\u00a0Andrea PERI\u0160I\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na prilazu \u0161umi kod Vardi\u0161ta u Plavu, na prvi pogled, kro\u0161nje su guste, sun\u010devi zraci se te\u0161ko probijaju, a vazduh miri\u0161e na smolu. Ali, \u010dim se za\u0111e dublje, postaje jasno da je \u0161uma bolesna: stabla, olju\u0161tene kore, trunu. Vide se tragovi potkornjaka. Ti\u0161ina ovdje djeluje neprirodno. Tu su samo siva, mrtva stabla koja stoje kao opomena.<\/p>\n

Crnogorsko \u0161umarstvo se ve\u0107 godinama suo\u010dava sa ovom tihom, ali razornom prijetnjom. Potkornjak, insekt koji napada drve\u0107e, u \u0161umarskoj praksi smatra se drugim najve\u0107im neprijateljem \u0161uma, odmah poslije po\u017eara. On je izazvao masovno su\u0161enje \u0161uma smr\u010de i molike u Plavu, ali i u drugim \u0161umama \u0161irom Crne Gore.<\/p>\n

Potkornjak nije novina u \u0161umskom ekosistemu. Oduvijek se javlja, najprije na stablima oslabljenim od vjetra i snijega, a zatim sa njih prelazi na zdrave kro\u0161nje. Ali, klimatske promjene ubrzale su i poja\u010dale njegove napade. \u201eJake su\u0161e posljednjih godina dovele su do fiziolo\u0161kog slabljenja stabala i njihove predispozicije za napad gljiva, a odmah zatim stabla su naselili i potkornjaci\u201c, konstatuje se u Strategiji razvoja \u0161uma i \u0161umarstva Crne Gore za period od 2024. do 2028. godine (u daljem tekstu: Strategija).<\/p>\n

I dok institucije tvrde da se preduzimaju odre\u0111ene sanacione mjere, na terenu su upozorenja da \u0161ume nestaju pred na\u0161im o\u010dima o\u010digledna, ali nema sistemskog odgovora.<\/p>\n

Ako znamo da jedno odraslo smr\u010dino stablo ima zapreminu od oko jednog kubika, onda govorimo o preko 100 hiljada stabala, odnosno o cijelim \u0161umskim kompleksima koji nestaju pod naletom potkornjaka<\/span><\/strong><\/h3>\n

Gra\u0111anski aktivista i predstavnik NVO Udru\u017eenje drvoprera\u0111iva\u010da Plava, Ned\u017ead Cecunjanin, upozorava da je crnogorsko \u0161umarstvo \u201edotaklo dno\u201c.<\/p>\n

\u201ePotkornjak se mno\u017ei tri puta u toku godine, a kad pre\u0111e u leta\u010da, mo\u017ee da preleti i pet kilometara i zaka\u010di se na nova stabla. Ako nema sanitarnih mjera, smr\u010devu \u0161umu je nemogu\u0107e sa\u010duvati\u201c, obja\u0161njava on za PCNEN.<\/p>\n

Njegovo pitanje je jednostavno: \u201eKako dr\u017eava mo\u017ee ostaviti zdravo stablo pored oboljelog, a da ga ne ukloni?\u201d. To je, prema njegovom mi\u0161ljenju, \u201crecept za propast\u201d.<\/p>\n

\"nedzad

Cecunjanin: Potkornjak se mno\u017ei tri puta u toku godine, a kad pre\u0111e u leta\u010da, mo\u017ee da preleti i pet kilometara i zaka\u010di se na nova stabla<\/em><\/p><\/div>\n

Prema podacima Uprave za gazdovanje \u0161umama i lovi\u0161tima (u daljem tekstu: Uprava), samo u 2023. i 2024. godini dozna\u010deno je ukupno 106 961 kubnih metara drvne mase \u010detinara za sanitarnu sje\u010du, dominantno zbog potkornjaka. Me\u0111utim, zbog \u201cslo\u017eenih administrativnih procedura\u201c realizacija ovih sje\u010da permanentno kasni, \u0161to, kako priznaju za PCNEN iz Uprave, direktno pogor\u0161ava zdravstveno stanje \u0161uma.<\/p>\n

