\u0160est razloga zbog kojih vas neko mo\u017ee mrzjeti, \u010dak i ako niste u\u010dinili ni\u0161ta lo\u0161e.<\/p>\n
\n1. Va\u0161a svjetlost obasjava njihovu tamu<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Indijanci vjeruju da ljudi u drugima \u010desto vide ono \u0161to nemaju u sebi. Ako ste vedra, stabilna i karakterna osoba, to mo\u017ee izazvati nelagodu kod onih koji su emocionalno nestabilni, ispunjeni zavi\u0161\u0107u ili frustracijom.<\/p>\n
Va\u0161a mirno\u0107a razotkriva njihov nemir. Va\u0161a dobrota otkriva njihovu sebi\u010dnost. Va\u0161 uspjeh podsje\u0107a ih na vlastite proma\u0161aje.<\/p>\n
Indijanska poslovica ka\u017ee: \u201cVjetar ne lomi hrast jer ga mrzi, ve\u0107 zato \u0161to ne zna \u0161ta drugo u\u010diniti.\u201d Tako je i s ljudima \u2013 kad ne znaju kako da vas podnesu, poku\u0161a\u0107e vas slomiti.<\/p>\n
\n2. Mrze vas jer ih podsje\u0107ate na ono \u0161to nisu postali<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Mnogi ljudi nose neostvarene snove i neizlije\u010dene rane. Kad vide nekog ko \u017eivi slobodno, ispunjeno ili autenti\u010dno, to mo\u017ee biti bolno ogledalo. Ne mrze vas zbog onoga ko jeste, ve\u0107 zato \u0161to su mogli biti to isto \u2013 ali nisu uspjeli.<\/p>\n
Indijanska mudrost u\u010di: \u201cNe boli \u010dovjeka tu\u0111a sre\u0107a \u2013 boli ga sje\u0107anje da je od svoje odustao.\u201d Ponekad vas ljudi ne mogu voljeti jer previ\u0161e podsje\u0107ate na ono \u0161to su sebi zabranili.<\/p>\n
\n3. Va\u0161a istina im lomi iluzije<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Autenti\u010dni ljudi, koji ne nose maske i ne igraju igre, znaju uznemiriti one koji \u017eive u la\u017eima. Ako ste neko ko se ne boji biti ono \u0161to jeste, va\u0161e postojanje mo\u017ee automatski izazvati otpor kod ljudi koji cijeli \u017eivot skrivaju svoje pravo lice.<\/p>\n
Indijanci su u\u010dili da istina ima mo\u0107 \u2013 ne uvijek da osvijetli, ve\u0107 ponekad da spali. I zato vas mogu mrzjeti jer ih nehotice podsje\u0107ate da se skrivaju.<\/p>\n
\n4. Ne mogu vas kontrolisati<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Jedan od najdubljih uzroka tihe mr\u017enje le\u017ei u nemogu\u0107nosti da vas neko \u201coblikuje\u201d prema svojim \u017eeljama. Ako ste osoba koja ima granice, koja ne dopu\u0161ta emocionalnu manipulaciju, i koja zna re\u0107i \u201cne\u201d, ljudi koji vole kontrolu \u0107e vas do\u017eivljavati kao prijetnju.<\/p>\n
Indijanska izreka ka\u017ee: \u201cSlobodan \u010dovjek opasan je za one koji robuju svojim strahovima.\u201d Ne mrze vas jer ste zli, ve\u0107 jer se ne bojite biti svoji.<\/p>\n
\n5. Jer niste dali ono \u0161to su smatrali da im pripada<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Ponekad vas neko mo\u017ee mrzjeti jer niste ispunili njihova o\u010dekivanja \u2013 iako ih niste ni obe\u0107ali. Mo\u017eda niste uzvratili ljubav, niste dali novac, niste poklonili pa\u017enju, priznanje ili odanost koju su smatrali zaslu\u017eenom.<\/p>\n
Oni vas ne mrze zbog va\u0161eg pona\u0161anja, ve\u0107 zato \u0161to nisu dobili ono \u0161to su potajno o\u010dekivali.<\/p>\n
Indijanska mudrost upozorava: \u201cNe duguje\u0161 nikome ono \u0161to nisi ponudio.\u201d No to ne\u0107e sprije\u010diti neke da vas mrze jer nisu dobili ono \u0161to nikad nije ni bilo njihovo.<\/p>\n
\n6. Va\u0161a energija ih uznemirava jer ne razumiju mir<\/h4>\n<\/blockquote>\n
Na kraju, postoje ljudi koji su toliko navikli na haos, tra\u010deve, sukobe i dramu \u2013 da im osoba koja zra\u010di smireno\u0161\u0107u djeluje strano, pa \u010dak i prijete\u0107e. Vi ne odgovarate njihovom obrascu i oni to tuma\u010de kao nadmenost, distanciranost ili hladno\u0107u, iako ste mo\u017eda samo \u2013 spokojni.<\/p>\n
Indijanci su govorili: \u201cTi\u0161ina plemenitog duha glasnija je od vike nesmirenog srca.\u201d I upravo ta ti\u0161ina mo\u017ee probuditi mr\u017enju u onima koji nikad nisu upoznali unutarnji mir. (Izvor: odmorimozak.com)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u0160est razloga zbog kojih vas neko mo\u017ee mrzjeti, \u010dak i ako niste u\u010dinili ni\u0161ta lo\u0161e<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":439067,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-439064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=439064"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":439068,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/439064\/revisions\/439068"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/439067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=439064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=439064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=439064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}