{"id":439751,"date":"2025-09-15T07:13:39","date_gmt":"2025-09-15T05:13:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=439751"},"modified":"2025-09-15T07:13:39","modified_gmt":"2025-09-15T05:13:39","slug":"antifasizam-nije-ni-ljevicarenje-ni-nekakvo-jugoslavenstvo-vec-borba-za-zivot-dostojanstvo-pravdu-i-slobodu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/15\/antifasizam-nije-ni-ljevicarenje-ni-nekakvo-jugoslavenstvo-vec-borba-za-zivot-dostojanstvo-pravdu-i-slobodu\/","title":{"rendered":"Antifa\u0161izam nije ni ‘ljevi\u010darenje’ ni nekakvo jugoslavenstvo, ve\u0107 borba za \u017eivot, dostojanstvo, pravdu i slobodu"},"content":{"rendered":"

Govor Suzane Ja\u0161i\u0107, gradona\u010delnice Pazina<\/a>, povodom obilje\u017eavanje Pazinskih odluka temeljem kojih je Istra pripojena Hrvatskoj<\/p>\n

Dragi gosti i go\u0161\u0107e, dragi u\u010denici i u\u010denice,<\/p>\n

\u010dast mi je \u0161to smo danas zajedno u Pazinu, u gradu tisu\u0107ljetne povijesti. Danas kad se prisje\u0107amo Pazinskih odluka iz 1943., slavimo razdoblje u kojem je Istra hrabro stajala na pravoj strani povijesti \u2013 na strani slobode i ljudskog dostojanstva.<\/p>\n

Me\u0111utim, u dana\u0161njem narativu, odnosno u onome \u0161to biva dru\u0161tveno prihva\u0107eno, na\u0161a se dana\u0161nja sve\u010danost nekome mo\u017ee \u010diniti nepotrebnom, zastarjelom, \u201eljevi\u010darenjem\u201d, da ostanem samo u pristojnim epitetima kojima bi nas mnogi rado po\u010dastili.<\/p>\n

Mlad \u010dovjek danas se mo\u017ee pitati: jesmo li bili na pravoj strani povijesti? To je, naravno, legitimno pitanje \u2013 osobito u vremenu relativizacije fa\u0161izma i usta\u0161tva.
\nIdemo redom.<\/p>\n

Nacionalna svijest istarskih Hrvata gradila se tijekom 19. stolje\u0107a predanim radom istarskih narodnjaka, odnosno bogatijih i svjesnijih seljaka, intelektualaca i sve\u0107enika koji su od 19. do polovice 20. stolje\u0107a me\u0111u istarskim Hrvatima djelovali na podizanju i \u010duvanju nacionalne svijesti u vrijeme talijanizacije slavenskog \u017eivlja koje je uglavnom \u017eivjelo na selu mukotrpno rade\u0107i. Pokretane su novine, donacijama gra\u0111ene hrvatske \u0161kole, \u010ditaonice, posujilnice (\u0161tedno-kreditne zadruge). Hrvatstvo Istre i pravo na svoje ime, jezik i kulturu gradilo se polako, odozdo.<\/p>\n

Istarski Hrvati nemaju potrebu svoje hrvatstvo izvikivati ni dokazivati rije\u010dima jer su ga mukotrpno gradili djelima i \u017ertvama \u2013 od po\u010detka 19. stolje\u0107a do Domovinskog rata, kad su se u najve\u0107em broju odazvali mobilizaciji na rati\u0161te.<\/p>\n

I zato ne\u0107emo i ne smijemo dopustiti da nas drugi podu\u010davaju nacionalnim osje\u0107ajima ili da nam tuma\u010de i prekrajaju na\u0161u povijest.<\/p>\n

Istra (koja do kraja Drugog svjetskog rata nikad nije bila u sastavu Hrvatske, ve\u0107 Venecije, Italije, Austrije) nastavila se surovo talijanizirati usponom fa\u0161izma prije\u2026106 godina.<\/p>\n

