U proteklih 12\u201318 mjeseci Indonezija je eruptirala nizom protesta koje je te\u0161ko smjestiti u okvire “uobi\u010dajenog nezadovoljstva”. Radnici, studenti, ekolo\u0161ki aktivisti i autohtone zajednice izi\u0161li su na ulice zbog \u0161tednje, “reformi” tr\u017ei\u0161ta rada, otimanja zemlje i brutalne devastacije \u017eivotne sredine. Rije\u010d je o \u0161irokoj i upornoj pobuni protiv oligarhijskog poretka u kojem politika, vojno\u2011bezbjednosni aparat i krupni kapital dijele plijen, dok ve\u0107ini ostaju mizerne nadnice i rastu\u0107i tro\u0161kovi \u017eivota, pi\u0161e advance.hr.<\/p>\n
Prvo se radni\u010dka baza probudila na Prvi maj 2024., kada su stotine hiljada ljudi u desetini gradova zatra\u017eile ukidanje “Omnibus” zakona o stvaranju radnih mjesta \u2013 paketa za “privla\u010denje investicija” koji je radnicima donio lak\u0161e otkaze, vje\u010dni outsourcing i ni\u017ee minimalce. Ljeto 2024. obilje\u017eili su studentski protesti protiv poku\u0161aja mijenjanja izbornih pravila radi u\u010dvr\u0161\u0107ivanja vlasti. U oktobru iste godine autohtoni pokret AMAN okupio je hiljade u D\u017eakarti tra\u017ee\u0107i odgovornost za deceniju projekata koji su gazili njihova zemlji\u0161na prava.<\/p>\n
Po\u010detkom 2025. uslijedio je preokret: “Indonesia Gelap” \u2013 “Tamna Indonezija” \u2013 masovni studentski pokret protiv vladinih rezova. Parola je bila simboli\u010dna: odgovor na obe\u0107anu “Zlatnu Indoneziju” predsjednika Prabova. Vlada je, kako bi finansirala nacionalni program \u0161kolskih obroka, kresala bud\u017eete za obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu te istovremeno dopu\u0161tala sve ve\u0107i ulazak vojske u civilne uloge, pi\u0161e advance.hr.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Advance.hr: Beskona\u010dna pohlepa elite i devastacija naroda i zemlje za profit ostavlja klasnu revoluciju kao jedinu opciju, bez obzira \u0161to je rije\u010d o novoj punopravnoj \u010dlanici BRICS-a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":439281,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-439278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439278"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439282,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439278\/revisions\/439282"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/439281"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}