{"id":439340,"date":"2025-09-09T07:10:29","date_gmt":"2025-09-09T05:10:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=439340"},"modified":"2025-09-09T07:11:37","modified_gmt":"2025-09-09T05:11:37","slug":"kontroverzni-govori-izraelskog-premijera-netanjahua","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/09\/kontroverzni-govori-izraelskog-premijera-netanjahua\/","title":{"rendered":"Kontroverzni govori izraelskog premijera Netanjahua"},"content":{"rendered":"

Autor: AI Grok\/PCNEN<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Godine 2015, tokom govora na Svjetskom cionisti\u010dkom kongresu u Jerusalemu, Benjamin Netanjahua je tvrdio da Adolf Hitler prvobitno nije planirao istrijebiti Jevreje, ve\u0107 ih je samo \u017eelio protjerati. Prema Netanjahuovoj izjavi, ideju o istrebljenju dao mu je jerusalemski muftija Had\u017e Amin al-Huseini tokom sastanka u Berlinu 1941. godine. Netanjahu je rekao da je muftija, na Hitlerovo pitanje \u0161to u\u010diniti s Jevrejima ako ih protjera i oni do\u0111u u Palestinu, odgovorio: “Spali ih.”<\/p>\n

Ova izjava izazvala je o\u0161tre kritike istori\u010dara, izraelske opozicije i palestinskih zvani\u010dnika. Glavna istori\u010darka Jad Va\u0161ema, Dina Porat, je istakla da je Netanjahuova tvrdnja neta\u010dna jer su masovna ubistva Jevreja po\u010dela prije sastanka Hitlera i muftije, primjerice u Litvi u julu 1941. i kod Kijeva u septembru 1941., \u0161to ukazuje na to da je “Kona\u010dno rje\u0161enje” ve\u0107 bilo u toku. Isak Hercog, tada\u0161nji \u010delnik opozicije, nazvao je izjavu “opasnim iskrivljavanjem istorije” koje umanjuje Hitlerovu ulogu u Holokaustu. Palestinski pregovara\u010d Saeb Erekat je optu\u017eio Netanjahua da poku\u0161ava osloboditi Hitlera krivice kako bi opravdao politiku prema Palestincima.<\/p>\n

Ova izjava \u010desto se navodi kao primjer Netanjahuova poku\u0161aja da pove\u017ee palestinsko vodstvo s nacisti\u010dkom ideologijom, \u0161to mnogi kriti\u010dari vide kao poku\u0161aj politi\u010dke manipulacije i eskalacije tenzija<\/p>\n

Netanjahu je kasnije poku\u0161ao ubla\u017eiti kritike, izjaviv\u0161i da nema namjeru osloboditi Hitlera odgovornosti, ali je insistirao da postoje dokazi o muftijinoj ulozi u podsticanju “Kona\u010dnog rje\u0161enja”. Me\u0111utim, istori\u010dari poput Dana Mihmana i drugih naglasili su da je odluka o Holokaustu donesena prije sastanka s muftijom, a masovna ubistva ve\u0107 su bila u toku.<\/p>\n

Benjamin Netanjahu, kao dugogodi\u0161nji izraelski premijer, je izazvao brojne kontroverze svojim govorima, \u010desto zbog svojih o\u0161trih stavova, politi\u010dke retorike ili poku\u0161aja da opravda svoje politike. Osim ve\u0107 spomenute izjave iz 2015. o Hitleru i muftiji Had\u017e Aminu al-Huseiniju, evo pregleda nekoliko drugih zna\u010dajnih kontroverznih govora ili izjava Netanjahua koji su izazvali pa\u017enju i kritike, temeljenih na dostupnim informacijama:<\/p>\n

\n

Pozivanje na biblijsku retoriku o Amale\u010danima (2023)<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Tokom konferencije za novinare uo\u010di vojne intervencije u Gazi, Netanjahu je citirao Hebrejsku Bibliju, rekav\u0161i: \u201eBiblija ka\u017ee da postoji vrijeme za mir i vrijeme za rat. Ovo je vrijeme za rat. Rat za na\u0161u zajedni\u010dku budu\u0107nost. Na\u0161a \u0107e biti pobjeda dobra nad zlom.\u201c Povezao je Hamas s Amale\u010danima, biblijskim plemenom koje se smatra neprijateljem Izraela, \u010dime je implicirao potrebu za njihovim uni\u0161tenjem. Ova retorika izazvala je kritike jer su mnogi, uklju\u010duju\u0107i rabinsku organizaciju T\u2019ruah, smatrali da takve reference ne nude moralno prihvatljivo opravdanje za vojne akcije, ve\u0107 su hu\u0161ka\u010dke i potencijalno opravdavaju prekomjerno nasilje. Kriti\u010dari su istaknuli da je cilj bio pridobiti podr\u0161ku desni\u010darskih i vjerskih bira\u010da, dok je to istovremeno produbilo podjele unutar Izraela i izazvalo me\u0111unarodnu osudu.<\/p>\n

