{"id":437837,"date":"2025-08-18T07:19:51","date_gmt":"2025-08-18T05:19:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=437837"},"modified":"2025-08-18T07:20:49","modified_gmt":"2025-08-18T05:20:49","slug":"sastanak-trump-putin-potraga-za-mirom-tresla-se-brda-vratio-se-ruski-medvjed","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/18\/sastanak-trump-putin-potraga-za-mirom-tresla-se-brda-vratio-se-ruski-medvjed\/","title":{"rendered":"Sastanak Trump-Putin: Potraga za mirom: Tresla se brda, vratio se ruski medvjed"},"content":{"rendered":"

Autor: Bruno Rukavina<\/strong><\/p>\n

\n

Razli\u010dite kalkulacije i predvi\u0111anja realista prije sastanaka<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Predvi\u0111anja i kalkulacije u me\u0111unarodnim odnosima izuzetno su te\u0161ke zbog visokog stupnja kontingentnosti koja je utemeljena na nepredvidivoj ljudskoj prirodi. Za one koji su bili aktivni u politici ili jo\u0161 uvijek jesu, znaju da do sastanka na vrhu ne dolazi, osim ako se ranije nije ve\u0107 ne\u0161to dogovorilo ili ako je potrebno neke stvari ozbiljnije porazgovarati u\u017eivo, ne preko posrednika i pregovara\u010da. U tom kontekstu se mo\u017ee gledati i sastanak ameri\u010dkog i ruskog predsjednika na Aljasci.<\/p>\n

Ve\u0107 se mjesecima vode tajno, a ponekad i otvoreno, ameri\u010dko-ruski pregovori diljem svijeta pri \u010demu je Ukrajina samo jedna od to\u010daka u agendi ovih pregovora. Prije predsjednika\u00a0Donalda Trumpa, \u0161to je na sastanku i nagla\u0161eno, ameri\u010dko-ruski odnosi bili su na najni\u017eoj razini od hladnog rata i nu\u017eno je bilo rje\u0161avati mnogobrojne bilateralne probleme, poput rada diplomatskih predstavni\u0161tva, ali i poku\u0161ati razumjeti (i objasniti) ruske i ameri\u010dke interese i pozicije oko sukoba i kriza diljem svijeta. Vi\u0161emjese\u010dan diplomatski rad urodio je gotovo trosatnim sastankom ruske i ameri\u010dke delegacije na vrhu.<\/p>\n

Od mnogobrojnih analiti\u010dara i stru\u010dnjaka koji su predvi\u0111ali razli\u010dite ishode sastanka optimalno je naglasiti argumente onog tko je bio najbli\u017ei u predvi\u0111anjima ishoda sastanka, a to je ponovno bio ameri\u010dki profesor\u00a0John Mearsheimer\u00a0(koji govori ponajvi\u0161e iz realisti\u010dkog teorijskog okvira, odakle vjerojatno i proizlazi njegova visoka razina to\u010dnih predvi\u0111anja u me\u0111unarodnim odnosima). (Podsje\u0107amo samo kako je profesor Mearsheimer 2014. godine odr\u017eao predavanje u kojem je predvidio dana\u0161nji sukob u Ukrajini ako ona nastavi pribli\u017eavanje NATO savezu.)<\/p>\n

Argumenti koje je profesor John Mearsheimer predvidio oko ameri\u010dko-ruskog sastanka na Aljasci mogu se sumirati na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n

\u2665 Igra sjena \u2013 ruska i ameri\u010dka pozicija je izuzetno razli\u010dita. Rusija je postavila jasne uvjete za kraj sukoba, koje Ukrajina, Europa i veliki dio ljudi oko Trumpa i mnogobrojni ameri\u010dki politi\u010dari (ali i dr\u017eavne ameri\u010dke institucije) kategori\u010dki odbacuje. Stoga je direktan sastanak na vrhu do\u0161ao kako bi se povukli u sjene Aljaske odmaknuv\u0161i se od svih europskih, ukrajinskih i ameri\u010dkih kategori\u010dki protu-mirovnih stavova.<\/p>\n

