{"id":438062,"date":"2025-08-21T08:08:55","date_gmt":"2025-08-21T06:08:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=438062"},"modified":"2025-08-21T08:08:55","modified_gmt":"2025-08-21T06:08:55","slug":"sta-post-cini-mozgu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/21\/sta-post-cini-mozgu\/","title":{"rendered":"\u0160ta post \u010dini mozgu"},"content":{"rendered":"<p>Post je izazov za mozak, a va\u0161 mozak reagira na taj izazov tako \u0161to prilago\u0111ava kanale otpora na stres koji poma\u017eu va\u0161em mozgu da se nosi sa stresom i rizikom od bolesti. Iste promjene koje se doga\u0111aju u mozgu tijekom posta opona\u0161aju promjene koje se doga\u0111aju prilikom redovne vje\u017ebe \u2013 oboje pove\u0107ava proizvodnju proteina u mozgu, koji zauzvrat promoviraju rast neurona, veze izme\u0111u neurona i snagu sinapsa.<\/p>\n<p>Harvardski profesor medicine Arnold Seymour Relman objavio je svijetu da je medicinska profesija kupljena od strane farmaceutske industrije. Dr. Richard Horton, urednik u Lancetu, nedavno izjavio da je veliki dio dana\u0161nje objavljene znanstvene literature la\u017ean.<\/p>\n<p>U nastavku je TEDx govor Marka Mattsona, trenutnog voditelja laboratorija neuroznanosti u National Institute on Aging (Nacionalnog instituta koji prou\u010dava starenje) koji je tako\u0111er profesor neuroznanosti na Sveu\u010dili\u0161tu John Hopkins i jedan od glavnih istra\u017eiva\u010da stani\u010dnih i molekularnih mehanizama koji se nalaze u pozadini mnogih neurodegenerativnih poreme\u0107aja poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.<\/p>\n<p>\u201e\u017delio bih se najprije osvrnuti na problem velikih farmaceuta, budu\u0107i da postoje nebrojeni primjeri manipulacije istra\u017eivanja od strane farmaceutskih tvrtki posljednjih godina. Iz tog razloga je harvardski profesor medicine Arnold Seymour Relman objavio svijetu da je medicinska profesija kupljena od strane farmaceutske industrije.<\/p>\n<p>Zbog toga je dr. Richard Horton, urednik u Lancetu, nedavno izjavio da je veliki dio dana\u0161nje objavljene znanstvene literature la\u017ean.<\/p>\n<p>Zbog toga je dr. Marcia Angell, glavna urednica New England Journal of Medicine, rekla da se \u201efarmaceutska industrija voli prikazivati kao industrija temeljena na istra\u017eivanju, kao izvoru inovativnih lijekova. Ni\u0161ta nije dalje od istine.\u201c<\/p>\n<p>Zbog toga je John Ioannidis, epidemiolog na Stanford University School of Medicine objavio \u010dlanak \u201eZbog \u010dega su ve\u0107ina objavljenih rezultata istra\u017eivanja pogre\u0161ni\u201c, koji je ubrzo postao naj\u010ditaniji \u010dlanak u Public Library of Science (PLoS).\u201d<\/p>\n<p>Dr. Mattson tako\u0111er govori o ovom problemu:<\/p>\n<p>\u201cZbog \u010dega normalna prehrana uklju\u010duje tri obroka dnevno plus u\u017einu? To nije najzdraviji\u00a0 model prehrane, to je moje mi\u0161ljenje, ali mislim da postoji dosta dokaza u prilog tome. Postoji dosta pritisaka da se odr\u017ei taj obrazac prehrane, dosta je novca u igri.<\/p>\n<p>Industrija hrane \u2013 ho\u0107e li oni zaraditi ako presko\u010dite doru\u010dak kao \u0161to sam ja danas presko\u010dio? Ne\u0107e, ve\u0107 \u0107e izgubiti novac. Ukoliko ljudi poste, industrija hrane gubi novac. \u0160to je s farmaceutskom industrijom? \u0160to \u0107e se dogoditi ako ljudi povremeno poste, povremeno vje\u017ebaju i budu jako zdravi, ho\u0107e li farmaceutska industrija zaraditi na zdravim ljudima?\u201c<\/p>\n<p>Presjek istra\u017eivanja i prate\u0107a znanost<\/p>\n<p>Mark i njegov tim su objavili nekoliko \u010dlanaka koji komentiraju kako post dva puta tjedno mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti rizik razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.