Po\u0161tovana gospo\u0111o predsjednice,<\/p>\n
obra\u0107am vam se namjerno na na\u010din koji preferirate \u2013 u \u017eenskom obliku. U stvari, pi\u0161em vam kao profesor profesoru, \u017eena \u017eeni, majka majci, baka baki. Vjerujem da kada govorimo o genocidu, o izgladnjavanju djece kao oru\u017eju etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i o najve\u0107em zlo\u010dinu protiv \u010dovje\u010dnosti vi\u0111enom \u201eu\u017eivo\u201c u istoriji, ovo otvoreno pismo nosi glas ve\u0107ine na\u0161ih gra\u0111ana. Iako niko ne pita za na\u0161e mi\u0161ljenje niti nas broji, uvjerena sam da ve\u0107ina u Makedoniji \u2013 bez obzira na pol, vjeru, dru\u0161tveni polo\u017eaj ili politi\u010dko uvjerenje \u2013 mo\u017ee razlikovati Dobro od Zla.<\/p>\n
Pi\u0161em vam u ovom trenutku dok razgovarate s pjesnicima kraj bisernog Ohridskog jezera, razmi\u0161ljaju\u0107i o Rije\u010di i poeziji predstavljenoj na Stru\u0161kim ve\u010derima poezije. Ali dozvolite mi da vas podsjetim na poznatu misao Teodora Adorna: \u201ePisanje poezije poslije Au\u0161vica je barbarski \u010din.\u201c \u010cak je i on kasnije shvatio da nije bio u pravu. Danas, u ovom najmra\u010dnijem trenutku \u010dovje\u010danstva, poezija je postala \u010din otpora u Gazi. Svakog dana, kroz dru\u0161tvene mre\u017ee, do nas dopiru krici djece koja umiru od gladi, \u017ee\u0111i, bombi i izlje\u010divih bolesti \u2013 zamislite, \u010dak su i ti krici pretvoreni u stihove i umjetni\u010dke izraze. Sama smrt odbija da bude u\u0161utkana, odbija ti\u0161inu i \u0161alje poruke nama, \u017eivima. Samo nekoliko sedmica prije nego \u0161to je ubijen u izraelskom vazdu\u0161nom napadu, palestinski pjesnik Refaat Alareer je podijelio svoju pjesmu \u2018Ako moram umrijeti\u2019. U njoj je napisao: \u201eAko moram umrijeti\/ti mora\u0161 \u017eivjeti\/da ispri\u010da\u0161 moju pri\u010du.\u201c Njegove rije\u010di nas opominju iz groba. Pjesnik Mosab Abu Toha, dobitnik ovogodi\u0161nje Pulicerove nagrade, nastavlja pisati uprkos stra\u0161nim mu\u010denjima koja je pretrpio prije nego \u0161to je stigao na sigurno. Ponekad njegovi zapisi nisu ni pjesme, ve\u0107 samo spiskovi imena i fotografije nevine djece i civila koje je li\u010dno poznavao.<\/p>\n
A ipak je \u010dudno: narod i zemlja koji \u010desto razmi\u0161ljaju o vlastitom stradanju i tra\u017ee pravdu za ono \u0161to je u\u010dinjeno Makedoniji\/Makedoncima sada \u0107ute. \u0106uti i vlada koja je izabrana ogromnom ve\u0107inom glasova na posljednjim izborima. Ali jednog dana, uskoro, na\u0161i \u2013 i va\u0161i \u2013 unuci \u0107e pitati, ba\u0161 kao \u0161to su djeca u Njema\u010dkoj pitala poslije Drugog svjetskog rata: \u201eGdje si bila kada se dogodio genocid u Gazi? \u0160ta si u\u010dinila da to zaustavi\u0161? Na \u010dijoj si strani bila?\u201c<\/p>\n
Istina se te\u0161ko mo\u017ee sakriti kada patnju bilje\u017ee ne samo \u017ertve, ve\u0107 i njihovi ubice. U Gazi se ljudi ubijaju dok mole za hljeb, dok umiru od gladi u \u0161atorima. Ne vjerujem da niste svjesni ovoga, uprkos va\u0161im te\u0161kim dr\u017eavnim obavezama. Va\u0161a je du\u017enost da znate. Za\u0161to, onda, ti\u0161ina? Ili prazne fraze o \u201emiru u svijetu\u201c, mo\u017eda prikladne za neke druge mlade \u017eene, ali ne za vas: intelektualku, profesoricu, humanistkinju i predsjednicu \u2013 u \u017eenskom obliku.<\/p>\n