Dragi na\u0161i mladi, fa\u0161izam po\u010diva na totalitarizmu \u2013 potpunoj kontroli dr\u017eave nad javnim i privatnim \u017eivotom pojedinca – zasnovanom na fa\u0161isti\u010dkoj ideologiji, masovnom teroru i policijskoj represiji, s ciljem apsolutne mo\u0107i nad dru\u0161tvom, ukidanja gra\u0111anskog dru\u0161tva te potiskivanja svake slobode i privatnosti.
\nPo\u010diva na nacionalizmu i \u0161ovinizmu prema drugim nacijama; u Istri je to bila sna\u017ena protuslavenska ksenofobija.<\/p>\n

Po\u010diva i na imperijalizmu, politici dr\u017eave kojom te\u017ei pro\u0161iriti svoj utjecaj i mo\u0107 na druge zemlje i narode, \u010desto osvajanjem teritorija ili drugim oblicima dominacije.<\/p>\n

U Istri se fa\u0161izam, znamo, javlja 1919., kad je D\u2019Annunzio okupirao Rijeku, a osobito nakon 1922., kad je Mussolini do\u0161ao na vlast. Crne uniforme koje siju strah i teror, batinjanja, prijetnje i ubojstva, ricinusovo ulje koje su morali piti na\u0161i pradjedovi i prabake ako bi rekli ne\u0161to \u201epo doma\u0107i\u201c. Iz Mussolinijevog govora u Puli 1920. izdvajam dvije re\u010denice:<\/p>\n

\u201ePred rasom kao \u0161to je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku mrkve, nego politiku batine.\u201c<\/p>\n

\u201eGranice Italije moraju biti Brenner, Snje\u017enik i Dinaridi; da, Dinaridi za zaboravljenu Dalmaciju! Ja vjerujem da se mo\u017ee lak\u0161e \u017ertvovati 500.000 barbarskih Slavena nego 50.000 Talijana!\u201c<\/p>\n

To je fa\u0161izam \u2013 u ideji, u prijetnji i, kasnije, u realizaciji.<\/p>\n

Antifa\u0161izam, pokret protiv fa\u0161izma i nacizma, javlja se u gotovo svim europskim zemljama od sredine 1930-ih i u razli\u010ditim oblicima otpora okuplja razli\u010dite politi\u010dke stranke, no, u Istri se pojavio ve\u0107 1919. istodobno s nastankom prvih fa\u0161isti\u010dkih organizacija i bio je, vjerojatno, jedan od prvih u Europi.<\/p>\n

Marginalizacija, siroma\u0161tvo i osje\u0107aj bezna\u0111a utjecali su na izrazitu antifa\u0161isti\u010dku opredijeljenost ve\u0107ine istarskog stanovni\u0161tva. Antifa\u0161izam je shva\u0107en kao borba za demokraciju i socijalnu pravdu, a u Istri i kao borba za nacionalno oslobo\u0111enje.<\/p>\n

Gospodin Antolovi\u0107, predsjednik Saveza antifa\u0161ista Pazin\u0161tine, u svom govoru nas je proveo kroz to te\u0161ko razdoblje na\u0161ih predaka i pretkinja, hvala mu.<\/p>\n

Antifa\u0161isti su, pored intelektualaca, bili i obi\u010dni ljudi \u2013 te\u017eakinje i radnici, kroja\u010dice i ribari, u\u010diteljice i studenti \u2013 koji su svojim djelima i \u017eivotima poru\u010dili: dosta je fa\u0161izma! I zaustavili zlo.<\/p>\n

To nije daleka povijest. To je unutar \u017eivotnog vijeka na\u0161ih noni\u0107a i nona koje volimo i pamtimo, koji su nas \u010duvali, odgajali i u\u010dili \u017eivotu. Oni su pro\u017eivjeli rat, strah i glad i znali su da sloboda nikada nije zajam\u010dena, nego se brani svakodnevno.<\/p>\n

