{"id":43755,"date":"2011-06-24T12:51:26","date_gmt":"2011-06-24T12:51:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=43755"},"modified":"2011-06-24T12:51:26","modified_gmt":"2011-06-24T12:51:26","slug":"pocelo-iskopavanje-keopsovog-broda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/06\/24\/pocelo-iskopavanje-keopsovog-broda\/","title":{"rendered":"Po\u010delo iskopavanje Keopsovog broda"},"content":{"rendered":"<p>Arheolozi su po\u010deli iskopavanje 4.500 starog drvenog broda, prona\u0111enog kod Keopsove piramide u Gizi, rekao je egipatski ministar za antikvitete, Zahi Havas.<\/p>\n<p>Radi se o jednom od dva broda zakopana pored faraona Keopsa, koja su, prema vjerskom obi\u010daju, trebalo da ga odvedu u \u017eivot poslije smrti.<\/p>\n<p>Sakud\u017ei Jo&scaron;imura, profesor sa japanskog Univerziteta Vaseda i predvodnik projekta restauracije zajedno sa egipatskim Savjetom za antikvitete, rekao je da su arheolozi na drugom brodu otkrili ispisano Keopsovo ime, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Keops je osnovao \u010detvrtu egipatsku dinastiju oko 2680. godine prije nove ere i vladao Egiptom 23 godine.<\/p>\n<p>Brodovi su prvobitno prona\u0111eni 1954. i smatrani su najzna\u010dajnijim otkri\u0107ima u Gizi, i po svojoj starosti, ali i po veli\u010dini i o\u010duvanosti. Prvi brod, dug 43 metra je rekonstruisan, a vjerovalo se da je drugi, njemu nalik, manji. Oba broda su napravljena od libanskog kedra i egipatske akacije.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci su naveli da su to najstariji prona\u0111eni brodovi iz anti\u010dkog perioda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Arheolozi su po\u010deli iskopavanje 4.500 starog drvenog broda, prona\u0111enog kod Keopsove piramide u Gizi, rekao je egipatski ministar za antikvitete, Zahi Havas. Radi se o jednom od dva broda zakopana pored faraona Keopsa, koja su, prema vjerskom obi\u010daju, trebalo da ga odvedu u \u017eivot poslije smrti. Sakud\u017ei Jo&scaron;imura, profesor sa japanskog Univerziteta Vaseda i predvodnik [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-43755","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43755"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43755\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}