<\/p>\n<p>\u201eDugo je poznato da promjene u prehrani imaju utjecaj na mozak. Kod djece koja pate od epilepti\u010dkih napada, broj napada se smanjio kada im je smanjen unos kalorija ili kada su postila. Vjeruje se da post poma\u017ee poticanju za\u0161titnih mjera koje mogu suzbijati previ\u0161e pobu\u0111enim signalima koje epilepti\u010dki mozak \u010desto pokazuje (neka djeca s epilepsijom su imala koristi od specifi\u010dne prehrane s vi\u0161e masti i malo ugljikohidrata). Normalni mozak, kad je prezasi\u0107en, mo\u017ee do\u017eivjeti drugu vrstu nekontroliranog uzbu\u0111enja koje umanjuje funkcije mozga.\u201c<\/p>\n<p>Mattson i drugi istra\u017eiva\u010di to su objavili u sije\u010dnju u \u010dasopisu Natural Reviews Neuroscience.<\/p>\n<p>Kada pogledate u studije o smanjenju kalorija, mnoge od njih pokazuju produ\u017een \u017eivotni vijek kao i pove\u0107anu sposobnost borbe protiv kroni\u010dnih bolesti kod ljudi koji poste. Prema pregledu literature o postu koja je izvr\u0161ena u 2003.:<\/p>\n<p>\u201eSmanjenje kalorija produ\u017euje \u017eivotni vijek i uni\u0161tava kroni\u010dne bolesti koje dovode do starenja kod razli\u010ditih vrsta uklju\u010duju\u0107i \u0161takore, mi\u0161eve, ribe, muhe, crve i gljivice. Mehanizam ili mehanizmi kroz koje se ovo pojavljuje su nejasni.\u201c Rad prezentiran u nastavku ipak pokazuje neke od tih mehanizama koji su prije bili nejasni.<\/p>\n<p>Post \u010dini dobre stvari za mozak i to je evidentno kod svih korisnih neurokemijskih promjena koje se doga\u0111aju u mozgu kada postimo. Post pobolj\u0161ava kognitivne funkcije i otpor stresu, pove\u0107ava neurotrofne faktore i smanjuje upale.<\/p>\n<p>Post je izazov za va\u0161 mozak, a va\u0161 mozak reagira na taj izazov tako \u0161to prilago\u0111ava kanale otpora na stres koji poma\u017eu va\u0161em mozgu da se nosi sa stresom i rizikom od bolesti. Iste promjene koje se doga\u0111aju u mozgu tijekom posta opona\u0161aju promjene koje se doga\u0111aju prilikom redovne vje\u017ebe \u2013 oboje pove\u0107ava proizvodnju proteina u mozgu (neurotrofni faktori), koji zauzvrat promoviraju rast neurona, veze izme\u0111u neurona i snagu sinapsa.<\/p>\n<p>Kako obja\u0161njava u videu: \u201eIzazovi va\u0161em mozgu, bilo da su inicirani povremenim postom ili intenzivnom tjelovje\u017ebom \u2026 su kognitivni izazovi. Kada se to dogodi neuro-krugovi se aktiviraju, razina neurotrofnih faktora se pove\u0107ava \u0161to poti\u010de rast neurona i formiranje i ja\u010danje sinapsi.\u201c<\/p>\n<p>Post tako\u0111er stimulira proizvodnju novih \u017eiv\u010danih stanica iz stani\u010dnog debla u hipokampusu. Tako\u0111er spominje kako post stimulira proizvodnju ketona, izvora energije za neurone, te da tako\u0111er mo\u017ee pove\u0107ati broj mitohondrija u neuronima.<\/p>\n<p>Post tako\u0111er pove\u0107ava broj mitohondrija u \u017eiv\u010danim stanicama, budu\u0107i da se neuroni prilago\u0111avaju stresu od posta proizvodnjom vi\u0161e mitohondrija.<\/p>\n<p>Pove\u0107anjem broja mitohondrija u neuronima, sposobnost neurona da formiraju i zadr\u017ee me\u0111usobne veze se tako\u0111er pove\u0107ava \u0161to pove\u0107ava sposobnost u\u010denja i pam\u0107enja.<\/p>\n<p>Povremeni post pove\u0107ava sposobnost \u017eiv\u010danih stanica da poprave DNA<\/p>\n<p>On tako\u0111er ulazi u revolucionarni aspekt ove teorije, obja\u0161njavaju\u0107i kako su se na\u0161i preci prilagodili i bili ba\u017edareni za duge periode bez hrane.<\/p>\n<p>Studija objavljena u Cell Stem Cell (Mati\u010dne stanice) od strane znanstvenika s University of Southern California pokazuje da ciklusi produ\u017eenog posta \u0161tite imunolo\u0161ki sustav od povreda i \u0161tovi\u0161e induciraju regeneraciju imunolo\u0161kog sustava.<\/p>\n<p>Zaklju\u010duju da post prebacuje stanice iz uspavanog stanja u stanje samo-obnavljanja, \u0161to poti\u010de regeneraciju organa ili sistema koja se temelji na mati\u010dnim stanicama.