\u2665 Sastanak kao poku\u0161aj prekrivanja neuspjele akcije Trumpa da postavi sekundarne sankcije na Kinu i Indiju. Sankcije su trebale biti postavljene 8. kolovoza, stoga je Trump poslao\u00a0Steve\u00a0Witkoffa\u00a0da dogovori sastanak i tako su se odgodile sankcije. Sankcije bi samo pribli\u017eile Kinu i Indiju bli\u017ee Rusiji, a imale bi i negativan efekt i na SAD.<\/p>\n

\u2665 Rusija nastavlja osvajati u Ukrajini, \u0161to olak\u0161ava rusku pregovara\u010dku poziciju, a ote\u017eava Zapadnu. Putin trenuta\u010dno nema razloga za kompromis, jer ovaj sukob za Rusiju predstavlja egzistencijalnu prijetnju, neovisno koliko Zapad odbija navedeno razumjeti i prihvatiti logiku ovog ruskog stava. Zapad mo\u017ee samo reagirati na ovaj stav Rusije i zato je esencijalno da se ruski ciljevi nekompromisno prihvate, \u0161to Zapad ne \u017eeli. Stoga se postavlja pitanje: koji je dogovor i sporazum mogu\u0107? \u0160to su mu op\u0107e temelji? Po profesoru, nema \u010darobnog rje\u0161enja ovog sukoba.<\/p>\n

\u2665 Prilika da se\u00a0Vladimir Putin\u00a0prika\u017ee kao diplomatski racionalan akter, a ne kao\u00a0ratnohu\u0161ka\u010dki lu\u0111ak\u00a0kako se godinama na Zapadu konstruirala (demonizirala) slika o njemu. Navedeno smo jo\u0161 pro\u0161li mjesec pisali na\u00a0Geopolitika News: \u201ekoliko god to zvu\u010dalo nevjerojatno dana\u0161njim politi\u010dkim elitama i \u0161iroj javnosti na Zapadu, ako se napravi detaljna analiza strukture i sastava ruske politi\u010dke elite u i okolo Kremlja, uvidjet \u0107e se kako je Putin potencijalan glas realpoliti\u010dkog pragmati\u010dnog razuma s kojim se mo\u017ee sjesti i dogovoriti oko primjerice zona interesa\/utjecaja i nove sigurnosne arhitekture u Europi, naspram mnogobrojnih iracionalnih glasova u ruskoj eliti koji ve\u0107 godinama zahtijevaju odre\u0111ena nuklearna rje\u0161enja\u201c (Rukavina, 2025). Profesor jo\u0161 nadodaje da \u0107e se mo\u0107i razgovarati o miru, \u0161irim sigurnosnim aran\u017emanima u svijetu i Europi, kako pobolj\u0161ati rusko-ameri\u010dke odnose. Ruski predsjednik dolazi na ameri\u010dko tlo i izlazi iz izolacije, stoga Putin nema \u0161to izgubiti na ovom sastanku, nego samo pokazati kao i do sad njegovu racionalnost i privr\u017eenost jasnom ruskom nacionalnom interesu koji je desetlje\u0107ima nepromijenjen.<\/p>\n

\u2665 Ne\u0107e do\u0107i do kona\u010dnog mirovnog sporazuma, ali \u0107e se ponoviti stavovi i pozicije oko kojih se sla\u017eu, a to je generalno pobolj\u0161avanje rusko-ameri\u010dkih odnosa. S druge strane, do istinskog popravljanja ameri\u010dko-ruskih odnosa ne mo\u017ee do\u0107i dok se ne rije\u0161i me\u0111udr\u017eavni rusko-ukrajinski sukob. U budu\u0107nosti, po profesoru, zanimljivo \u0107e biti vidjeti \u0161to \u0107e se doga\u0111ati ako Rusija nastavi osvajati Ukrajinu i jednom kad (i ako) se uru\u0161i ukrajinska obrana, kako \u0107e Zapad reagirati na otvoren put Rusima prema rijeci Dnjepar? Ho\u0107e li Zapad (Europa i SAD) navedeno samo prihvatiti i re\u0107i: stvar je rije\u0161ena, ili \u0107e udvostru\u010diti napore za obranu Ukrajine nastavljaju\u0107i rat s kojim god sredstvima mogu. Profesor bi se kladio na drugi scenarij da \u0107e ve\u0107ina Zapada jo\u0161 uvijek podr\u017eavati Ukrajinu, \u0161to jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ava ameri\u010dko-ruske odnose. Ne smijemo zaboraviti da su Trump i ljudi poput\u00a0J. D. Vancea\u00a0u manjini na Zapadu koji \u017eele sjesti i dogovoriti se s Rusijom, ali isti ti ljudi i dalje naoru\u017eavaju Ukrajinu. Me\u0111utim, veliki izazov za Ukrajinu, nije toliko naoru\u017eanje, koliko gubitci ukrajinskog ljudstva.<\/p>\n