Dakle, antifa\u0161izam nije ni \u201eljevi\u010darenje\u201c ni nekakvo jugoslavenstvo, ve\u0107 borba za \u017eivot, dostojanstvo, pravdu i slobodu. Antifa\u0161izam okuplja sve one koji nisu fa\u0161isti \u2013 demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokr\u0161\u0107ane. Antifa\u0161isti su svi oni koji nisu fa\u0161isti.<\/p>\n

Budimo ponosni na svoje pretke i na antifa\u0161izam u Istri \u2013 i nemojmo dozvoliti da nam simpatizeri usta\u0161kog re\u017eima, fa\u0161isti\u010dkog pokreta po uzoru na Mussolinija i Hitlera, obja\u0161njavaju \u0161to je antifa\u0161izam.<\/p>\n

Osim toga, Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine u svojim izvori\u0161nim osnovama navodi uspostavu temelja dr\u017eavne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izra\u017eenu u odlukama Zemaljskog antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Hrvatske (1943.), nasuprot progla\u0161enju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (1941.).<\/p>\n

Hrvatski je sabor 2005. godine donio Deklaraciju o antifa\u0161izmu koja zapo\u010dinje rije\u010dima: \u201eHrvatski sabor, u povodu 60. obljetnice pobjede nad fa\u0161izmom, koja se obilje\u017eava u Europi i cijelom svijetu, potvr\u0111uje antifa\u0161isti\u010dku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske i hrvatskog dru\u0161tva te duboku privr\u017eenost vrijednostima suvremene demokracije.\u201c<\/p>\n

Biti protiv antifa\u0161izma, dakle, zna\u010di biti i protiv Republike Hrvatske.<\/p>\n

No budimo iskreni: je li sve bilo tako crno-bijelo, dobro \u2013 lo\u0161e, 0-1? Naravno da nije. Niti jedan rat i niti jedan re\u017eim, osim ako ne po\u010diva na fa\u0161izmu, nije crno-bijeli. \u010cak i kad je jasno tko je \u017ertva, a tko agresor, u svakom ratu ratuju ljudi. Rat nije normalno stanje: iz ljudi izvla\u010di ono najgore (\u017eelju za dominacijom, osvetom, okori\u0161tavanjem), ali i ono najbolje (herojstvo, empatiju, solidarnost). Iz rata nitko ne izlazi neo\u0161te\u0107en kao osoba. Zato i svaki rat i svaki re\u017eim imaju svoje svjedoke koji svjedo\u010de da \u201enije ba\u0161 sve bilo tako kako se govori\u201c. Ljudsku patnju, ljudsko subjektivno iskustvo treba uva\u017eiti, a zlo\u010dine istra\u017eiti i kazniti \u2013 ili barem ne pre\u0161utjeti. No, to treba \u010diniti znanost i neovisno pravosu\u0111e, a ne ulica, dru\u0161tvene mre\u017ee i interesne skupine.<\/p>\n

Me\u0111utim, mora biti jasno \u0161to je 1943. i 1945. pora\u017eeno – fa\u0161izam i nacizam, uklju\u010duju\u0107i i druge fa\u0161isti\u010dke pokrete poput \u010detnika i usta\u0161a. I mora biti jasno da je 1945. pobijedio antifa\u0161izam. Antifa\u0161izam je civilizacijska tekovina.<\/p>\n

Nakon Drugog svjetskog rata, svijet nije \u017eelio da se dogodi jo\u0161 jedan tako stra\u0161an rat. Stvorena su pravila, me\u0111unarodno pravo koje po\u010diva na nepromjenjivosti granica, i me\u0111unarodne organizacije – radi suradnje, dijaloga i mira. Osnovana nakon Drugog svjetskog rata radi uspostavljanja mira, Europska unija izrasla je u nadnacionalnu zajednicu s ambicijom da o\u010duva europski identitet, promi\u010de gospodarsku i dru\u0161tvenu solidarnost te \u0161iri svoje vrijednosti diljem svijeta. Tu su i Ujedinjeni narodi koji 1948. donose Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima \u2013 prvi sveobuhvatni instrument za\u0161tite ljudskih prava, obvezuju\u0107i i u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n

