Tim astrofizi\u010dara, predvo\u0111en dr Raulom Himenezom sa Instituta za nauke o kosmosu Univerziteta u Barceloni (ICCUB), predlo\u017eio je revolucionarnu novu teoriju o postanku svemira.<\/p>\n
Njihov rad, nedavno objavljen u presti\u017enom \u010dasopisu Physical Review Research, nudi radikalan zaokret u razumijevanju najranijih trenutaka nakon Velikog praska, prenosi misteriozno.com.<\/p>\n
Za razliku od dominantnih modela, nova teorija izbjegava oslanjanje na spekulativne elemente i pretpostavke.<\/p>\n
Model kosmi\u010dke inflacije je decenijama bio standardni model u kosmologiji. Ova teorija pretpostavlja da je svemir do\u017eivio eksponencijalno brzo \u0161irenje u djeli\u0107u sekunde nakon Velikog praska.<\/p>\n
Iako model uspje\u0161no obja\u0161njava mnoge posmatrane karakteristike svemira, kao \u0161to su njegova ravnomjernost i ravna geometrija, on se suo\u010dava sa ozbiljnim izazovima.<\/p>\n
Jedan od najve\u0107ih problema s inflatornim modelom je njegov oslonac na \u201cinflaton\u201d \u2013 hipoteti\u010dko skalarno polje za koje nema direktnih dokaza.<\/p>\n
Svojstva ovog polja moraju biti \u201cfino pode\u0161ena\u201d pomo\u0107u niza slobodnih parametara kako bi se slagala sa posmatranjima.<\/p>\n
Ova prilagodljivost je dovela do sumnji unutar nau\u010dne zajednice o istinskoj prediktivnoj mo\u0107i modela, postavljaju\u0107i pitanje da li on zaista opisuje prirodu ili je samo matemati\u010dki zgodan alat za uklapanje podataka.<\/p>\n
\u201cDecenijama smo poku\u0161avali razumjeti rane trenutke svemira koriste\u0107i modele temeljene na elementima koje nikada nismo posmatrali\u201d, izjavio je dr Himenez. \u201cNa\u0161 predlog je uzbudljiv upravo zbog svoje jednostavnosti i provjerljivosti.\u201d<\/p>\n
Novi model, razvijen u saradnji s kolegama sa Univerziteta u Padovi, odbacuje potrebu za inflatonom i drugim hipoteti\u010dkim poljima.<\/p>\n
Umjesto toga, polazi od dobro uspostavljenog kosmi\u010dkog stanja poznatog kao De Sitterov prostor, koje je konzistentno sa trenutnim posmatranjima tamne energije.<\/p>\n
Centralna ideja je da su prirodne kvantne fluktuacije u samom prostor-vremenu, a ne hipoteti\u010dko polje, bile dovoljne da pokrenu proces formiranja strukture svemira.<\/p>\n
Ove fluktuacije stvaraju sitne gravitacione talase, koji su se zatim nelinearno razvijali i me\u0111usobno djelovali, stvaraju\u0107i si\u0107u\u0161ne razlike u gusto\u0107i materije.<\/p>\n
S vremenom su se te fluktuacije, pod uticajem gravitacije, pretvorile u protogalaksije, galaksije, zvijezde i planete koje danas vidimo.<\/p>\n
Ovo je elegantan i minimalisti\u010dki pristup. Umjesto dodavanja novih, spekulativnih komponenti, model sugeri\u0161e da su fundamentalne, ve\u0107 poznate sile prirode \u2013 gravitacija i kvantna mehanika \u2013 sasvim dovoljne da objasne porijeklo strukture kosmosa.<\/p>\n
Klju\u010dna prednost ove nove teorije le\u017ei u njenoj provjerljivosti. \u201cOvo je nauka u svom najboljem izdanju: jasna predvi\u0111anja koja budu\u0107a posmatranja mogu potvrditi ili opovrgnuti\u201d, isti\u010de Himenez.<\/p>\n
Model pru\u017ea specifi\u010dna predvi\u0111anja koja se mogu testirati mjerenjem gravitacionih talasa i mapiranjem strukture svemira.<\/p>\n
S razvojem novih, sofisticiranih teleskopa i detektora gravitacionih talasa, nau\u010dnici \u0107e imati priliku da prikupe podatke koji \u0107e ili potvrditi ili odbaciti ovu smjelu hipotezu.<\/p>\n
Ako se ova teorija potvrdi, imala bi duboke implikacije.<\/p>\n
To bi zna\u010dilo da standardni model inflacije, koji je dominirao kosmologijom posljednjih 40 godina, nije cjelovita slika, ili je mo\u017eda \u010dak i pogre\u0161an.<\/p>\n
To bi otvorilo potpuno novo poglavlje u kosmologiji i fizici, tjeraju\u0107i nau\u010dnike da redefini\u0161u svoje poglede na najranije trenutke postojanja svemira.<\/p>\n
\u201cRazumijevanje porijekla svemira nije samo filozofsko pitanje; ono nam poma\u017ee da odgovorimo na fundamentalna pitanja o tome ko smo i odakle dolazimo\u201d, zaklju\u010duje Himenez.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Novi model, razvijen u saradnji s kolegama sa Univerziteta u Padovi, odbacuje potrebu za inflatonom i drugim hipoteti\u010dkim poljima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":327003,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-437536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=437536"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":437539,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437536\/revisions\/437539"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/327003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=437536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=437536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=437536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}