\u2665 U strate\u0161koj dimenziji, kad se uspore\u0111uje ameri\u010dka i ruska pozicija, po profesoru, ona je poput usporedbe\u00a0Bambija i Godzille. Rusi imaju jasnu definiranu viziju, misiju, nacionalne interese, ciljeve i resurse za provoditi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku do ostvarivanja svega \u0161to su postavili na agendu. SAD s Donaldom Trumpom ne \u017eeli sukob u Ukrajini i \u017eeli ga \u0161to prije zavr\u0161iti.\u00a0Rusija zna \u0161to \u017eeli, SAD zna \u0161to ne \u017eeli.\u00a0Kao Amerikancu, profesoru je \u017eao \u0161to su se godinama ameri\u010dke institucije strate\u0161ki degradirale i meritokratski uru\u0161avale. Dokaz tome je upravo ovaj sukob.<\/p>\n

\u2665 Zamjena teritorija je pitanje koje se ne mo\u017ee spominjati bez Rusije (ali i Ukrajine).<\/p>\n

\u2665 Donald Trump se trebao vi\u0161e brinuti i strate\u0161ki se bolje pozicionirati oko veto igra\u010da miru u SAD-u i Europi, koji \u017eele nastavak rata i pru\u017eanje ve\u0107e podr\u0161ke Ukrajini (Mearsheimer, 2025a) (Mearsheimer, 2025b).<\/p>\n

\n

Glavni rezultat pregovora<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Nakon sastanka na Aljasci, ve\u0107ina ovog \u0161to je profesor predvi\u0111ao se i dogodilo. Glavni rezultat pregovora je vrlo jednostavan:<\/p>\n

Tresla se brda, vratio se (ruski) medvjed (iz trogodi\u0161nje Zapadne izolacije i to na ameri\u010dkom tlu). Vjerojatno je ovaj scenarij zvu\u010dao nestvarno mnogima sve dok se nije dogodio \u0161to samo pokazuje razine nepredvidljivosti i kontingentnosti u me\u0111unarodnim odnosima. Tako\u0111er, ono klju\u010dno je da su se odgodile ameri\u010dke proturuske sankcije prema sekundarnim akterima (Indija i Kina).<\/p>\n

Ovaj sastanak mo\u017ee se gledati kao \u010din signaliziranja prema tre\u0107im akterima, a ne direktan mehanizam za rje\u0161avanje sukoba. U pregovorima klju\u010dne informacije nerijetko se prenose ne izravnim dogovorom, ve\u0107 kroz namjerne geste, izbor jezika i simboli\u010dke poteze koji slu\u017ee oblikovanju o\u010dekivanja drugih dr\u017eava i me\u0111unarodne javnosti. U tom smislu, susret ameri\u010dkog i ruskog predsjednika na Aljasci (o \u010dijoj se simbolici ve\u0107 pisalo) mo\u017ee se interpretirati kao primjer komunikacijskog signala usmjerenog prema Europi, Kini, pa i globalnom Jugu \u2013 poruka da obje sile, unato\u010d sukobima i neuskla\u0111enim interesima, ostaju sposobne i voljne za izravni dijalog. Tako sastanak na vrhu poprima funkciju ritualnog \u010dina diplomacije u kojemu simboli i signali imaju jednaku va\u017enost kao i konkretni pregovara\u010dki sadr\u017eaji, potvr\u0111uju\u0107i tezu da je diplomacija istodobno komunikacija, predstava i oblik strukturiranja me\u0111unarodnog poretka.<\/p>\n

