Dok Zemlja kru\u017ei oko Sunca, Sunce se pojavljuje na promjenljivoj pozadini zvijezda. Dvanaest znakova zodijaka prvobitno je zasnovano na sazvje\u017e\u0111ima iza Sunca, iz na\u0161e perspektive sa Zemlje. Drevni astronomi i astrolozi koristili su ove obrasce za mjerenje vremena i predvi\u0111anje budu\u0107nosti.<\/p>\n
Prije 2.000 godina 19. septembar je u bio u Djevici jer je ovo sazvje\u017e\u0111e bilo manje-vi\u0161e iza Sunca tog datuma.<\/p>\n
Ali ove godine, kada pogledamo u nebo iza Sunca se nalazi sazvje\u017e\u0111e Lav, a ne Djevica.<\/p>\n
Zato ako mislite da ste ro\u0111eni u znaku Djevice, na va\u0161 ro\u0111endan je zapravo iza Sunca bilo sazvje\u017e\u0111e Lav.<\/p>\n
\nZemljina precesija<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Zemlja se vrti kao \u010digra. \u010cigra po\u010dinje da mijenja osu ubrzo nakon \u0161to se pokrene. Zemlja radi isto, samo sporije.<\/p>\n
Sjevernom polu je potrebno 26.000 godina da iscrta potpun krug na nebu, pokazuju\u0107i na razli\u010dite zvijezde usput. Nau\u010dnici ovo kolebanje nazivaju aksijalnom precesijom. Aksijalna precesija je uzrokovana gravitacijom Sunca i Mjeseca, mijenja Sjevernja\u010du i vrijeme smjene godi\u0161njih doba.<\/p>\n
Ovo kolebanje zna\u010di da se na\u0161 pogled na zvijezde pomjera za jedan stepen svakih 72 godine. Tokom vjekova, ova razlika se akumulirala.<\/p>\n
Ako pogledamo u nebo, danas se iznad Sjevernog pola nalazi zvijezda koju zovemo Sjevernja\u010da ili Polaris.<\/p>\n
Ali kada su stari Egip\u0107ani zidali piramide, Sjevernja\u010da je bila zvijezda Tuban.<\/p>\n
Tuban je bio Sjevernja\u010da prije otprilike 5.000 godina, izme\u0111u otprilike 4000. i 1800. godine prije nove ere, a ponovo \u0107e to biti oko 20.346. godine nove ere, prema precesiji ravnodnevica. Trenutno, Polaris dr\u017ei ovu titulu, ali Zemljina osa koja se ljulja uzrokuje da se nebeski pol, a samim tim i Sjevernja\u010da, pomjera tokom ciklusa od otprilike 26.000 godina. Tuban, koji se nalazi u sazvje\u017e\u0111u Zmaja, bio je klju\u010dan za drevne Egip\u0107ane da poravnaju piramide.<\/p>\n
A tokom poslednjeg ledenog doba, Sjevernja\u010da je bila zvijezda Vega.<\/p>\n
I nisu samo zvijezde Severnja\u010de te koje se pomjeraju u na\u0161em pogledu zbog Zemljinog kolebanja, ve\u0107 sve zvijezde \u2013 uklju\u010duju\u0107i i zodija\u010dka sazvje\u017e\u0111a.<\/p>\n
Uzmimo za primjer prolje\u0107nu ravnodnevicu, obi\u010dno oko 20. marta, prvi dan prolje\u0107a na sjevernoj hemisferi (i po\u010detak zodija\u010dkog kalendara u zapadnoj astrologiji).<\/p>\n
Prije tri hiljade godina, 20. marta Sunce je bilo u sazve\u017e\u0111u Ovna.<\/p>\n
Ali negdje oko 130. godine prije nove ere, gr\u010dki astronom Hiparh sa Rodosa je ustanovio da se na\u0161 pogled na zvijezde pomjerio.<\/p>\n
Danas je Sunce iza sazvje\u017e\u0111a Riba u vrijeme prolje\u0107ne ravnodnevice.<\/p>\n
Za otprilike 600 godina bi\u0107e u sazvej\u017e\u0111u Vodolija. Astrolozi taj period nazivaju \u201eDoba Vodolije” (“Age of Aquarius”), mada se ne sla\u017eu u tome kada po\u010dinje.<\/p>\n
Za tri hiljade godina bi\u0107e u sazvje\u017e\u0111u Jarca.<\/p>\n
Ovu promjenu u na\u0161em pogledu na zvijezde otkrio je Hiparh prije vi\u0161e od 2.000 godina. Po\u0161to zvijezde ne mo\u017eemo vidjeti tokom dana, \u010dekao je pomra\u010denje Mjeseca \u2013 kada je Mjesec direktno nasuprot Sunca \u2013 i koristio je polo\u017eaj Meseca da bi utvrdio gdje se Sunce nalazi.<\/p>\n
Upore\u0111uju\u0107i svoja mjerenja sa ranijim, otkrio je da se na\u0161 pogled na zvijezde pomjera za oko jedan stepen po vijeku \u2013 ne previ\u0161e daleko od savremenih mjerenja.<\/p>\n
Danas, zapadna astrologija koristi tropski zodija\u010dki sistem, koji se zasniva na polo\u017eajima zvijezda manje-vi\u0161e onakvim kakvima bi izgledali Hiparhu, a ne onakvima kako izgledaju danas.<\/p>\n
