{"id":438553,"date":"2025-08-27T19:26:27","date_gmt":"2025-08-27T17:26:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=438553"},"modified":"2025-08-27T19:26:27","modified_gmt":"2025-08-27T17:26:27","slug":"duboki-jadran-vec-dosegao-temperature-i-salinitet-predvidjene-za-kraj-vijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/27\/duboki-jadran-vec-dosegao-temperature-i-salinitet-predvidjene-za-kraj-vijeka\/","title":{"rendered":"Duboki Jadran ve\u0107 dosegao temperature i salinitet predvi\u0111ene za kraj vijeka"},"content":{"rendered":"<p>Prema poslednjim podacima, Jadransko more se ubrzano zagrijava i dolazi do pove\u0107anja saliniteta vode, a taj proces se odvija znatno br\u017ee od ranijih klimatskih predvi\u0111anja, zbog \u010dega se sve \u010de\u0161\u0107e bilje\u017ei prisustvo tropskih vrsta u ovom moru, pokazuju rezultati studije koju su sproveli nau\u010dnici s Instituta &#8220;Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107&#8221; u Zagrebu i Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, a koja je dio me\u0111unarodnog istra\u017eivanja u Ju\u017enojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana.<\/p>\n<p>Rezultati pokazuju da salinitet i temperatura dubokih voda u tom dijelu mora rastu znatno br\u017ee od o\u010dekivanog, prenosi danas portal Indeks.hr.<\/p>\n<p>Konkretno, na dubini od 1.000 metara temperatura mora porasla je za 0,8 stepeni Celzijusa tokom poslednjih deset godina, dok je salinitet porastao za 0,2 promila, \u0161to predstavlja najbr\u017ee zabilje\u017eene promjene u dubinama Sredozemnog mora do sada.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo su promjene koje su se prema modelima o\u010dekivale tek krajem vijeka, a ve\u0107 su realnost&#8221;, upozoravaju autori studije.<\/p>\n<p>Jadransko more ima klju\u010dnu ulogu u regulaciji temperature cijelog Mediterana, upozoravaju nau\u010dnici.<\/p>\n<p>U hladnim zimskim mjesecima, guste hladne vode iz sjevernog Jadrana struje prema dnu i kroz Otrantska vrata ulaze u dublje slojeve Mediterana, snabdijevaju\u0107i ih kiseonikom.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kako upozorava studija, ta funkcija prirodnog &#8220;termostata&#8221; sve je slabija, jer Jadran sada \u0161alje toplije i slanije vode prema jugu, \u010dime dodatno zagrijava \u010ditav mediteranski basen.<\/p>\n<p>U studiji se isti\u010de da je Jadran pod uticajem vi\u0161e me\u0111usobno povezanih procesa, od globalnog zagrijavanja i manjka padavina, do smanjenog dotoka rijeka i dolaska toplijih voda iz isto\u010dnog Mediterana.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su utvrdili da je do nagle promjene do\u0161lo oko 2005. godine, kada su temperatura i salinitet u dubinama po\u010deli da kontinuirano rastu.<\/p>\n<p>&#8220;Ne radi se o postepenom prilago\u0111avanju, ve\u0107 o nagloj tranziciji prema novom re\u017eimu koji jo\u0161 ne razumijemo u potpunosti&#8221;, istakao je Ivica Vilibi\u0107, jedan od autora studije.<\/p>\n<p>Iako bi toplija voda trebalo da bude manje gusta, porast saliniteta pove\u0107ava gustinu, \u0161to omogu\u0107ava nastavak dubokih konvektivnih procesa, ali uz smanjeni sadr\u017eaj kiseonika, \u0161to ima ozbiljne posledice po morski \u017eivot, navodi se u studiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema poslednjim podacima, Jadransko more se ubrzano zagrijava i dolazi do pove\u0107anja saliniteta vode, a taj proces se odvija znatno br\u017ee od ranijih klimatskih predvi\u0111anja, zbog \u010dega se sve \u010de\u0161\u0107e bilje\u017ei prisustvo tropskih vrsta u ovom moru, pokazuju rezultati studije koju su sproveli nau\u010dnici s Instituta &#8220;Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107&#8221; u Zagrebu i Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, a koja je dio me\u0111unarodnog istra\u017eivanja u Ju\u017enojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275990,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-438553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=438553"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":438556,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438553\/revisions\/438556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=438553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=438553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=438553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}