Kad smo kod simbola, samo kratka refleksija na majicu sa simboli\u010dnim natpisom SSSR (rus.\u00a0CCCP) ruskog ministra vanjskih poslova\u00a0Sergeja Lavrova. Tuma\u010denja su razna, ali gledaju\u0107i kontekstualno, da se nalaze u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, gdje prevladava Monroeova doktrina (ograni\u010denje europskog utjecaja u Americi ili Amerika Amerikancima),\u00a0Lavrov je samo podsjetio na rusku ina\u010dicu Monroeove doktrine poznatiju kao Kozirjevljeva doktrina iz 1992.\/1993. godine koja govori kako je rusko blisko susjedstvo (dr\u017eave biv\u0161eg SSSR-a) ruska sfera utjecaja. Podsje\u0107amo kako je prvi ministar vanjskih poslova Ruske Federacije\u00a0Andrej Vladimirovi\u010d Kozirjev\u00a0bio\u00a0Jeljcinov\u00a0liberalni prozapadni kadar koji se zalagao za bli\u017eu suradnju Rusije sa SAD-om i NATO-om (Rukavina, 2024: 64), tako da se Kozirjev vjerojatno ugledao na ameri\u010dke geopoliti\u010dke ideje poput Monroeove doktrine i \u010duveni\u00a0Manifest Destiny\u00a0(ideolo\u0161ku legitimaciju ameri\u010dke ekspanzije) na koju je samo podsjetio Sergej Lavrov.<\/p>\n

Kina, kao \u201etihi promatra\u010d\u201c sastanka, pa\u017eljivo je gledala \u0161to se doga\u0111a te pozdravila napredak prema miru. Iako nije prisutna, svaka ameri\u010dko-ruska politi\u010dka kalkulacija i potez neposredno ili posredno se odnosi na Kinu (balansiranje mo\u0107i, energetski, trgovinski, logisti\u010dki i tehnolo\u0161ki lanci, sigurnosne dileme i drugo).\u00a0Zanimljivo \u0107e biti za vidjeti, jednom kad do\u0111e do kraja rusko-ukrajinskog sukoba, ho\u0107e li Rusija igrati igru koju je trebala igrati Ukrajina kroz vanjskopoliti\u010dku strategiju balansiranja, samo Rusija izme\u0111u SAD-a i Kine, dok je Ukrajina navedenu vanjskopoliti\u010dku strategiju provodila od raspada SSSR-a do 2014. godine i Euromajdana balansiraju\u0107i izme\u0111u Zapada i Rusije. Ovom vanjskopoliti\u010dkom strategijom balansiranja izme\u0111u SAD-a i Kine Rusiji se otvara prilika vratiti se iz Zapadne izolacije, nadi\u0107i se iznad sankcija, ali i uspje\u0161no se obnoviti jednom kad se zavr\u0161e vojna djelovanja. S druge strane, ako ne do\u0111e do nikakvog dogovora Zapadnih saveznika (SAD, Europa i Ukrajina),\u00a0Trump bi mogao potencijalno sam prerezati sve napore i dostaviti Europljanima i Ukrajini njegov mirovni sporazum kao ultimatum: ili ovaj dogovor prihvatite ili se ja povla\u010dim iz svake vrste podr\u0161ke ovog sukoba, a vi nastavite ratovati do kona\u010dnog uni\u0161tenja (vjerojatno i s ameri\u010dkim oru\u017ejem kojeg \u0107e za Ukrajinu kupovati Europljani uni\u0161tavaju\u0107i tako i sebe i Ukrajinu i Rusiju pune\u0107i ameri\u010dki prora\u010dun i privatne ra\u010dune vojno-industrijskog kompleksa). U govoru predsjednika Trumpa nakon sastanka ovo je vidljivo\u00a0kad ka\u017ee da je na Europljanima i Ukrajincima ho\u0107e li prihvatiti mirovni sporazum ili ne,\u00a0\u0161to pokazuje da i sam Trump uvi\u0111a velike pote\u0161ko\u0107e u pronalasku dogovora.<\/p>\n

