{"id":437721,"date":"2025-08-16T10:57:30","date_gmt":"2025-08-16T08:57:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=437721"},"modified":"2025-08-16T10:57:30","modified_gmt":"2025-08-16T08:57:30","slug":"suvise-tezak-teret-na-ledjima-i-suvise-rijeci-tesko-se-podnose","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/16\/suvise-tezak-teret-na-ledjima-i-suvise-rijeci-tesko-se-podnose\/","title":{"rendered":"Suvi\u0161e te\u017eak teret na le\u0111ima i suvi\u0161e rije\u010di te\u0161ko se podnose"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jovan Erakovi\u0107 iz Banjana<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

DVA ILI OBA<\/p><\/blockquote>\n

I u rje\u010dnicima najuva\u017eenijih pisaca i lingvista mo\u017ee se na\u0107i ne\u0161to suvi\u0161no. dokaz za to je rije\u010d: obadva. Dovoljno je re\u0107i samo: dva, ili: oba.<\/p>\n

Ako mo\u017ee da pogrije\u0161i svako, ne bi trebalo da zamjera niko, nego bi valjalo da gr\u0161ke uvijek ispravlja neko.<\/p>\n

MJESEC<\/p><\/blockquote>\n

Bu\u0111enje prolje\u0107a u maju prijatno je. Uz maj je suvi\u0161no dopisivati da je to mjesec, jer se zna da nije dan, ni sedmica, ni godina. To va\u017ei za svih 12 mjeseci, a neko govori i: mjeseca u godini.<\/p>\n

Izbjegavati sve suvi\u0161no korisno je svuda, pa i kada se pi\u0161e i govori.<\/p>\n

PENJANJE<\/p><\/blockquote>\n

Evo i ovakve re\u010denice: “Oni \u0107e da se popenju na visoko mjesto.”<\/p>\n

Po\u0161to je to svr\u0161ena ranja, pravilno je re\u0107i da \u0107e da se popnu.<\/p>\n

Dok se ide uzbrdicom, ljudi se penju, a kada stignu na cilj izgovori se da su uspjeli da se popnu.<\/p>\n

IZVINJAVANJE<\/p><\/blockquote>\n

Pristojno je izviniti se kad neko pogrije\u0161, pa bi to valjalo izgovoriti povratnim glagolom.<\/p>\n

Re\u0107i: Izvinite, to je zapovjedni na\u010din, pa ga ozbiljni ljudi izbjegavaju kad pogrije\u0161e. Dakle, kad neko prizna gre\u0161ku, on ka\u017ee: “Izvinjavam se”.<\/p>\n

Izgovoriti: Izvinite, to je zapovijedanje drugima da se izvine zato \u0161to je pogrije\u0161io onaj koji im se obratio.<\/p>\n

Pomenuti glagol \u010desto se pogre\u0161no izgovara u infinitivu, pa, umjesto izviniti, ka\u017ee se: Izvinuti. Izvinuti zna\u010di: is\u010da\u0161iti.<\/p>\n

SJEDNICA<\/p><\/blockquote>\n

Odavno se izgovara i ova misao o jeziku: “Kad bi svaka ptica odnijela svoje pero, mnogi bi shvatili kakve su vrane.” Ljudi se sastaju, razgovaraju i dopisuju, pa su potrebne mnoge strane rije\u010di.<\/p>\n

One koje su davno u\u0161le u na\u0161 jezik, neka i dalje ostanu, ka\u017eu ozbiljni lingvisti. Me\u0111utim, ima i onih koje su nam suvi\u0161ne. Za\u0161to bi se govorilo: sesija, kad se mo\u017ee re\u0107i: sjednica, pa da to svima bude jasno.<\/p>\n

PROJEKTI<\/p><\/blockquote>\n

Nije mogu\u0107a izgradnja bilo kojeg objekta bez prethodno ura\u0111enog dobrog projekta. I za najstru\u010dnije projekte daje se manje novca nego za kasniju izgradnju onoga \u0161to je projektovano. E kad bi to znala ve\u0107ina izvje\u0161ta\u010da. Skoro svakodnevno objavljuju da je postignut dogovor o nekoj izgradnji, pa odmah ka\u017eu kolika je vrijednost projekta. Zna\u010di li to da je gotov objekat \u010dim je projektovan. Kakva bi sre\u0107a bila kad bi se auto-put mogao izgraditi za onoliko novca koliko se dadne projektantu.<\/p>\n

Bilo bi jasnije kad bi se kazalo koliko novca \u0107e se utro\u0161iti od po\u010detka projektovanja do zavr\u0161etka i prijema objekta, jer se sve to pla\u0107a.<\/p>\n

POVREDA<\/p><\/blockquote>\n

Nekada se, poslije pre\u017eivjelog nesre\u0107nog slu\u010daja, govorilo i pisalo da je neko ranjen, ili povrije\u0111en. Sada se javlja da je zadobio ranu ili povredu. \u010cemu im slu\u017ei glagol zadobiti, to \u010ditaocima i slu\u0161aocima nije jasno.<\/p>\n

Suvi\u0161e te\u017eak teret na le\u0111ima i suvi\u0161e rije\u010di te\u0161ko se podnose.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Kad bi svaka ptica odnijela svoje pero, mnogi bi shvatili kakve su vrane”<\/p>\n","protected":false},"author":4010,"featured_media":425754,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-437721","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437721","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4010"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=437721"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437721\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":437727,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437721\/revisions\/437727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/425754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=437721"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=437721"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=437721"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}