\u201eSva ljudska bi\u0107a ra\u0111aju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savje\u0161\u0107u pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.\u201c Dragi mladi, pro\u010ditajte cijeli tekst, ako niste.<\/p>\n

Jer ljudska prava i slobode nisu ne\u0161to \u010dime se trguje, \u0161to se smanjuje, o \u010demu se ide na referendum.<\/p>\n

A \u0161to imamo danas?<\/p>\n

Ono \u0161to gledamo oko sebe opasno podsje\u0107a na mra\u010dne dvadeste i tridesete godine pro\u0161log stolje\u0107a, kad je fa\u0161izam nadirao i survao svijet u najgori rat. Kultura opet postaje poligon za progone i u\u0161utkavanje. U Benkovcu je novinarka Melita Vrsaljko napadnuta i privedena dok je istra\u017eivala korupcijske veze. Festival \u201eNosi se Benkovac\u201c suspendiran je, pa tako i projekcija filma \u201eMirotvorac\u201c o Josipu Reichlu Kiru, hrvatskom policajcu \u010diji je \u201ekrimen\u201c bio vjera u dijalog u ratnim vremenima. U \u0160ibeniku je festival FALI\u0160, ve\u0107 trinaest godina prostor slobodne misli i ljevice, progla\u0161en \u201enepodobnim\u201c od strane onih koji zaposjedaju pravo na \u201eistinu\u201c.<\/p>\n

Ovo nisu izolirani incidenti nego znakovi istog obrasca \u2013 pritiska na slobodu izra\u017eavanja.<\/p>\n

Tko profitira od tog Kulturkampfa? Tko i za\u0161to zloupotrebljava naslje\u0111e oslobodila\u010dkih ratova i antifa\u0161isti\u010dke borbe tijekom proteklog stolje\u0107a \u2013 za cjelovitu i slobodnu Istru i Hrvatsku 1941-45., kao i borbu Domovinskog rata za pluralisti\u010dku i neovisnu Hrvatsku 1991-95.?<\/p>\n

Za\u0161to se \u0161ire netrpeljivost, mr\u017enja i sukobi u na\u0161im zajednicama i dru\u0161tvu? Koji su stvarni interesi skupina koje danas o\u017eivljavaju ideologiju smrti, a kojoj su se na\u0161i preci tako hrabro i uz ogromne \u017ertve oduprli?<\/p>\n

Jer nije rije\u010d o izoliranim incidentima. Radi se o obrascu.<\/p>\n

Radi se o svjesnom povla\u0111ivanju fa\u0161izaciji.<\/p>\n

Jer pretpostavljaju da to donosi politi\u010dke bodove (nadajmo se da ih i odnosi)? Jer mobilizira strah, a strahom se najbolje vlada? Jer skre\u0107e pa\u017enju sa stvarnih problema, prije svega s dru\u0161tvene nejednakosti i korupcije? Jer se mr\u017enja i podjele koriste kao gorivo za strana\u010dku i izbornu dominaciju? Jer se priprema neki novi rat\u2026?<\/p>\n

Fa\u0161izam uvijek zapo\u010dinje istim obrascem: progla\u0161ava neprijateljima one koji su \u201edrugi i druga\u010diji\u201c. \u017dene \u2013 kad im se osporava pravo glasa, pravo na odlu\u010divanje o vlastitom tijelu, pravo da budu ravnopravne. A zatim svatko s \u201etrunkom ne-arijevske rase\u201c, svatko tko je nacionalna, seksualna ili druga manjina, svatko tko se usudi misliti druga\u010dije.<\/p>\n

U logici fa\u0161izma svi mi postajemo sumnjivi, nepo\u017eeljni i nepodobni.<\/p>\n

Zato danas moramo biti svjesni: ono \u0161to po\u010dinje kao napad na neke druga\u010dije, na \u017eene i manjine, uvijek zavr\u0161ava kao napad na \u010ditavo dru\u0161tvo \u2013 jer, po kriterijima fa\u0161izma, svi smo mi \u201edrugi\u201c. A upravo u toj drugosti le\u017ei na\u0161a ljudskost i na\u0161a snaga da se zajedno odupremo.<\/p>\n

