{"id":439160,"date":"2025-09-06T16:07:37","date_gmt":"2025-09-06T14:07:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=439160"},"modified":"2025-09-06T16:07:37","modified_gmt":"2025-09-06T14:07:37","slug":"supercelijske-oluje-prijete-evropi-ocekuju-se-sve-jaci-udari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/09\/06\/supercelijske-oluje-prijete-evropi-ocekuju-se-sve-jaci-udari\/","title":{"rendered":"Super\u0107elijske oluje prijete Evropi, o\u010dekuju se sve ja\u010di udari"},"content":{"rendered":"<p>Nova istra\u017eivanja otkrivaju kako klimatske promjene poja\u010davaju super\u0107elijske oluje u Evropi. Studija objavljena u \u010dasopisu Science Advances upozorava da \u0107e Alpi, djelovi centralne i isto\u010dne Evrope bilje\u017eiti zna\u010dajan porast aktivnosti oluja.<\/p>\n<p>Ako globalna temperatura poraste za 3\u00b0C u odnosu na predindustrijski nivo, u\u010destalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi da se pove\u0107a i do 50%.<\/p>\n<p>Za razliku od tipi\u010dne grmljavine, super\u0107elija ima duboku, rotiraju\u0107u kolonu vazduha &#8211; mezociklon. Upravo ta rotacija daje oluji snagu i dugotrajnost &#8211; dok obi\u010dne grmljavine brzo nestaju, super\u0107elije mogu trajati satima i pokrivati ogromna podru\u010dja.<\/p>\n<p>Nastaju kada se topli i vla\u017eni vazduh blizu tla sudari sa hladnijim na visini, uz vetar koji mijenja pravac sa visinom. Ljeti donose sna\u017ene vjetrove, obilne padavine i krupan grad koji mogu pri\u010diniti veliku \u0161tetu, pi\u0161e Euronjuz.<\/p>\n<p>Super\u0107elijske oluje i drugi oblici jakih oluja izazvali su sve vi\u0161e \u0161tete posljednjih godina. U 2023. one su bile najskuplja prirodna katastrofa u svijetu, a gubici su iznosili gotovo 55 milijardi eura.<\/p>\n<p>Primjeri su Francuska, gdje je u junu grad veli\u010dine 6 cm o\u0161tetio imovinu i vozila, i Italija, gdje su u avgustu oluje ru\u0161ile drve\u0107e, uni\u0161tavale usjeve i remetile \u017eeljezni\u010dki saobra\u0107aj.<\/p>\n<p>Pra\u0107enje je dugo bilo te\u0161ko zbog razlika u nacionalnim radarskim sistemima. Nau\u010dnici sa Univerziteta u Bernu i ETH Cirih razvili su model visoke rezolucije koji simulira razvoj oluja u mnogo preciznijim detaljima nego ranije.<\/p>\n<p>Modeliranje je pokazalo da Alpi ve\u0107 sada bilje\u017ee prosje\u010dno 38 super\u0107elijskih oluja na sjevernoj strani planinskog lanca i 61 na ju\u017enoj. Uz porast temperature od 3\u00b0C, broj bi mogao da se pove\u0107a za 50%, posebno ugro\u017eavaju\u0107i \u0160vajcarsku, Austriju, sjevernu Italiju i ju\u017enu Njema\u010dku.<\/p>\n<p>Pirinejsko poluostrvo i jugozapad Francuske, me\u0111utim, mogli bi da zabilje\u017ee pad u\u010destalosti oluja. Generalno, za Evropu se predvi\u0111a porast od oko 11%.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di nagla\u0161avaju da Evropa mora da se pripremi za sve \u010de\u0161\u0107e i intenzivnije oluje.<\/p>\n<p>To podrazumijeva prilago\u0111avanje infrastrukture, poljoprivrede, slu\u017ebi za hitne intervencije i osiguravaju\u0107ih sistema. Razumijevanje uslova nastanka super\u0107elijskih oluja klju\u010dno je za bolju spremnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova istra\u017eivanja otkrivaju kako klimatske promjene poja\u010davaju super\u0107elijske oluje u Evropi. Studija objavljena u \u010dasopisu Science Advances upozorava da \u0107e Alpi, djelovi centralne i isto\u010dne Evrope bilje\u017eiti zna\u010dajan porast aktivnosti oluja. Ako globalna temperatura poraste za 3\u00b0C u odnosu na predindustrijski nivo, u\u010destalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi da se pove\u0107a i do [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":374517,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-439160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439160"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439163,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439160\/revisions\/439163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/374517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}