U pro\u0161lom vijeku svaka generacija odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali sve vi\u0161e podataka ukazuje na zabrinjavaju\u0107i kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru.<\/p>\n
Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u ve\u0107ini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao navi\u0161e, tako da je ono \u0161to je bio prosje\u010dan IQ 1950. godine daleko ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.<\/p>\n
Flinov efekat vredio je tokom ve\u0107eg dijela 20. vijeka, ali sve vi\u0161e podataka ukazuje na zabrinjavaju\u0107i kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru, a kolektivni koeficijent inteligencije, \u010dini se, po\u010deo je da opada \u0161irom svijeta.<\/p>\n
Od po\u010detka devedesetih godina pro\u0161log vijeka do danas koeficijent inteligencije po\u010deo je da opada \u0161irom razvijenog sveta.<\/p>\n
Ovaj trend prvi su primijetili norve\u0161ki nau\u010dnici koji su prou\u010davali rezultate testova inteligencije vojnih regruta izme\u0111u 1950. i 2002. godine.<\/p>\n
Podaci iz pro\u0161log vijeka ve\u0107inom su bili u skladu s Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih on je nestao i koeficijent inteligencije po\u010deo je da opada.<\/p>\n
Uslijedile su zabrinjavaju\u0107e potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin.<\/p>\n
Prema studiji iz 2009. godine, prosje\u010dan koeficijent inteligencije 14-godi\u0161njih Britanaca pao je za oko dva boda izme\u0111u 1980. i 2008. godine.<\/p>\n
Jednako va\u017eni za razvoj inteligencije su spoljni faktori – okru\u017eenje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo \u010desto bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija mo\u017ee da se uporedi s visinom.<\/p>\n
Tokom pro\u0161log vijeka generacije su tako\u0111e rasle u sve vi\u0161e i vi\u0161e, dok je prosje\u010dna visina rasla.<\/p>\n
Iako se geni za visinu nisu mijenjali, kao ni za inteligenciju, djeca su odrastala u sve zdravijem okru\u017eenju, sa sve manje zaraznih bolesti, sve boljom ishranom i sve boljim obrazovanjem.<\/p>\n
Promjene u dru\u0161tvu dovele su do druga\u010dijeg ispoljavanja gena, zbog kojih smo postajali sve vi\u0161i i inteligentniji.<\/p>\n
Kontroverzni nau\u010dnik Ri\u010dard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike.<\/p>\n
Prema njegovom mi\u0161ljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato \u0161to ljudi s ni\u017eim koeficijentom inteligencije u modernom dru\u0161tvu imaju vi\u0161e djece.<\/p>\n
Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosje\u010dan koeficijent inteligencije ni\u017ei nego u zemljama u kojima je opa\u017een pad, poput Britanije, Norve\u0161ke i Danske, ali najnovija norve\u0161ka studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazuju\u0107i na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima \u017eivotne sredine.<\/p>\n
Norve\u0161ki nau\u010dnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg prou\u010davali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama \u2013 izme\u0111u bra\u0107e i sestara koji pripadaju razli\u010ditim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta poga\u0111a i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.<\/p>\n
Primjera radi, brat i sestra ro\u0111eni poslije 1990. godine, izme\u0111u kojih je deset godina razlike, ima\u0107e u prosjeku izme\u0111u pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri \u010demu mla\u0111i brat ili sestra ima manji IQ.<\/p>\n
Norve\u0161ki nau\u010dnici prou\u010dili su i eliminisali sve druge mogu\u0107nosti, poput ve\u0107eg broja djece ro\u0111ene u porodicama \u010diji roditelji imaju prose\u010dan ili ni\u017ei IQ, ili uticaja migracija, za koji su zaklju\u010dili da je zanemarljiv.<\/p>\n
Inteligencija mla\u0111ih generacija pada oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, ve\u0107 se taj pad primje\u0107uje u svakoj prosje\u010dnoj porodici.<\/p>\n
Jedino preostalo obja\u0161njenje jeste da postoji ne\u0161to u sredini u modernom dru\u0161tvu \u0161to djecu sputava u razvoju.<\/p>\n
Flin pretpostavlja, iako za to jo\u0161 nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala ili da je doslovno zaglupjela.<\/p>\n
Izra\u017eava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, ra\u010dunare i video-igre umesto na \u010ditanje i me\u0111usobne razgovore.<\/p>\n
Svjetska zdravstvena organizacija ima jo\u0161 jedno jednostavnije obja\u0161njenje \u2013 porast zaga\u0111enja vazduha.<\/p>\n
Zaga\u0111enje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikro\u010destica u vazduhu uti\u010de na zdravlje \u010dak 90 odsto svjetske populacije.<\/p>\n