No, zbog \u010dega Hrvatska ne \u017eeli ozbiljno obrazovati svoje mlade za \u017eivot u demokraciji?<\/p>\n

Ovih se dana govori o anketi koja pokazuje da je dru\u0161tvo podijeljeno na one koji usta\u0161ki pozdrav smatraju problemati\u010dnim i na one koji ga tako ne vide. \u201cAnketa pokazuje tragediju na\u0161e politike i obrazovnog sustava jer je ova situacija godinama njegovana, poticana, normalizirana i dopustila je da se ovakav \u0161okantan odnos prema usta\u0161tvu uop\u0107e razvije.\u201d Privatni prostor, ali i dru\u0161tvene mre\u017ee, vrve zabrinutim gra\u0111anima. Zato nastavljam citirati Marka Rakara koji je sve sa\u017eeo u sljede\u0107e dvije re\u010denice:<\/p>\n

\u201eNDH je najsramotnija i izvjesno najcrnja mrlja u povijesti ovog naroda i prostora, a HOS je \u0161a\u010dica za povijest irelevantnih, ali zalu\u0111enih neo-usta\u0161a. Za znakove, simbole i pokli\u010de tog vremena jednostavno nema niti smije biti mjesta u na\u0161em dru\u0161tvu (osim kao upozorenje u kakve zvijeri su se ljudi u stanju pretvoriti).\u201c<\/p>\n

No, ovo nije samo hrvatska pri\u010da. U Njema\u010dkoj AfD mar\u0161ira, u Francuskoj Le Pen prijeti vlasti, u Italiji Meloni gradi poredak isklju\u010divosti, u Poljskoj i \u0160panjolskoj rastu pokreti koji \u017eele ograni\u010diti prava \u017eena i manjina. Preko Atlantika Trump razara vladavinu prava na svakom koraku, deportira strane dr\u017eavljane bez su\u0111enja, zatire autonomiju sveu\u010dili\u0161ta i uzdi\u017ee dogmatizam kr\u0161\u0107anskih nacionalista, dru\u0161tvo je podijeljeno i na rubu sukoba, politi\u010dke likvidacije postale su stvarnost. Dok plamte ratovi i masakri u Ukrajini, Gazi, na afri\u010dkom kontinentu bez da im se nazire pravedan kraj, a ljudi se sve vi\u0161e dijele i strahuju, Europa i svijet ponovno su na ku\u0161nji \u2013 imamo li danas snage glasno i odlu\u010dno re\u0107i: dosta! Dosta fa\u0161izma!<\/p>\n

Ali istodobno raste i otpor. Njema\u010dke, francuske, \u0161panjolske i poljske ulice pune su ljudi koji jasno poru\u010duju: ne fa\u0161izmu, ne mr\u017enji, ne diktaturi! Gra\u0111ani tra\u017ee ono \u0161to se politi\u010dari ne usude poduzeti \u2013 zaustaviti politike mr\u017enje, zlo\u0107udne podjele i krvoproli\u0107a. Milijuni gra\u0111ana pokazuju da tiha ve\u0107ina nije nijema. Ona zna kad treba stati na pravu stranu \u2013 kao \u0161to je to pokazala u Drugom svjetskom ratu, kada je globalni val solidarnosti sru\u0161io fa\u0161izam.<\/p>\n

Na obljetnicu Pazinskih odluka recimo jasno: rehabilitaciji fa\u0161izma nema mjesta.<\/p>\n

Ne na ulicama, ne u parlamentima, ne na binama i festivalima, ne u na\u0161im zajednicama.<\/p>\n

Umjesto mr\u017enje i zabrana, gradimo prostor za dijalog, za umjetnost, za razli\u010ditost. Jer u razli\u010ditosti le\u017ei snaga – i prirode i \u010dovje\u010danstva, na\u0161 mir i na\u0161a sloboda.<\/p>\n

