{"id":438557,"date":"2025-08-27T21:46:46","date_gmt":"2025-08-27T19:46:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=438557"},"modified":"2025-08-27T21:48:19","modified_gmt":"2025-08-27T19:48:19","slug":"zakon-o-turizmu-pod-lupom-turisticke-agencije-traze-fer-uslove-i-zastitu-domace-privrede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/27\/zakon-o-turizmu-pod-lupom-turisticke-agencije-traze-fer-uslove-i-zastitu-domace-privrede\/","title":{"rendered":"Zakon o turizmu pod lupom: turisti\u010dke agencije tra\u017ee fer uslove i za\u0161titu doma\u0107e privrede"},"content":{"rendered":"

Saop\u0161tenje za javnost Udru\u017eenja turisti\u010dkih agencija Crne Gore sa komentarima na zakon o turizmu i ugostiteljstvu<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Turisti\u010dke agencije u Crnoj Gori pozdravljaju dono\u0161enje novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, ali upozoravaju da pojedina rje\u0161enja nijesu prilago\u0111ena realnim izazovima na tr\u017ei\u0161tu. Udru\u017eenje turisti\u010dkih agencija dostavilo je Ministarstvu turizma niz primjedbi i prijedloga kako bi se zakon u\u010dinio primjenjivijim, odr\u017eivijim i pravednijim \u2013 prije svega u za\u0161titi doma\u0107e privrede. Klju\u010dna zamjerka odnosi se na nelojalnu konkurenciju stranih subjekata. Trenutna praksa omogu\u0107ava stranim turoperatorima da registruju firme sa simboli\u010dnim prisustvom u Crnoj Gori \u2013 \u010desto s jednim zaposlenim i minimalnim tro\u0161kovima \u2013 dok se cjelokupan posao i naplata odvijaju van zemlje. Procjenjuje se da na ovaj na\u010din godi\u0161nje iz Crne Gore \u201eiscuri\u201c vi\u0161e od 50 miliona eura, legalno ili u sivoj zoni, bez ikakvog ozbiljnog doprinosa lokalnoj zajednici. Dodatni problem su nelegalne aktivnosti: pojedine agencije nude neregistrovani smje\u0161taj, organizuju izlete bez fiskalnih ra\u010duna i koriste globalne OTA kanale (Booking, GetYourGuide i dr.) bez ikakve fiskalne ili poslovne registracije u Crnoj Gori.<\/p>\n

Kako bi se tr\u017ei\u0161te uredilo i za\u0161titila doma\u0107a privreda, Udru\u017eenje predla\u017ee:<\/p>\n

Uvo\u0111enje obaveznog stru\u010dnog ispita za poslovo\u0111e agencija \u2013 po uzoru na Hrvatsku, Italiju, Maltu, Francusku, San Marino\u2026, kako bi se sprije\u010dilo da turizmom upravljaju nestru\u010dna lica i kako bi onemugicili da svaki stranac koji pozeli otvori agenciju u Crnoj Gori.<\/p>\n

Apsolutno smatramo da bi uvo\u0111enje obaveznog stru\u010dnog ispita za poslovo\u0111e turisti\u010dkih agencija \u2013 po uzoru na Hrvatsku, Italiju, Francuku i druge zemlje \u2013 bilo jedno od klju\u010dnih rje\u0161enja da se turizmom u Crnoj Gori bave isklju\u010divo stru\u010dna i kvalifikovana lica. Trenutna praksa omogu\u0107ava da prakti\u010dno svako ko posjeduje oko 2.000 eura mo\u017ee registrovati agenciju, bez ikakve provjere znanja i iskustva. To je vec dovelo do ozbiljnih posljedica po crnogorski turizam i doma\u0107u privredu.<\/p>\n

Nejasna procedura prilikom izdavanja licenci dodatno je otvorila prostor za zloupotrebe. Poslednjh mjeseci Udruzenje je utvrdilo da je veliki broj licenci izdat mimo Zakona o turizmu ili suprotno zakonu, licima koja nijesu imala potrebno iskustvo, niti su se bavila su\u0161tinskim poslovima iz oblasti turizma a postojecim Zakonom o turizmu je to bilo neophodno.Ukazali smo Ministarstvu na slu\u010dajeve, medjutim oni nisu reagovali, nisu nas udostojili ni odgovora. \u00a0Ne \u017eelimo ulaziti u to da li je rije\u010d o lo\u0161im namjerama ili o li\u010dnim interesima pojedinaca, ali je \u010dinjenica da su strancima izdavane licence mimo Zakona o turizmu, i na osnovu potvrda da su sara\u0111ivali(ne i zasnovali radni odnos), na primjer, sa rent-a-car agencijama, ili na osnovu kopija i\u017c radne knjizice na osnovgu cega se vidi da je neko radio negdje u nekoj firmi(mozda kao haus majstor) \u00a0\u2013 \u0161to se ne mo\u017ee smatrati iskustvom u turizmu i u kreiranju i vo\u0111enju turisti\u010dkog proizvoda potrebnim za izdavanje licenci. Trenutni Zakon se ne po\u0161tuje i kr\u0161i prilikom izdavanja licenci od strane Ministarstva turizma \u0161to je potrebno pod hitno sprije\u010diti novim Zakonom. Jedino uvodjenjem kursa za poslovdje turisticke agencije\u00a0 je to mogu\u0107e, sve ostalo bi ostavilo prostora za malverzacije. \u010cak se i za agente za nekretnine novim zakonom predvidja polaganje stru\u010dnog ispita, a u turizmu se ostavljaju prostori za rad nestru\u010dnih lica. Uporedite samo prodaju jedne nekretnine koja znanja, vje\u0161tine i iskustvo trebaju za taj posao ili\u00a0 sa kreiranjem turisti\u010dkog proizvoda na teritoriji Crne Gore.<\/p>\n