Naravno, vrlo je vjerojatniji scenarij da \u0107e se u idu\u0107em vremenu diplomatski napori i prijedlozi intenzivirati, ali se naravno uvijek treba paziti razli\u010ditih globalnih pauka i njihovih destruktivnih mre\u017ea koji mogu naru\u0161iti diplomatske napore svojim provokacijama i malverzacijama. Iako smo mo\u017eda jo\u0161 uvijek daleko do kona\u010dnog mirovnog dogovora, usmjereniji smo prema njemu, \u0161to je svakako napredak. U narednom vremenu vodit \u0107e se razgovori o okon\u010danju sukoba, a za Rusiju osim teritorija jednako su va\u017ene to\u010dke neutralizacija i demilitarizacija Ukrajine, kao i o kulturnim i jezi\u010dnim pravima Rusa u Ukrajini. Tako\u0111er je klju\u010dno i pitanje sigurnosnih jamstava, ali ne samo za Ukrajinu kako mnogi misle i o kojima mediji konstantno izvje\u0161tavaju, nego i za Rusiju koja \u0107e tra\u017eiti i za sebe sigurnosna jamstva da jednom potpisani mirovni sporazumi ne dolaze u pitanje (kao \u0161to je bio slu\u010daj sa Sporazumima iz Minska) ili da se bilo koja strana ne usudi krenuti u nove napade na (potencijalno nove, ali i stare) ruske teritorije. Ovdje \u0107e biti zanimljivo za vidjeti tko \u0107e sve dati sigurnosna jamstva, samo europski saveznici i SAD ili \u0107e se pojaviti novi akteri koji \u0107e biti garanti sigurnosti poput Kine i Indije, \u0161to se navodi iz pojedinih diplomatskih izvora.<\/p>\n

\n

Potraga za mirom<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Sam naslov sastanka na vrhu Potraga za mirom (Pursuing Peace) (ne primirjem \u2013 ceasefire) pokazuje razumijevanje prema ruskoj poziciji, koja govori o miru, ne o primirjima, budu\u0107i da Rusija izuzetno te\u0161ko mo\u017ee vjerovati Zapadu i Ukrajini nakon dva propala primirja iz Minska. Podsjetimo se samo na \u201ebiv\u0161u njema\u010dku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Fran\u00e7oisa Hollandea, koji su izjavili nakon po\u010detka ofenzivnih vojnih djelovanja Rusije u Ukrajini 2022. godine, kako su Sporazumi iz Minska bili samo kupovina vremena Ukrajini da se naoru\u017ea i pripremi za sukob s Rusijom (Prouvost, 2022) (Schwarz, 2022). Ovakva izjava je diplomatski i vanjskopoliti\u010dki izrazito opasna jer se zaklju\u010duje da je dogovor od po\u010detka bio prevara i prazno slovo na papiru, a za Rusiju jo\u0161 jedna u nizu izdaja i razo\u010darenja od strane Zapada (Reuters, 2022). Sporazum iz Minska se, dakle, nikad nije niti trebao implementirati. Nakon ovakvih izjava najsna\u017enijih europskih dr\u017eava, Njema\u010dke i Francuske, koje se zala\u017eu za promicanje i pridr\u017eavanje me\u0111unarodnog prava i potpisanih ugovora, pravnim principom pacta sunt servanda, za\u0161to bi im itko ponovno vjerovao\u201c (Rukavina, 2024: 23)?<\/p>\n