\n

Tvrdnje o iranskoj nuklearnoj prijetnji (vi\u0161e govora od 1980-ih do 2025)<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Netanjahu je decenijama upozoravao na iransku nuklearnu prijetnju, \u010desto koriste\u0107i dramati\u010dnu retoriku. U intervjuu s Takerom Karlsonom, iranski predsjednik Peze\u0161kijan je tvrdio da je Netanjahu od 1984. \u201estvorio pogre\u0161nu sliku da Iran \u017eeli napraviti nuklearnu bombu\u201c i uvjeravao ameri\u010dke lidere u to. Ove izjave, uklju\u010duju\u0107i Netanjahuov govor pred UN 2012. s crte\u017eom bombe i \u201ecrvenom linijom\u201c, kritikovane su kao pretjerivanje ili manipulacija kako bi se opravdali agresivni potezi protiv Irana. Njema\u010dki list Frankfurter Allgemeine Zeitung 2025. podr\u017eao je Netanjahuovo obrazlo\u017eenje napada na iranske nuklearne objekte kao odgovor na \u201eakutnu prijetnju\u201c, dok je Hannoversche Allgemeine nazvao njegovu strategiju \u201erizi\u010dnom\u201c, tvrde\u0107i da eskalacija sukoba izla\u017ee Izrael opasnosti.<\/p>\n

\n

Optu\u017ebe za izbjegavanje odgovornosti za napad Hamasa (2023)<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Tri nedjelje nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023., Netanjahu je na platformi X objavio da \u201enije primio upozorenje\u201c o ratnim namjerama Hamasa, dodaju\u0107i da su bezbjednosni zvani\u010dnici procijenili da je Hamas \u201eodvra\u0107en i \u017eeli sporazum\u201c. Ova izjava izazvala je bijes u Izraelu jer je do\u017eivljena kao poku\u0161aj prebacivanja krivice na bezbjednosne snage usred rata. Nakon o\u0161trih kritika, Netanjahu je obrisao objavu i izvinio se, ali \u0161teta je ve\u0107 bila u\u010dinjena, dodatno podgrijavaju\u0107i javno nezadovoljstvo njegovim vodstvom. Anketa lista Maariv pokazala je da 80% Izraelaca smatra da mora preuzeti odgovornost za bezbjednosni proma\u0161aj.<\/p>\n

\n

Opravdanje legalizacije naselja na Zapadnoj obali (2023)<\/h4>\n<\/blockquote>\n

U februaru 2023., Netanjahuova vlada legalizovala je devet \u201edivljih\u201c jevrejskih naselja na Zapadnoj obali, \u0161to je izazvalo me\u0111unarodnu osudu jer su ta naselja nezakonita prema me\u0111unarodnom pravu. Netanjahu je izjavio da \u017eeli \u201eoja\u010dati naselja\u201c u sklopu \u201eodlu\u010dne borbe protiv terorizma\u201c. Kriti\u010dari, uklju\u010duju\u0107i palestinske zvani\u010dnike i me\u0111unarodne organizacije, optu\u017eili su ga za podrivanje rje\u0161enja dvije dr\u017eave i eskalaciju napetosti. Ova retorika vi\u0111ena je kao poku\u0161aj zadovoljavanja krajnje desnih saveznika, poput Bezalela Smotriha, dok se suo\u010davao s unutra\u0161njim protestima protiv reforme pravosu\u0111a.<\/p>\n

\n

Reforma pravosu\u0111a i optu\u017ebe za autoritarizam (2023-2024)<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Netanjahuovi govori u obrani kontroverzne reforme pravosu\u0111a 2023., kojom je \u017eelio ograni\u010diti ovla\u0161\u0107enja Vrhovnog suda, izazvali su masovne proteste u Izraelu. Tvrdio je da je sud \u201eelitisti\u010dka grupa\u201c koja ne predstavlja narod, \u0161to su kriti\u010dari protuma\u010dili kao poku\u0161aj osiguravanja imuniteta od optu\u017ebi za korupciju. Demonstranti su nosili transparente s porukama poput \u201enema demokratije bez jednakosti\u201c, dok su analiti\u010dari upozoravali da reforma vodi Izrael prema autoritarizmu sli\u010dnom Poljskoj ili Ma\u0111arskoj. Kada je Vrhovni sud 2024. poni\u0161tio klju\u010dni dio reforme, Netanjahuovi saveznici su se uzdr\u017eali od daljnjih eskalacija zbog rata u Gazi, ali njegova retorika o \u201ekorekciji\u201c sudskog sistema ostala je predmet \u017eestokih kritika.<\/p>\n

Ove izjave odra\u017eavaju Netanjahuov stil politi\u010dke komunikacije, koji \u010desto koristi dramati\u010dnu retoriku kako bi u\u010dvrstio podr\u0161ku svoje baze, ali i izaziva polarizaciju unutar Izraela i me\u0111unarodne kritike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Godine 2015, tokom govora na Svjetskom cionisti\u010dkom kongresu u Jerusalemu, Benjamin Netanjahua je tvrdio da Adolf Hitler prvobitno nije planirao istrijebiti Jevreje, ve\u0107 ih je samo \u017eelio protjerati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":408153,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-439340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439340"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439340\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439345,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439340\/revisions\/439345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/408153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}