To zna\u010di da su nama poznati horoskopski znaci sinhronizovani ne sa zvijezdama, ve\u0107 sa godi\u0161njim dobima: Ovan po\u010dinje prvog dana prolje\u0107a, iako je Sunce tada ispred sazve\u017e\u0111a Riba.<\/p>\n
Nasuprot tome, indijski sistem astrologije koristi zvjezdani zodijak, koji obja\u0161njava Zemljino kolebanje i poravnava horoskopske znake sa zvijezdama.<\/p>\n
Iako su ova dva sistema u po\u010detku bila uskla\u0111ena, od tada se stalno udaljavaju. Zapadni astrolozi su dobro svjesni ovog neslaganja, ali ne vide problem u tome da zasnivaju znake na zvijezdama kakve su bile prije dva milenijuma.<\/p>\n
\u201eAstrolozi koji koriste tropski zodijak koriste samo\u00a0ono \u0161to smatraju podjednako validnim sistemom\u201c, navodi Dorijan Grinbaum, istori\u010dar astrologije koji predaje na Univerzitetu Triniti Sent Dejvid u Velsu.<\/p>\n
\nSazve\u017e\u0111a se razlikuju po veli\u010dini<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Zodija\u010dke znake su stvorili Vavilonci prije oko 2.500 godina.<\/p>\n
Njihovi zvjezdani katalozi naveli su najmanje 17 zodija\u010dkih sazvje\u017e\u0111a. Ali su ih na kraju pojednostavili u 12 koje danas poznajemo, svako \u0161iroko 30 stepeni, kao da sijeku nebo na 12 jednakih djelova.<\/p>\n
Ali sazve\u017e\u0111a nisu zapravo iste veli\u010dine. Godine 1928, astronomi su podijelili nebo na 88 zvani\u010dno priznatih sazvje\u017e\u0111a, svako oblikovano kao svoj dio slagalice.<\/p>\n
\u201eOna nisu lijepi jednaki komadi\u201c, napominje Stejsi Palen, profesorka emeritus na Dr\u017eavnom univerzitetu Veber. \u201eOni su poput nazubljenih oblika koji nisu ni na koji na\u010din simetri\u010dni.\u201c<\/p>\n
Na osnovu ovih granica, Sunce provodi vi\u0161e nego dvostruko vi\u0161e vremena ispred Djevice nego ispred Raka. I provodi samo nedjelju dana ispred \u0160korpije \u2013 ukoliko uklju\u010dimo i Zmijono\u0161u.<\/p>\n
\nSazve\u017e\u0111e koje je bilo vi\u0161ak<\/h4>\n<\/blockquote>\n
\u0160to nas dovodi do poslednjeg razloga za\u0161to se 12 znakova ne poklapa sa zodija\u010dkim sazvje\u017e\u0111ima.<\/p>\n
Zmijono\u0161a<\/strong><\/p>\n
Zmijono\u0161a je 13. sazvje\u017e\u0111e na putanji Sunca, prema astronomima. (\u010cak ima i svoj simbol: \u26ce.) Zmijono\u0161a ili na starogr\u010dkom Ofiukus \u201enosilac zmije\u201c prikazuje se kao \u010dovjek koji dr\u017ei zmiju. Ako za\u017emirite, mo\u017eete otprilike videti za\u0161to.<\/p>\n
Dakle, za ljude ro\u0111ene u znaku \u0160korpije prije dvije hiljade godina, Zmijono\u0161a je najvjerovatnije bila iza Sunca na njihov ro\u0111endan. (A zbog Zemljinog kolebanja, ve\u0107ina Strijelaca danas je tako\u0111e ro\u0111ena kada je Zmijono\u0161a bio iza Sunca.)<\/p>\n
Po\u0161to 13 nije deljivo bez ostatka, Zmijono\u0161a je morao da bude izostavljen<\/strong><\/p>\n
Ne zna se za\u0161to su Vavilonci izostavili Zmijono\u0161u iz svojih horoskopskih znakova. Mo\u017eda su prvobitno imali druga\u010dije ime za njega. Ali istori\u010dari vjeruju da su, kada su Vavilonci pojednostavili svoj horoskopski sistem, \u017eeljeli da 12 horoskopskih znakova odgovara 12 mjesecima njihovog kalendara. Zmijono\u0161a nije pro\u0161ao selekciju.<\/p>\n
\nAstrologija opstaje uprkos astronomiji<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Astronomija i astrologija danas imaju malo zajedni\u010dkog i ne postoji nau\u010dna osnova za ideju da kretanje zvijezda i planeta uti\u010de na na\u0161u budu\u0107nost ili na\u0161e li\u010dnosti. Ali ove dvije discipline su nastale kao ista stvar prije hiljada godina.<\/p>\n
\u201eAko ste bili astronom, bili ste i astrolog\u201c, napominje profesorka Grinbaum.<\/p>\n