Hrvatska je jo\u0161 prije vi\u0161e od decenije uvela obavezno polaganje stru\u010dnog ispita za menad\u017eere i poslovo\u0111e agencija. Tamo se na ispitu provjerava znanje iz oblasti politi\u010dkog i pravnog uredjenja Hrvatske, turisti\u010dkog zakonodavstva, osnova ekonomije, organizacije i poslovanja agencija, osnova turizma i ugostiteljstva,\u00a0 i znanje hrvatskog i stranih jezika. Oni su jako dobro znali za\u0161to se polaze politi\u010dki sistem koji realno nije potreban turisti\u010dkim radnicima. To je uradjeno da bi sprije\u010dili strance (i iz Evropske unije i drugih zemalja) da otvaraju agencije bez ikakvog znanja i iskustva o Hrvatskoj, da oduzimaju radna mjesta njihovim gradjanima \u00a0i da na taj na\u010din iznose novac iz zemlje, kao i da bi sprije\u010dili nestru\u010dna lica da kreiraju hrvatski turisti\u010dki proizvod,. Kod nas je, na\u017ealost, potpuno suprotno: prakti\u010dno svako ko ho\u0107e i kako ho\u0107e mo\u017ee otvoriti agenciju, bez ikakvih ograni\u010denja i provjere.<\/p>\n

Rezultat takvog sistema je da danas u Crnoj Gori imamo 750 registrovanih agencija a samo par ozbiljniih DMC sa doma\u0107im kapitalom, a bojimo se da \u0107e se taj broj uskoro jo\u0161 smanjiti, jer se doma\u0107i preduzetnici ne mogu izboriti sa nelojalnom konkurencijom iz Turske, Kine, Rusije, Bjelorusije, Poljske, \u010ce\u0161ke i drugih emitivnih tr\u017ei\u0161ta, gdje inostrane agencije posluju mimo zakona i u potpunosti preuzimaju poslove koji bi trebalo da budu u rukama doma\u0107ih agencija. U Hrvatskoj koja je mnogo ve\u0107a, nekoliko puta od Crne Gore, i koju posjetilo u 2024 21 milion turista, dest puta vi\u0161e nego Crnu Goru koju je posjetilo oko 2.1 milion turista, imamo na cijeloj teritoriji 1450 agencija, dok u Crnoj Gori po svim parametrima 10 puta manjoj imamo registrovanih 750 agencija, \u0161to dovoljno govori o opravdanosti njihovog Zakona.<\/p>\n

Postavlja se pitanje kada se otvara neko tr\u017eiste i kada neki inostrani turoperator odlu\u010di da dovodi goste u Crnu Goru, za\u0161to bi taj turoperator iz recimo Turske, \u0160panije ili Francuske, anga\u017eovao doma\u0107u agenciju\u00a0 da radi sa njom i pla\u0107a joj proviziju za usluge tokom cijele godine, kada mo\u017ce za 2000 eura da osnuje agenciju u svom vlasni\u0161tvu u Crnoj Gori, za mjesec ili dva dana, zaposli nestru\u010dno lice na minimalnu platu koje samo statira, formalno zadovoljava uslove i ni\u0161ta ne radi. Na taj na\u010din njeni tro\u0161kovi su godi\u0161nji cca 10 ili 12 hiljada eura, a ako anga\u017euje doma\u0107u agenciju tro\u0161kovi \u0107e biti od 30.000 do 200.000 eura.<\/p>\n

Mi smo danas vjerovatno jedina zemlja u regionu, pa i u Evropi, koja je zavisna od turizma, a da istovremeno dozvoljava ovako nekontrolisan i neregulisan na\u010din registracije turisti\u010dkih agencija. Cijenimo da je na ovaj na\u010din u proteklih dvadeset godina pro\u0107erdano stotine miliona eura, jer je omogu\u0107eno inostranim agencijama da se formalno registruju u Crnoj Gori, da zaposle jednog ili dva radnika iz na\u0161e zemlje \u2013 a da sve operacije, poslovanje i profit ostaju u emitivnim zemljama. To je dovelo do nerazvijanja crnogorskog turisti\u010dkog kadra i uni\u0161tenja crnogorskog turisti\u010dkog proizvoda koji je je kreiran od nestru\u010dnih lica ili lica koja su imala interes samo da izvuku novac i\u017c Crne Gore dok je odredjeno tr\u017eiste radilo.<\/p>\n