Ako znamo da jedno odraslo smr\u010dino stablo ima zapreminu od oko jednog kubika, onda govorimo o preko 100 hiljada stabala, odnosno o cijelim \u0161umskim kompleksima koji nestaju pod naletom potkornjaka. Ili, jo\u0161 slikovitije, 106 961 kubnih metara drvne mase bi ispunilo preko 40 olimpijskih bazena.<\/p>\n

Me\u0111utim, koliko je jo\u0161 oboljelog drve\u0107a \u2013 ne zna se pouzdano.<\/p>\n

U Plavu je posljednja sanitarna sje\u010da sprovedena 2024. godine, kada je posje\u010deno oko 2 500 kubnih metara, dok je neprodato oko 21 hiljada kubnih metara oboljelog drveta.<\/p>\n

U Strategiji se upozorava da klimatske promjene dodatno ja\u010daju uticaj potkornjaka. Crnu Goru, prema tom dokumentu, u narednim godinama o\u010dekuju sve izra\u017eeniji klimatski ekstemi: broj veoma toplih dana \u0107e se do 2030. pove\u0107ati na 33 do 48, toplotni talasi bi\u0107e du\u017ei i u\u010destaliji, a broj mraznih dana zna\u010dajno manji. Sve to dovodi do smanjenja vlage u zemlji\u0161tu, produ\u017eenja vegetacionog perioda i ote\u017eane reprodukcije \u0161umskih vrsta. Najranjivije su \u010detinarske vrste sa plitkim korijenom, prije svega smr\u010da. Dok su stabla mla\u0111a, \u0161teta se te\u017ee uo\u010dava, ali kod srednjodobnih stabala dolazi do fiziolo\u0161kog slabljenja i pojave su\u0161enja. Kriti\u010dni momenti nastaju kada se poklope su\u0161e i visoke temperature, \u0161to u kombinaciji sa zaga\u0111enjem dodatno smanjuje vitalnost \u0161uma. Takvo stanje, konstatuje se u ovoj Strategiji, otvara prostor za masovnu pojavu gljivi\u010dnih oboljenja i gradaciju insekata poput potkornjaka, zbog \u010dega \u0161ume postaju sve ranjivije i sklonije su\u0161enju u \u0161irokim razmjerama.<\/p>\n

\u0160ume koje su naj\u010de\u0161\u0107e napadnute potkornjakom u Crnoj Gori su \u0161ume smr\u010de, molike, \u010dempresa i bora.<\/p>\n

,,Nesprovo\u0111enje sanitarnih mjera i ostavljanje oboljelih stabala u \u0161umi smatra se glavnim uzrokom \u0161irenja ovih \u0161teto\u010dina\u201d, navodi se jo\u0161 u Strategiji.<\/p>\n

PCNEN je kontaktirao i Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede, ali ni poslije du\u017eeg \u010dekanja nije dobio odgovore na brojna pitanja.<\/p>\n

Iz Uprave navode da se od 2023. prati stanje \u0161uma putem monitoringa, da se postavljaju feromonske klopke i formiraju stru\u010dne komisije. Njihovi podaci pokazuju da je u Plavu 2024. zabilje\u017een \u201cizuzetno visok napad potkornjaka\u201c, dok su na drugim lokacijama napadi potkornjaka ocijenjeni kao umjereni.<\/p>\n

,,Tokom 2023. godine primije\u0107ena je poja\u010dana manifestacija su\u0161enja \u0161uma prouzrokovanog prenamno\u017eavanjem potkornjaka u nekoliko podru\u010dnih jedinica. Odmah po dobijanju tih informacija sa terena formirana je stru\u010dna komisija koja je obi\u0161la \u0161est podru\u010dnih jedinica (Plav, Berane, Pljevlja, Ro\u017eaje, Petnjica i Andrijevica). Komisija je sa\u010dinila detaljne izvje\u0161taje sa preporukama podru\u010dnim jedinicama za hitno reagovanje. Najkriti\u010dnije stanje evidentirano je u Plavu, gdje se zbog nesprovo\u0111enja sanitarnih mjera u Nacionalnom parku (NP) Prokletije, potkornjak pro\u0161irio na okolnu dr\u017eavnu \u0161umu\u201c, ka\u017eu iz Uprave.<\/p>\n

Podaci monitoringa Uprave iz 2025. pokazuju pad broja ulovljenih jedinki potkornjaka putem feromonskih klopki. U Plavu je, prema tim informacijama, u kriti\u010dnim mjesecima (jun, jul i avgust) 2025. godine \u010detiri puta manje potkornjaka u odnosu na isti period 2024. godine.<\/p>\n