Trump, kao i Putin, ide odmah na mir, ne trebaju mu nova primirja (\u0161to je Trump prekju\u010der ponovio Zelenskom s kojim se nalazi u ponedjeljak), jer iz ruske perspektive primirje \u0107e se iskoristiti da se Ukrajina naoru\u017ea i ponovno spremi za vojna djelovanja. Zato je pozicija i Trumpa i Putina: zavr\u0161imo sa sukobima, uspostavimo mir i krenimo u ekonomsku, trgovinsku i financijsku suradnju te novu europsku sigurnosnu arhitekturu (koju paradoksalno dobar dio europskih lidera ne \u017eeli). Rusija je veliko tr\u017ei\u0161te, ali i izvor mnogobrojnih minerala i sirovina koje su potrebne SAD-u ako \u017eele ostati klju\u010dna sila svijeta. Tako\u0111er, tu je i ruski utjecaj na Bliskom istoku, Arktiku, Srednjoj Aziji, pitanja oko Kavkaza, Afrika i ono klju\u010dno pitanje o kojem vlada velika \u0161utnja: Kina (ali i razne ostale mogu\u0107e teme koje su se potencijalno razgovarale iza zatvorenih vrata). Ali klju\u010d za ove mnogobrojne prilike koje \u010dekaju na realizaciju, investiranje i otvaranje ponovno Rusije svijetu je Ukrajina. Sukob koji je Donald Trump naslijedio od Bidena (te kako je Putin ponovio: da je bilo Trumpa, sukob nikad ne bi niti po\u010deo) i koji je izuzetno slo\u017eeno zavr\u0161iti diplomatski stoga se jo\u0161 uvijek nastavlja na bojnom polju. Klju\u010dno pitanje jo\u0161 uvijek ostaje: kako u konvencionalnom ratu pobijediti nuklearnu silu u sukobu kojeg nuklearna sila percipira kao egzistencijalnu prijetnju (neovisno o Zapadnim argumentima da navedeno nije prijetnja, jer prijetnju definira svaki akter za sebe, a ne netko drugi za njega)?<\/p>\n

Pri\u010de i naracije oko \u017eelja Donalda Trumpa da uzme Nobelovu nagradu za mir su neva\u017ene ako su i to\u010dne, jer ako on i bude klju\u010dna figura koja \u0107e zavr\u0161iti sukob u Europi, svakako bi ju je trebao dobiti. Navedena nagrada je ve\u0107 godinama predmet rasprava i kontroverzi jer su je dobivali pojedinci ili institucije \u010dije su odluke i postupci bili sporni ili proturje\u010dni ideji mira poput\u00a0Henryja Kissingera,\u00a0Yassera Arafata,\u00a0Baracka Obame, Europske unije,\u00a0Theodora Roosevelta,\u00a0Woodrowa Wilsona\u00a0i drugi. Donald Trump na ovoj listi ne bi previ\u0161e odskakao od kontroverzi koji se ve\u017eu uz njega u komparaciji s mnogim drugim akterima kojima je dodijeljena ova nagrada. \u0160tovi\u0161e, zanimljivo bi bilo za vidjeti u svijetu kontingentnosti da Trump uistinu i dobije Nobelovu nagradu za mir te je odbije primiti zbog drugih kontroverznih osoba koje imaju tu nagradu ne \u017eele\u0107i se s njima svrstati.<\/p>\n

Pitanje koje je iz pozicije liberalne post-hladnoratovske paradigme problemati\u010dnije: kako \u0107e Donald Trump do\u0107i do mira u Europi (i potencijalno Nobelove nagrade za mir)? Priznavanjem naru\u0161avanja i kr\u0161enja me\u0111unarodnog prava te legitimacija otvorene agresije na dr\u017eavu \u010dlanicu me\u0111unarodnog poretka, vra\u0107anje sile na svjetsku pozornicu, promjenom granica u Europi u kojoj mnogobrojne dr\u017eave imaju pretenzije za teritorijima susjednih dr\u017eava \u0161to otvara potencijalne nove budu\u0107e izazove? Kao \u0161to je u posljednjih 30 godina (a djelomi\u010dno i danas) bilo izazovno biti realist (konzervativac) u me\u0111unarodnim odnosima, danas polako postaje izazovno biti liberal i gledati kako se uru\u0161avaju osnove liberalnog teorijsko-ideolo\u0161kog razmi\u0161ljanja koja su bila (i jo\u0161 uvijek djelomi\u010dno jesu) duboko usa\u0111ena na Zapadu (poglavito Europskoj uniji).<\/p>\n