Kako je davno rekao istarski sve\u0107enik i narodni tribun Bo\u017eo Milanovi\u0107:<\/p>\n

\u201eMi ne tra\u017eimo ni\u0161ta drugo nego da se i nama prizna pravo na \u017eivot i slobodu kao i svima drugima.\u201c<\/p>\n

Svi mi Istrijani i Istrijanke u svojim obiteljima u posljednjih nekoliko generacija imali smo – i one koji su propatili pod fa\u0161isti\u010dkim terorom, i one koje je Italija odvela da se bore za nju, i one koji nisu do\u017eivjeli starost zbog neima\u0161tine, gladi, bolesti, rata ili posljedica rata, i one koji su bili jako ili malo religiozni ili nereligiozni, i one koji su deportirani u nacisti\u010dke logore, i one koji su u Jugoslaviji zbog krive rije\u010di zavr\u0161ili na Golom otoku ili zatvoru ili su zbog druga\u010dijeg mi\u0161ljenja ili djelovanja zavr\u0161ili karijere; i one koji su po\u010detkom 90-ih oti\u0161li u Domovinski rat, i one koji su isto tih 90-ih stradali kroz privatizaciju, pretvorbu, korupciju\u2026<\/p>\n

Mi koji danas sjedimo ovdje rezultat smo svih tih razli\u010ditih sudbina, povijesnih strati\u0161ta, rukavaca, slu\u010dajnosti, nu\u017enosti\u2026 Sjedimo ovdje zajedno.<\/p>\n

Na\u0161a povijest, na\u0161i geni, na\u0161 odgoj, socijalizacija, dru\u0161tvo i politika \u2013 sve nas to oblikuje. Ali na dio toga mo\u017eemo i mi utjecati.<\/p>\n

Zato, dragi mladi,<\/p>\n

gledajte i \u010ditajte o Prvom i Drugom svjetskom ratu, o Domovinskom ratu, o fa\u0161izmu i antifa\u0161izmu, o 20. stolje\u0107u op\u0107enito \u2013 stolje\u0107u koje je donijelo toliko patnje i stradanja, ali i iznjedrilo niz velikih ideja. To \u0107e vam biti jedno od najva\u017enijih gra\u0111anskih znanja za \u017eivot u 21. stolje\u0107u. Ne da biste mu robovali, nego da ne biste ponavljali iste gre\u0161ke i da biste razumjeli vrijednosti koje je iznjedrilo.<\/p>\n

Ali pazite da \u010ditate i gledate relevantne izvore. U digitalnom dobu informacije se mno\u017ee nevjerojatnom brzinom; ima svega i te\u0161ko se sna\u0107i. Klju\u010dna vje\u0161tina \u017eivota u digitalnom dobu jest prona\u0107i izvore u koje mo\u017eemo imati povjerenja. Naime, fa\u0161izam nekog novog doba ne dolazi samo kroz fa\u0161isti\u010dko znakovlje i obrasce terora. Digitalno doba po\u010diva na prikupljanju informacija i osobnih podataka. Njihova zloupotreba ve\u0107 se naveliko doga\u0111a, a \u0161to \u0107e tek do\u0107i? To je podru\u010dje distopije i tako\u0111er borbe va\u0161e i budu\u0107ih generacija.<\/p>\n

Zato, dr\u017eimo se zajedno, razgovarajmo, u\u010dimo jedni od drugih, sura\u0111ujmo, djelujmo \u2013 na braniku ljudskih prava i sloboda, na braniku vrijednosti liberalne demokracije.<\/p>\n

Svaka druga alternativa vodi u suprotnom smjeru.<\/p>\n

Smrt fa\u0161izmu\u2013 sloboda narodu!<\/p>\n

Izvor: Facebook<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Govor Suzane Ja\u0161i\u0107, gradona\u010delnice Pazina, povodom obilje\u017eavanje Pazinskih odluka temeljem kojih je Istra pripojena Hrvatskoj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":439754,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-439751","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439751"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439751\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439755,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439751\/revisions\/439755"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/439754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}