U Crnoj Gori je trebalo uvesti vanredne mjere koje \u0107e omogu\u0107iti hitno uklanjanje sanitara, jer Zakon o dr\u017eavnoj imovini ne prepoznaje djelovanje u slu\u010daju kada se radi o kori\u0161\u0107enju dr\u017eavne imovine u vidu sanitarnog drveta<\/strong><\/span><\/h3>\n

Me\u0111utim, bez sanitarnih mjera taj prividni pad ne zna\u010di da je opasnost pro\u0161la.<\/p>\n

,,Treba imati u vidu okolnosti pod kojima se sanacione mjere sprovode redovno, jer sprovo\u0111enje sanacionih mjera u vrijeme gradacije potkornjaka je ekstremna okolnost koja se jedino mo\u017ee suzbiti brzim represivnim djelovanjem – hitnom sje\u010dom i uklanjanjem zara\u017eenih stabala iz \u0161ume odmah po doznaci, bez ikakvih proceduralnih \u010dekanja\u201c, isti\u010du iz Uprave i priznaju da postoje pravne praznine kojima se onemogu\u0107ava hitna reakcija.<\/p>\n

,,U Crnoj Gori je trebalo uvesti vanredne mjere koje \u0107e omogu\u0107iti hitno uklanjanje sanitara, jer Zakon o dr\u017eavnoj imovini ne prepoznaje djelovanje u slu\u010daju kada se radi o kori\u0161\u0107enju dr\u017eavne imovine u vidu sanitarnog drveta. Zato bi bilo svrsishodno da se u ovom dijelu zakonu inicira izmjena da se prodaja drveta kao dr\u017eavne imovine u odre\u0111enim specifi\u010dnim situacijama (kao \u0161to je suzbijanje \u0161tetnih organizama) posebno defini\u0161e, s obzirom na zna\u010daj \u0161ume danas i na probleme su\u0161enja \u0161ume sa kojima \u0107emo se sve \u010de\u0161\u0107e suo\u010davati\u201c, smatraju iz Uprave.<\/p>\n

I tako, dok Crna Gora \u010deka procedure, u dr\u017eavama regiona i EU sanacione mjere se sprovode odmah. U Sloveniji i Austriji, na primjer, \u010dim se primijeti zaraza, zara\u017eena stabla se sijeku i uklanjaju iz \u0161ume u roku od nekoliko nedjelja. Brzina reakcije je klju\u010dna, jer se tako sprje\u010dava \u0161irenje i gubitak ve\u0107ih povr\u0161ina \u0161uma.<\/p>\n

\"kucice

Podaci monitoringa Uprave iz 2025. pokazuju pad broja ulovljenih jedinki potkornjaka putem feromonskih klopki<\/em><\/p><\/div>\n

U Strategiji Evropske unije (EU) za \u0161ume do 2030. godine, koja je zvani\u010dan dokument Evropske komisije (EK) usvojen 2021. kao dio Evropskog zelenog plana (European Green Deal), nagla\u0161ava se da treba osposobiti bolji sistem pra\u0107enja zdravlja \u0161uma u EU, uklju\u010duju\u0107i pra\u0107enje \u0161teto\u010dina i bolesti, kao \u0161to su potkornjaci. U tom dokumentu se insistira na preventivnim mjerama – ranom otkrivanju (early detection), brzom odgovoru (eradication where possible), kao i razvoju metoda za\u0161tite koje su odr\u017eive i prihvatljive s aspekta biodiverziteta. Potkornjak se u EU strategiji tretira kao dio ve\u0107eg problema – uticaja klimatskih promjena na \u0161ume. Zato se predla\u017ee da se \u0161umske politike i prakse usmjere na ja\u010danje otpornosti \u0161uma, promjenu sastava \u0161uma (gde je mogu\u0107e), i izbor vrsta koje su otpornije na stresove.<\/p>\n

Cecunjanin upozorava: ,,\u0160teta je milionska, a niko ne reaguje. Potrebno je formirati nezavisnu komisiju u kojoj bi bili i ljudi iz nevladinog sektora i struke, da se svako stablo obi\u0111e i evidentira. Samo tako \u0107emo znati koliko je hiljada stabala u NP Prokletije zara\u017eeno\u201d, navodi on.<\/p>\n