Vavilonci su planete smatrali bogovima, a kretanje planeta znamenjima koja su mogla da predvide sudbinu kraljeva i kraljevstava. To ih je motivisalo da tra\u017ee obrasce na nebu.<\/p>\n
\u010cak i do 17. vijeka, mnogi astronomi su se bavili i astrologijom. Johan Kepler, koji je otkrio kako se planete kre\u0107u po elipsama, vjerovatno je u\u010dio astrologiju na fakultetu i kreirao horoskope za prijatelje i pokrovitelje. Galileo je praktikovao astrologiju i prodavao horoskope.<\/p>\n
\u201eNjihov dodatni posao je bio da prave horoskope za svoje bogate pokrovitelje jer je to pla\u0107alo ra\u010dune\u201c, isti\u010de Tajler Nordgren, astronom i autor.<\/p>\n
Na kraju, tokom prosvetiteljstva, astrologija je odvojena od astronomije i vi\u0161e se nije smatrala legitimnom naukom.\u00a0Izba\u010dena je sa univerziteta, ali i dalje je bilo prakti\u010dara.<\/p>\n
Danas dovoljno dobro razumijemo zakone koji upravljaju kretanjem planeta i zvijezda da \u0161aljemo svemirske letjelice u udaljene svjetove, detektujemo gravitacione talase i fotografi\u0161emo crne rupe. Istovremeno, preko \u010detvrtine ljudi vjeruje da polo\u017eaji zvijezda i planeta mogu uticati na njihove \u017eivote.<\/p>\n
Pa za\u0161to je verovanje u astrologiju opstalo, dok su druge metode proricanja poput ornitomantije (pronala\u017eenje znakova u pona\u0161anju ptica) ili tiromantije (gatanje pomo\u0107u komada sira) pale u zaborav?<\/p>\n
\u201eAstrologija mijenja oblik\u201c, navodi profesorka Grinbaum. \u201eAstrologija ide uz sve \u0161to je u modi i uspijeva da opstane.\u201c<\/p>\n
\nKako danas izgleda mapa sazve\u017e\u0111a i u kom vremenskom intervalu prolaze iznad nas<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Danas u sazve\u017e\u0111u Ovna boravimo od 19. aprila do 13. maja.<\/p>\n
Pored sazve\u017e\u0111a Bika prolazimo od 14. maja do 21. juna.<\/p>\n
Bik (21. 4. \u2013 21. 5.)<\/p>\n
Blizanci traju od 22. juna do 20. jula.<\/p>\n
Blizanci (22. 5. \u2013 21. 6.)<\/p>\n
Pored Raka pro\u0111emo od 21. jula do 10. avgusta.<\/p>\n
Rak (22. 6. \u2013 22. 7.)<\/p>\n
Lav vlada od 11. avgusta do 16. septembra.<\/p>\n
Lav (22. 7. \u2013 23. 8.)<\/p>\n
Djevice se ra\u0111aju od 17. septembra do 30. oktobra.<\/p>\n
Djevica (24. 8. \u2013 23. 9.)<\/p>\n
Sazve\u017e\u0111e Vaga nas o\u010dekuje od 31. oktobra do 22. novembra.<\/p>\n
Vaga (24. 9. \u2013 23. 10)<\/p>\n
\u0160korpija pak ima samo nekoliko dana na raspolaganju od 23. do 30. novembra.<\/p>\n
\u0160korpija (24. 10. \u2013 22. 11.)
\nJer ve\u0107 1. decembra se pojavljuje Zmijono\u0161a koji vlada do 17.<\/p>\nZmijono\u0161a
\nTek onda kre\u0107e Strijelac od 18. decembra. i ostaje do 19. januara.<\/p>\nStrelac (23. 11. \u2013 21. 12.)<\/p>\n
Sazve\u017e\u0111e Jarca prolazimo od 20. januara do 15. februara.<\/p>\n
Jarac (21. 12. \u2013 21. 1.)<\/p>\n
A Vodolije od 16. februara do 11. marta.<\/p>\n
Vodolija (21. 1. \u2013 19. 2.)
\nKrug se zatvara sa prole\u0107nom ravnodnevicom u Ribama od 12. marta do 18. aprila.<\/p>\nRibe (20. 2. \u2013 20. 3.)<\/p><\/blockquote>\n
Izvor: Portal RTS<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prije 2.000 godina 19. septembar je u bio u Djevici jer je ovo sazvje\u017e\u0111e bilo manje-vi\u0161e iza Sunca tog datuma.\u00a0\u00a0Ali ove godine, kada pogledamo u nebo iza Sunca se nalazi sazvje\u017e\u0111e Lav, a ne Djevica<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":286296,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-439941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439941"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439941\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439944,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439941\/revisions\/439944"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}