\n

\u0160to Ukrajina sad mo\u017ee u\u010diniti?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Pri\u010da o Ukrajini je uistinu tragi\u010dna. Ako se gleda dugoro\u010dno kroz posljednjih 111 godina, mnogo toga se lomilo preko Ukrajine: Prvi svjetski rat (1914.-1918.), ruski gra\u0111anski rat (1918.-1922.), \u010distke i gladomori (koji su pogodili Ukrajinu ali i druge dijelove SSSR-a poput Rusije i Kazahstana \u0161to se \u010desto pre\u0161u\u0107uje), Drugi svjetski rat (1941.-1945.) s velikim bitkama u Ukrajini, sukobi u zapadnoj Ukrajini nakon Drugog svjetskog rata (Rukavina, 2022: 103), katastrofa u \u010cernobilu (1986.), kaos i kriminal u 1990ima nakon raspada SSSR-a, Naran\u010dasta revolucija (2004.) te Euromajdan revolucija (2013.-2014.), unutar-ukrajinski sukob (2014.-2022.) i trenuta\u010dan me\u0111udr\u017eavni rusko-ukrajinski sukob (2022.-danas). Zanimljivo bi bilo istra\u017eiti jesu li ove povijesne tragedije Ukrajine u korelaciji s britanskoj geopoliti\u010dkoj misli Halforda Mackindera: Onaj tko vlada isto\u010dnom Europom, vlada Heartlandom (Rusija s bliskim susjedstvom); tko vlada Heartlandom, vlada Svjetskim otokom (Euroazijom); tko vlada Svjetskim otokom, vlada svijetom.<\/p>\n

Naravno da je razumljivo da se Ukrajinci danas ne \u017eele odre\u0107i oko 20ak posto svog teritorija, ali nastavak sukoba ih mo\u017ee stajati mnogo vi\u0161e i teritorija i ljudskih \u017eivota. Uvijek mogu ra\u010dunati na kontingentnost i nepredvidljivost me\u0111unarodnih odnosa i svojevrsno mogu\u0107e uru\u0161avanje re\u017eima u Rusiji, \u0161to je malo vjerojatno. Stoga je nastavak sukoba protiv nuklearne sile za Ukrajinu katastrofalan uz to \u0161to je tragi\u010dan (ali i za svijet zbog mogu\u0107nosti nuklearne eskalacije). Potencijalan racionalan i pragmati\u010dan izlaz iz ovog sukoba za Ukrajinu je napraviti mir i\u00a0modus vivendi\u00a0s Rusijom, jer \u0107e im Rusija uvijek biti u susjedstvu i od nje ne mogu pobje\u0107i. Naravno, ovo je izuzetno malo za o\u010dekivati i to ne samo zbog ukrajinske politi\u010dke elite koja to ne \u017eeli, nego i zbog Zapada koji bi se tome suprotstavio jer je u protekle tri godine potro\u0161io mnogo sredstava da se Rusiju oslabi (gotovo i uni\u0161ti s Ukrajinom kao sredstvom) i propagandisti\u010dki prika\u017ee (konstruira\/demonizira) kao izuzetno negativnog aktera s kojim je svaki oblik\u00a0modusa vivendi\u00a0gotovo pa nemogu\u0107, iako nam je mo\u017eda\u00a0modus vivendi\u00a0s Rusijom potencijalna realnost koja nam je bli\u017ea nego ikad nakon ameri\u010dko-ruskog sastanka na Aljasci.\u00a0Lije\u010denje zatrovanih odnosa Zapada i Rusije po\u010dinje s mirom u Ukrajini kroz pronalazak miroljubive koegzistencije i su\u017eivota Ukrajine i sa Zapadom i s Rusijom\u00a0(Mearsheimer, 2025b)\u00a0te povratak uspje\u0161noj vanjskopoliti\u010dkoj strategiji Ukrajine \u2013 balansiranju izme\u0111u Zapada i Rusije\u00a0(\u0161to je, naravno, svojevrsna horor pri\u010da za pojedince utemeljene u liberalnoj post-hladnoratovskoj paradigmi).<\/p>\n