Ozbiljne institucionalne procjene o ekonomskoj \u0161teti usljed ovog problema u Crnoj Gori ne postoje. Iz Uprave ka\u017eu da je te\u0161ko izra\u010dunati gubitke. ,,Prvenstveno iz razloga \u0161to lokalne zajednice dobijaju od prodaje dr\u017eavne \u0161ume odre\u0111eni procenat, \u0161to je slu\u010daj i sa prodajom sanitara u dr\u017eavnim \u0161umama. Kada je rije\u010d o Plavu, u ovoj podru\u010dnoj jedinici ekonomski efekat po tom pitanju je izuzetno nizak iz razloga \u0161to u ovoj podru\u010dnoj jedinici ima velika koli\u010dina sanitara, koji u prethodnim javnim pozivima uglavnom niko nije htio da uzme. Kada je rije\u010d o procjeni \u0161tete za drvoprera\u0111iva\u010de zbog \u0161irenja potkornjaka, oni imaju \u0161ansu kroz javne pozive da dobiju taj sanitar, ali do sada je interesovanja bilo veoma malo\u201d, tvrde.<\/p>\n

Iz Uprave su optimisti\u010dni. Potpuni gubitak \u0161umskih kompleksa u Crnoj Gori nije realan scenario, smatraju. \u201e\u0160umski fond zemlje je stabilan, raznovrstan i ima sna\u017ean potencijal za prirodnu obnovu\u2026 Dosljednom primjenom sanitarnih sje\u010da, po\u0161umljavanjem i drugim mjerama za\u0161tite, budu\u0107nost \u0161uma mo\u017ee se posmatrati s optimizmom – kao resurs koji \u0107e i dalje pru\u017eati ekolo\u0161ke, proizvodne i socijalne funkcije, ne samo sada\u0161njim, ve\u0107 i budu\u0107im generacijama\u201d.<\/p>\n

Me\u0111utim, oni koji u \u0161umi provode najvi\u0161e vremena \u010desto vide druga\u010diju sliku. Planinarka i \u010dlanica Planinarskog kluba Komovi Tijana Leki\u0107 opisuje kako joj je svaki ulazak u \u0161umu poseban do\u017eivljaj: \u201eObo\u017eavam zvukove djetli\u0107a i sojki koji prate moje korake. Ulazak u \u0161umu, naro\u010dito kada sam na Durmitoru, za mene je uvijek poseban do\u017eivljaj, hranim svoju du\u0161u boravkom u zelenilu, udisanjem svje\u017eeg vazduha i hodanjem po mekoj travi\u201d. Ali posljednjih godina, ka\u017ee ona za PCNEN, prizori su sve \u010de\u0161\u0107e sumorni. ,,Na\u017ealost, primje\u0107ujem kako \u0161ume postaju sve suvlje zbog porasta temperatura. Sve vi\u0161e nailazim na skupine osu\u0161enih i bolesnih stabala. To me uvijek podsjeti na krhkost \u0161ume i na to koliko je ranjiva pred promjenama koje donose \u010dovjek i klima.<\/p>\n

I dok su joj ku\u0107ice sa feromonima za hvatanje potkornjaka, koje je vidjela jednom prilikom dok je \u0161etala oko Crnog jezera, ulile tra\u010dak nade da se neko brine o \u0161umi, razo\u010darenje je stiglo ve\u0107 na sljede\u0107em koraku – na\u0161la je vi\u0161e plasti\u010dnih boca nego pe\u010durki. \u201eUvijek se iznova pitam kako je mogu\u0107e da ljudi ostave za sobom sme\u0107e, prljaju\u0107i i uni\u0161tavaju\u0107i mjesto koje predstavlja samu sr\u017e mira i sklada\u201c, pri\u010da Leki\u0107.<\/p>\n

Njeno svjedo\u010danstvo podsje\u0107a da \u0161ume nijesu samo brojke u izvje\u0161tajima i predmet ohrabruju\u0107ih procjena institucija, ve\u0107 \u017eivi organizmi koji, usljed nebrige i nemara, propadaju polako i tiho.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema podacima Uprave za gazdovanje \u0161umama i lovi\u0161tima, samo u 2023. i 2024. godini dozna\u010deno je ukupno 106 961 kubnih metara drvne mase \u010detinara za sanitarnu sje\u010du, dominantno zbog potkornjaka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":440010,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-440007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440007"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440013,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440007\/revisions\/440013"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/440010"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}