Zvani\u010dna Makedonija, na na\u0161u veliku sramotu, ostaje nijema. Jo\u0161 gore, sau\u010desnik je u zlo\u010dinu kroz ne\u010dinjenje. Parlament, za koji ste tokom izborne kampanje 2024. rekli da \u0107ete ga koristiti za javna obra\u0107anja, odbio je odobriti humanitarnu pomo\u0107 za djecu Gaze. Da, znam za va\u0161e (ograni\u010dene) ustavne ovlasti, kao \u0161to ih i sami znate. Ali tako\u0111e ste nas uvjeravali da ste subverzivni, buntovni, da \u0107ete biti glasna predsjednica. Vlada, koja ima primarnu odgovornost u sferi vanjske politike, o\u010digledno bira da ne vidi Zlo, da ne \u010duje Zlo, da ne govori o Zlu. Ponekad \u010dak vjerujem da je izabrala pogre\u0161nu stranu istorije \u2013 stranu koja bi Palestince preselila u Somaliju kako bi izgradila \u201elijepi\u201c Las Vegas. Zna\u010dajno je da na va\u0161im me\u0111unarodnim posjetama \u010desto bude u va\u0161em dru\u0161tvu va\u0161 biv\u0161i student, sada mladi ministar vanjskih poslova. Iako niste \u010dlan vladaju\u0107e stranke, va\u0161a bliska veza s njom daje vam osnovu da sazovete konsultacije o vanjskoj politici \u2013 ili bar da popijete kafu na terasi s pogledom na mirno jezero. Na kraju krajeva, dijelite odgovornost u ovoj oblasti. I za razliku od njih, vi predstavljate dr\u017eavu u zemlji i inostranstvu. Vi ste (ili biste trebali biti) moralni autoritet koji mo\u017ee podi\u0107i glas i upozoriti, \u010dak i kroz medije. Dr\u017eavnica u zemlji, ali i u inostranstvu. I umjesto spa\u0161avanja okeana, poku\u0161ajte spasiti djecu. U Gazi.<\/p>\n
Jeste li svjesni da su tri \u010detvrtine \u010dlanica UN-a priznale Palestinu? \u010cak i va\u0161a \u201edruga domovina\u201c, kako s ljubavlju nazivate Sloveniju \u2013 zemlju u kojoj ste ostvarili svoje najvi\u0161e obrazovne uspjehe \u2013 dala je primjer: priznala je Palestinu i uvela ekonomske sankcije Izraelu. Znate li da je Makedonija jedina balkanska dr\u017eava koja nije priznala Palestinu? Hrabro! \u010cak i va\u0161i strate\u0161ki partneri, poput Ujedinjenog Kraljevstva \u2013 s kojim smo upravo potpisali dugoro\u010dni sporazum \u2013 najavljuju da \u0107e sljede\u0107eg mjeseca na Generalnoj skup\u0161tini UN-a priznati Palestinu. Va\u0161 prijatelj Makron, s kojim ste se nekoliko puta sreli na multilateralnim skupovima i slikali s osmijehom, ima istu namjeru. Postavlja se pitanje: u Skoplju (i va\u0161em sjedi\u0161tu u ohridskoj vili), da li strah ili sumnja prevladavaju pred genocidom? Znate da je Makedonija potpisnica Konvencije o genocidu i da nemamo samo pravo, ve\u0107 i obavezu da djelujemo kako bismo sprije\u010dili i kaznili takve \u010dinove. Pa ipak, nismo skupili hrabrost ni da se pridru\u017eimo kolektivnoj tu\u017ebi pred Me\u0111unarodnim sudom pravde i Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom. Ostajemo nijemi. Pravimo se da svijet ne postoji (osim njegovog zapadnog dijela), niti zvjezdano nebo iznad nas i moralni zakon u vama (kako je Kant \u2013 koga \u010desto citirate \u2013 jednom rekao). Govorite o dru\u0161tvenom ugovoru s prirodom, a ipak, kao vlada, ne vidite da ljudi umiru samo zato \u0161to su Palestinci. \u010cak su i drevna stoljetna maslinova stabla uni\u0161tena u Gazi. Odakle \u0107e do\u0107i maslinova gran\u010dica?