\n

Alternativa diplomaciji i miru je sukob i rat<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Zaklju\u010dno ponavljam osobni (akademsko-humanisti\u010dki) stav iz prolje\u0107a 2022. godine, koji, \u010dini se, polako postaje stvarnost (iako je potrebno jo\u0161 mnogo rada i politi\u010dke volje da bi se ostvario):<\/p>\n

Ontolo\u0161ki bitak \u010dovjeka mnogo lak\u0161e obitava u svijetu unutar kojeg diplomati gube svoje \u017eivce, nego ljudi svoje \u017eivote. Bolje je sto godina diplomatskih prepucavanja, nego jedna minuta rata. I stoga, besmisao ovog sukoba treba biti zavr\u0161en mirom (ili primirjem) odmah, kojeg mnoge maliciozne i tendenciozne osobe mogu smatrati u ovom trenutku \u201ebesmislenim\u201c rje\u0161enjem. Kako bi (do sad neuspje\u0161na) razumska i racionalna diplomacija zaustavila ratna djelovanja potrebno je ohrabriti, aktivirati i urazumjeti diplomate kako borba nije protiv nekakvih zlih i fantomskih sila, nego ljudi istih kao \u0161to smo i mi sami, sa svojim interesima i \u017eeljama.<\/p>\n

Upravo zato \u0161to smo isti nu\u017eno je sjesti za stol i razgovarati, barem poku\u0161ati razumjeti drugu stranu, ako je trenuta\u010dno nezamislivo i nemogu\u0107e oprostiti sva zlodjela koja su nepovratno u\u010dinjena. Besmisao rata le\u017ei u argumentu da se ratom ne pokazuje tko je u pravu, nego tko \u0107e ostati \u017eiv, a ako ovaj rat ne zavr\u0161imo, postoji strah od (nuklearne) mogu\u0107nosti da \u0107e on zavr\u0161iti \u010dovje\u010danstvo kakvo poznajemo. \u201eStoga te\u017eimo onome \u0161to doprinosi miru i me\u0111usobnoj izgradnji\u201c (Rimljanima 14:19).<\/p>\n

Literatura:<\/p>\n

Mearsheimer, John (2025a) Will Putin Outfox Trump?.\u00a0JudgeNapolitano \u2013 JudgingFreedom. Dostupno na poveznici:https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=3eGPgHqd-g8<\/p>\n

Mearsheimer, John (2025b) BREAKS DOWN Trump Putin Summit.\u00a0BreakingPoints. Dostupno na poveznici:https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=q31nwnbNMmo<\/p>\n

Rukavina, Bruno (2022) Poluotok Krim \u2013 geopoliti\u010dki i geostrate\u0161ki osvrt na pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost. Forum za sigurnosne studije, 6(6), 89-118. Dostupno na poveznici:https:\/\/hrcak.srce.hr\/303586<\/p>\n

Rukavina, Bruno (2023)Besmisao rata izme\u0111u Ruske Federacije i Ukrajine.\u00a0Mi portal. Dostupno na poveznici:\u00a0https:\/\/miportal.hr\/2023\/01\/03\/besmisao-rata-izmedu-ruske-federacije-i-ukrajine\/<\/p>\n

Rukavina, Bruno (2024) Vanjska politika Ruske Federacije i sukob u isto\u010dnoj Ukrajini (2014. \u2013 2022.). Zavr\u0161ni specijalisti\u010dki rad, Fakultet politi\u010dkih znanosti \u2013 Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu. Dostupno na poveznici:\u00a0https:\/\/repozitorij.fpzg.unizg.hr\/islandora\/object\/fpzg%3A2538<\/p>\n

Rukavina, Bruno (2025) Za\u0161to je nemogu\u0107a ukrajinska Oluja.\u00a0Geopolitika News. Dostupno na poveznici:\u00a0https:\/\/www.geopolitika.news\/analize\/zasto-je-nemoguca-ukrajinska-oluja\/<\/p><\/blockquote>\n

Sastanak Trump-Putin: Potraga za mirom: Tresla se brda, vratio se ruski medvjed<\/a><\/p><\/blockquote>\n