{"id":439904,"date":"2025-09-16T12:54:11","date_gmt":"2025-09-16T10:54:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=439904"},"modified":"2025-09-16T14:42:22","modified_gmt":"2025-09-16T12:42:22","slug":"dokle-vise-sa-vrsnjackim-nasiljem-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/16\/dokle-vise-sa-vrsnjackim-nasiljem-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Dokle vi\u0161e sa vr\u0161nja\u010dkim nasiljem u Crnoj Gori?"},"content":{"rendered":"<p>Jo\u0161 jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vr\u0161njaka, i nanijeta mu je i te\u0161ka tjelesna povreda \u2014 ovog puta je napadnuto u Zeti zato \u0161to je sa strane, Podgori\u010danin, dok su prije dvije godine u Baru djeca napadnuta jer su bila iz Sarajeva\u2026 Dje\u010dje nasilje motivisano ksenofobijom i diskriminacijom samo je odraz pona\u0161anja odraslih, koji podr\u017eavaju podjele u dru\u0161tvu i blagonakloni su samo prema \u201csvojima\u201d.<\/p>\n<p>Vr\u0161nja\u010dko nasilje u na\u0161oj zemlji nije vi\u0161e sporadi\u010dna pojava, ve\u0107 duboko ukorijenjen i sistemski problem. Slabosti i obrazovnog sistema i ku\u0107nog vaspitanja, nedostatak institucionalne odgovornosti i \u0161ira dru\u0161tvena ravnodu\u0161nost sve vi\u0161e uzimaju danak. Moramo se zapitati \u2013 dokle vi\u0161e?! Ko jo\u0161 mora biti povrije\u0111en ili ubijen da bi dr\u017eava po\u010dela ozbiljnije da djeluje?<\/p>\n<p>Prema javno dostupnim podacima, samo u \u0161kolskoj 2024\/2025. godini zabilje\u017eeno je najmanje 115 slu\u010dajeva vr\u0161nja\u010dkog nasilja, \u0161to pokazuje hitnu potrebu za ozbiljnim i trajnim mjerama. Me\u0111u njima mora biti i povratak \u0161kolskih za\u0161titara, \u010dija bi fizi\u010dka prisutnost imala i preventivni i za\u0161titni efekat. Mnoge \u0161kole su, zbog nedostatka politi\u010dke volje, ostale bez obezbje\u0111enja i ostavile djecu bez va\u017ene linije sigurnosti.<\/p>\n<p>Povratak za\u0161titara mora biti sastavni dio \u0161ire strategije za za\u0161titu djece, ne puka administrativna odluka.<\/p>\n<p>Slu\u010daj iz Zete razotkrio je sve slabosti sistema. Dijete je pretrpjelo te\u0161ke fizi\u010dke i psihi\u010dke posljedice, dok su institucije, umjesto brze i koordinisane reakcije, ponovo zakazale. Ni voza\u010d autobusa nije reagovao iako je vidio \u0161ta se doga\u0111a, ignorisao je priliku da pomogne ili pozove policiju. Direktor \u0161kole je prvo odbio odgovornost tvrde\u0107i da se nasilje nije desilo u \u0161kolskom dvori\u0161tu, da bi se kasnije javno izvinio. Umjesto konkretnih mjera, uslijedilo je prebacivanje odgovornosti, sve dok slu\u010daj nije dospio u javnost. Kada institucije djeluju tek pod pritiskom, jasno je da je sistem uru\u0161en.<\/p>\n<p>Od Osnovnog suda u Baru zatra\u017eili smo informacije o pravnim ishodima u dva posebno te\u0161ka slu\u010daja nasilja nad djecom &#8212; fizi\u010dkom napadu na djecu iz Sarajeva u aprilu 2023. godine i ranjavanju Darisa Muji\u0107a u oktobru 2024. godine. U prvom slu\u010daju, sud u Baru je u novembru 2024. osudio punoljetnog napada\u010da na \u0161est mjeseci zatvora za nasilni\u010dko pona\u0161anje, dok su maloljetnim izvr\u0161iocima izre\u010dene vaspitne mjere &#8211; smje\u0161taj u vaspitnu ustanovu i obavezan dru\u0161tveno-koristan rad. Presuda jo\u0161 nije pravosna\u017ena. U odnosu na drugi slu\u010daj, nezvani\u010dno saznajemo da su\u0111enje i dalje traje, ali se proces odugovla\u010di i do danas nije donesena prvostepena presuda. Ovakva institucionalna inertnost ne samo da dodatno uru\u0161ava povjerenje gra\u0111ana u pravosu\u0111e, ve\u0107 \u0161alje poruku da je nasilje nad djecom ne\u0161to \u0161to sistem toleri\u0161e.<\/p>\n<p>Ovakva praksa mora prestati. Obrazovne institucije i dr\u017eavni organi \u2014 Ministarstvo prosvjete, centri za socijalni rad, policija \u2014 moraju hitno i odlu\u010dno preuzeti odgovornost za svaki prijavljeni slu\u010daj. Nijedna \u017ertva ne smije biti zapostavljena, po\u010diniocima se ne smije gledati kroz prste.<\/p>\n<p>Prevencija mora postati temelj borbe protiv nasilja kroz obavezno gra\u0111ansko obrazovanje o empatiji, nenasilnoj komunikaciji i rje\u0161avanju problema bez nasilja. Djeca sa problemom agresivnog pona\u0161anja moraju biti tretirana kao djeca kojoj je potrebna pomo\u0107 i adekvatna asistencija u kontaktima s drugom djecom. Djeca i roditelji moraju imati pristup besplatnoj psiholo\u0161koj i pravnoj pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Sankcije za po\u010dinioce moraju biti jasne, zakonite i pravedno sprovedene. Odgovornost ne mo\u017ee nositi samo dijete koje \u010dini nasilje, ve\u0107 i njegovi roditelji i staratelji. Zajednica \u2014 roditelji, kom\u0161ije, gra\u0111ani \u2014 vi\u0161e ne smije \u0107utati. Ignorisanje nije neutralnost, ve\u0107 sau\u010desni\u0161tvo.<\/p>\n<p>Pozivamo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da obezbijedi ne samo pravilnike, ve\u0107 i dodatne psihologe, pedagoge i obu\u010deno osoblje, te da zajedno sa centrima za socijalni rad omogu\u0107i ranu intervenciju. Lokalne samouprave treba da podr\u017ee \u0161kole dodatnim resursima i prostorima za savjetovanje.<\/p>\n<p>Ovo nije samo pitanje \u0161kolskih pravila, ve\u0107 budu\u0107nosti na\u0161e djece. Vr\u0161nja\u010dko nasilje ostavlja rane koje ne zarastaju lako. Ako \u017ertve ostanu same, a po\u010dinioci bez posljedica, dozvoljavamo da strah i trauma postanu svakodnevica.<\/p>\n<p>Vrijeme za bu\u0111enje i djelovanje je sada.<\/p>\n<p>Martina Markolovi\u0107, socijalna radnica u Akciji za ljudska prava<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vr\u0161njaka, i nanijeta mu je i te\u0161ka tjelesna povreda \u2014 ovog puta je napadnuto u Zeti zato \u0161to je sa strane,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-439904","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439904"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439904\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439916,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439904\/revisions\/439916"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}