\u00a0 UN je zvani\u010dno proglasio glad u Gazi \u2013 glad bez presedana. Za mnoge od izgladnjelih vi\u0161e nema spasa, \u010dak i ako pomo\u0107 stigne. Da stvar bude gora, ova glad nije rezultat nesta\u0161ice hrane, ve\u0107 sadisti\u010dke \u017eelje da se hrana koristi kao oru\u017eje, da se sprije\u010di da stigne do onih kojima je potrebna. Jednostavno re\u010deno, to je dio \u201eKona\u010dnog rje\u0161enja\u201c palestinskog pitanja.<\/p>\n
Pi\u0161em s malo nade da \u0107e ovaj apel i\u0161ta promijeniti. Ali moram pisati, kako niko ne bi mogao re\u0107i da sam \u0107utala, da nisam ni\u0161ta u\u010dinila \u2013 \u010dak i ako beznade\u017eno, suo\u010dena s politi\u010darima koji odvra\u0107aju pogled od Gaze, koja je odavno nadma\u0161ila Hiro\u0161imu po razmjeru uni\u0161tenja. Voljela bih da, ako nas ponovo ove godine predstavljate na Generalnoj skup\u0161tini UN-a u Njujorku, izbjegnete govoriti o evropskim integracijama, o nepravdama nanesenim Makedoniji, a najmanje o \u201enedovr\u0161enoj evropskoj simfoniji\u201c. Draga koleginice, profesorko Siljanovska-Davkova, predsjednice Makedonije, evropska simfonija se pretvorila u vojni mar\u0161. I to morate znati. Barem kroz NATO i \u201eporez na\u0161e siroma\u0161tine\u201c \u2013 tj. pet posto za vojno-industrijski kompleks na\u0161eg najve\u0107eg saveznika. Militarizacija je uni\u0161tila meku mo\u0107 EU i njenu politiku zasnovanu na vrijednostima, nekada\u0161nju Veneru. Voljela bih \u010duti \u010covjeka, Majku, \u017denu u vama kako govori \u2013 podi\u017ee glas u ime Palestine. Ako od nje i\u0161ta ostane do kraja septembra. Ali politika vo\u0111ena zatvorenih o\u010diju ne\u0107e opravdati zaka\u0161njele suze ili kajanja.<\/p>\n
Makedonski narod zna te\u017einu stradanja, pro\u0161av\u0161i kroz vlastiti lonac patnje. Osje\u0107amo nepokolebljivu povezanost s palestinskim narodom, koji se suo\u010dava s nemilosrdnom nepravdom, a ipak \u010dvrsto dr\u017ei svoju dostojanstvenost i ljubav prema domovini. Skoro li\u0161eni svega, njihov duh ostaje neslomljen. Pozivamo na\u0161e politi\u010dke lidere da daju glas na\u0161oj kolektivnoj savjesti \u2013 glasu koji zahtijeva pravdu za \u017ertve genocida. Na\u0161 cijenjeni kolega s Prinston\u0430, 95-godi\u0161nji Ri\u010dard Falk, koji je stajao uz Makedoniju u na\u0161em najmra\u010dnijem \u010dasu 2018, sada vodi Tribunal za Gazu, pozivaju\u0107i Ujedinjene nacije na hitnu humanitarnu akciju. Stanite uz njega. Dok oni na vlasti imaju uticaj, mi imamo samo na\u0161e rije\u010di. Neka ove rije\u010di, iskovane u zajedni\u010dkom saosje\u0107anju, probude moralnu hrabrost za djelovanje.<\/p>\n
S po\u0161tovanjem,\u00a0 Prof. dr Biljana Vankovska<\/p>\n
Prevod: PCNEN<\/p>\n