<\/p>\n<p>Klini\u010dki pokusi na ljudima su provedeni koriste\u0107i pacijente koji su primali kemoterapiju. Dug period vremena, pacijenti nisu jeli, \u0161to je zna\u010dajno smanjilo broj njihovih bijelih krvnih zrnaca. Kod mi\u0161eva, ciklusi posta su upalili sklopku regeneracije mijenjaju\u0107i kanale signalizacije za hematopoetske mati\u010dne stanice koje su odgovorne za proizvodnju krvi i imunolo\u0161ki sistem.<\/p>\n<p>To zna\u010di da post ubija stare i naru\u0161ene imunolo\u0161ke stanice i kada se tijelo oporavlja, koristi mati\u010dne stanice da bi proizvelo nove i potpuno zdrave stanice.<\/p>\n<p>\u201eNismo mogli predvidjeti da \u0107e produ\u017een post imati tako zna\u010dajan utjecaj na poticanje regeneracije temeljene na mati\u010dnim stanicama \u2026 kada gladujete sistem nastoji sa\u010duvati energiju, a jedna od stvari koje mo\u017ee u\u010diniti je da \u0161tedi energiju i da reciklira veliki broj imunolo\u0161kih stanica koje mu nisu potrebne, naro\u010dito one koje su o\u0161te\u0107ene.<\/p>\n<p>Ono \u0161to smo po\u010deli primje\u0107ivati i kod rada s ljudima i sa \u017eivotinjama jest to da se broj bijelih krvnih stanica smanjuje s produ\u017eenim postom. Kada se nahranite, krvna zrnca se vra\u0107aju.\u201c \u2013Valter Longo, koautor<\/p>\n<p>Znanstveni pregled brojnih znanstvenih studija vezano za post je objavljen u The American Journal of Clinical Nutrition 2007. Prou\u010davao je mno\u0161tvo studija na ljudima i \u017eivotinjama i zaklju\u010dio da je post efektivni na\u010din za smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka. Tako\u0111er je pokazao zna\u010dajni potencijal u lije\u010denju dijabetesa.<\/p>\n<p>Prije nego po\u010dnete postiti<\/p>\n<p>Prije nego po\u010dnete postiti istra\u017eite sve \u0161to treba. Osobno, postio sam godinama tako da je meni to lako. Jedan preporu\u010deni na\u010din, kojeg je testirao Michael Mosley s BBC-a, kako bi smanjio svoj dijbetes, visoki kolesterol i druge probleme vezane s pretilo\u0161\u0107u, je ono \u0161to se zove \u201e5:2 dijeta\u201c prema kojoj u dane posta smanjujete hranu na jednu \u010detvrtinu svojih normalnih dnevnih kalorija (oko 600 kalorija za mu\u0161karce i 500 za \u017eene) i pijete puno vode i \u010daja.<\/p>\n<p>Drugih pet dana u tjednu jedete normalno.<\/p>\n<p>Drugi na\u010din, kao \u0161to je spomenuto, je da smanjite unos hrane izme\u0111u 11 ujutro i 7 nave\u010der, a u druge periode izvan tog ne jedete.<\/p>\n<p>U kona\u010dnici, ispravna prehrana je klju\u010dna za dobro zdravlje i va\u0161e razmi\u0161ljanje o tome \u0161to stavljate u svoje tijelo je va\u017ean dio slagalice, \u0161to \u0107e, vjerujem, biti uklju\u010deno u nepristranu medicinsku literaturu budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>U nastavku je video dr. Joseph Mercole u kojem obja\u0161njava koristi od povremenog posta. (Izvor: ATMA \u2013 Pripremila: Suzana Dul\u010di\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Post je izazov za mozak, a va\u0161 mozak reagira na taj izazov tako \u0161to prilago\u0111ava kanale otpora na stres koji poma\u017eu va\u0161em mozgu da se nosi sa stresom i rizikom od bolesti. Iste promjene koje se doga\u0111aju u mozgu tijekom posta opona\u0161aju promjene koje se doga\u0111aju prilikom redovne vje\u017ebe \u2013 oboje pove\u0107ava proizvodnju proteina u mozgu, koji zauzvrat promoviraju rast neurona, veze izme\u0111u neurona i snagu sinapsa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298752,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-438062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=438062"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":438066,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/438062\/revisions\/438066"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=438062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=438062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=438062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}