Zbog svega navedenog, smatramo da je uvo\u0111enje obaveznog stru\u010dnog ispita za poslovo\u0111e agencija, kao i jasne i transparentne procedure za izdavanje licenci, neophodno ako \u017eelimo da turizam u Crnoj Gori zaista bude strate\u0161ka grana privrede, a ne poligon za nekontrolisane profite stranih interesnih grupa.<\/p>\n

Stru\u010dni ispit bi trebalo da obuhvati poznavanje zakonske regulative u turizmu, osnove ekonomije i menad\u017ementa, marketing u turizmu, kreiranje i prodaju turisti\u010dkog proizvoda, kao i obavezno poznavanje najmanje jednog stranog jezika, \u0161to je i uostalom bio predlog UTA CG na predlog novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu Crne Gore.<\/p>\n

Osim navedenog UTA CG je predlo\u017eila i druge \u010dlanove zakona koji bi bili prevashodno u cilju za\u0161tite doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta i turisti\u010dkih agencija me\u0111u kojima su i:<\/p>\n

Klasifikacija agencija i podjelu licenci na outgoing, incoming (A i B kategorije) i posredni\u010dke.<\/p>\n

Zabranu neposredne prodaje turisti\u010dkih usluga na teritoriji Crne Gore od strane neregistrovanih lica.\u00a0 Prodaja fakultativnih izleta, transfera, vodi\u010dkih usluga, dodatnih aktivnosti ili bilo kojih drugih turisti\u010dkih usluga na terenu mora se realizovati isklju\u010divo preko doma\u0107e licencirane agencije, uz fiskalizaciju prometa i odgovornost agencije za izvr\u0161enje usluge.<\/p>\n

Zabranu dobijanja licence onima koji su pravili ozbiljne prekr\u0161aje, uklju\u010duju\u0107i prevare i neizmirene obaveze.<\/p>\n

Licenciranje i obaveznu registraciju OTA posrednika (primjer \u0160panija, Italija), uz obavezu ogla\u0161avanja isklju\u010divo legalnog smje\u0161taja i paket arazmana od licencieranih agencija. Prilikom svakog oglasavanja potrebno je objavljivanje broja resenja, pib-a, ili \u00a0licence.
\nPosebno va\u017eno pitanje su online turisti\u010dki posrednici (OTA), poput platformi za ogla\u0161avanje i rezervacije. Veoma je va\u017eno da zakon jasno propi\u0161e da online agencije mogu biti samo posrednici, a ne turoperatori. A da ukoliko na teritoriji Crne Gore prodaju paket aran\u017emane, moraju imati sklopljen ugovor sa lokalnom licenciranom DMC agencijom, moraju objaviti u oglasu broj njene licence, a ako nude povezani paket aran\u017eman \u2013 da moraju imati pojedina\u010dne ugovore sa svim izvr\u0161iocima usluga. Tako\u0111e, svaka OTA mora biti upisana u Centralni turisti\u010dki registar i imati registrovano pravno lice ili predstavni\u0161tvo u Crnoj Gori.<\/p>\n

Stro\u017ee kaznene odredbe i ja\u010du kontrolu fiskalizacije.<\/p>\n

Udru\u017eenje nagla\u0161ava da se mora napraviti jasna razlika izme\u0111u turoperatora za dolazni turizam (DMC), odlaznih agencija i online posrednika. Poseban akcenat stavljen je na turisti\u010dke zastupnike: predla\u017ee se da tu ulogu mogu imati samo doma\u0107e agencije \u2013 DMC turoperatori, sa minimalnim prometom, brojem zaposlenih, iskustvom i dokazanim kvalitetom. Time bi se, kako isti\u010du, sprije\u010dile zloupotrebe viznog re\u017eima za nova tr\u017ei\u0161ta u razvoju (Saudijska Arabija, UAE, Egipat, Kina i ostali) i \u201efirme fantomi\u201c koje slu\u017ee samo za izdavanje pozivnih pisama, \u0161to je sve \u010de\u0161\u0107a pojava. Prema procjenama Udru\u017eenja, primjenom predlo\u017eenih mjera Crna Gora bi mogla pove\u0107ati prihode od turizma za vi\u0161e od 50 miliona eura godi\u0161nje i zna\u010dajno suzbiti sivu ekonomiju.<\/p>\n

Zakon mora biti alat za profesionalizaciju sektora, za\u0161titu doma\u0107ih agencija i stvaranje realne vrijednosti za Crnu Goru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saop\u0161tenje za javnost Udru\u017eenja turisti\u010dkih agencija Crne Gore sa komentarima na zakon o turizmu i ugostiteljstvu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271398,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-438557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=438557"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438557\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":438561,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438557\/revisions\/438561"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=438557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=438557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=438557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}