{"id":439508,"date":"2025-09-11T12:29:50","date_gmt":"2025-09-11T10:29:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=439508"},"modified":"2025-09-11T12:29:50","modified_gmt":"2025-09-11T10:29:50","slug":"ministarstva-tek-polovicno-transparentna-nakon-rekonstrukcije-otezan-uvid-u-rad-ne-postuju-rokove-za-spi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/11\/ministarstva-tek-polovicno-transparentna-nakon-rekonstrukcije-otezan-uvid-u-rad-ne-postuju-rokove-za-spi\/","title":{"rendered":"Ministarstva tek polovi\u010dno transparentna: Nakon rekonstrukcije ote\u017ean uvid u rad, ne po\u0161tuju rokove za SPI"},"content":{"rendered":"

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16%) pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti.<\/p>\n

Dok parlament uporno odla\u017ee usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na ve\u0107u transparentnost, istra\u017eivanje CDT-a pokazuje da dr\u017eavni organi ne po\u0161tuju ni va\u017ee\u0107i propis, prema kojem su du\u017eni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. U odsustvu efikasnog nadzora, izvr\u0161na vlast u Crnoj Gori fakti\u010dki djeluje iznad zakona – odlu\u010duju\u0107i samoinicijativno koja \u0107e dokumenta objaviti i kada \u0107e gra\u0111anima omogu\u0107iti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu.<\/p>\n

U okviru istra\u017eivanja provjeravali smo dostupnost informacija o godi\u0161njem radu institucija, njihovim izvje\u0161tajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od zna\u010daja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem dru\u0161tvenih mre\u017ea…<\/p>\n

Uprkos jasnim zakonskim obavezama, vi\u0161e od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti.<\/p>\n

Najbolje rezultate bilje\u017ei Ministarstvo pravde sa 86.18% ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77%), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29%) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18%). Na za\u010delju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19% ispunjenih indikatora otvorenosti.<\/p>\n

Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u za\u010detku u trenutku istra\u017eivanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok \u0107e naredno istra\u017eivanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Ministarstvo pravde<\/td>\n86.18%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo javne uprave<\/td>\n66.77%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo ekonomskog razvoja<\/td>\n62.29%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija<\/td>\n61.18%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo odbrane<\/td>\n57.44%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede<\/td>\n56.32%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo finansija<\/td>\n55.95%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo ekologije, odr\u017eivog razvoja i razvoja sjevera<\/td>\n51.85%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo kulture i medija<\/td>\n51.85%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo sporta i mladih<\/td>\n51.1%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo vanjskih poslova<\/td>\n48.49%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava<\/td>\n47.37%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo zdravlja<\/td>\n47%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo unutra\u0161njih poslova<\/td>\n45.88%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo pomorstva<\/td>\n43.45%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo evropskih poslova<\/td>\n42.15%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga<\/td>\n40.65%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i dr\u017eavne imovine<\/td>\n39.91%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama<\/td>\n37.67%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo saobra\u0107aja<\/td>\n36.18%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo dijaspore<\/td>\n34.68%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo turizma<\/td>\n33.19%<\/td>\n<\/tr>\n
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije<\/td>\n33.19%<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Rezultati istra\u017eivanja ukazuju na sistematsko kr\u0161enje Zakona o SPI, u dijelu koji defini\u0161e proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno, pojedina ministarstva nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, \u010dime onemogu\u0107avaju gra\u0111ane i medije da ih direktno kontaktiraju.<\/p>\n

Ministarstva tako\u0111e ne po\u0161tuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istra\u017eivanja, samo \u0161est ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo.\u00a0Odgovori su u brojnom slu\u010dajevima stizali tek nakon vi\u0161estrukih urgencija, a na pojedine smo \u010dekali gotovo dva mjeseca.<\/p>\n

\n

Podaci se gube nakon rekonstrukcije<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Pra\u0107enje rada izvr\u0161ne vlasti u Crnoj Gori sve je slo\u017eenije zbog u\u010destalih rekonstrukcija vlade. U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepo\u0161tovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strate\u0161ki dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene.<\/p>\n

Iako ve\u0107ina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika, \u0161to je zakonska obaveza, to nije uvijek slu\u010daj sa rekonstruisanim resorima.<\/p>\n

Iako je pro\u0161lo skoro pet mjeseci od po\u010detka rada Ministarstva javnih radova, odnosno vi\u0161e od godinu u slu\u010daju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne mo\u017ee do\u0107i telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama.<\/p>\n

Tek je tre\u0107ina resora na svojim internet stranicama objavila godi\u0161nji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih u\u010dinila dostupnim izvje\u0161taje o svom radu. Ve\u0107ina \u201cnovoformiranih\u201d ministarstava ne objavljuje godi\u0161nje planove i izvje\u0161taje o radu svojih prethodnika \u0161to je zabrinjavaju\u0107a praksa, jer onemogu\u0107ava gra\u0111ane i civilno dru\u0161tvo da prate kontinuitet u radu institucija.<\/p>\n

Nijedno ministarstvo nije objavilo bud\u017eet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slu\u010dajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su bud\u017eete prethodnih ministarstava, ali ne i bud\u017eet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri.<\/p>\n

Podaci na\u0161eg istra\u017eivanja ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje ote\u017eana.<\/p>\n

Regionalni indeks otvorenosti je analiti\u010dki instrument koji pru\u017ea sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema gra\u0111anima i dru\u0161tvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje me\u0111unarodne prakse i standarde dobrog upravljanja.<\/p>\n

Milena Gvozdenovi\u0107, zamjenica izvr\u0161nog direktora CDT-a<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16%) pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":290694,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-439508","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439508","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439508"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439508\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439511,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439508\/revisions\/439511"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/290694"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439508"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439508"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}