{"id":436927,"date":"2025-08-07T08:06:20","date_gmt":"2025-08-07T06:06:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=436927"},"modified":"2025-08-07T08:06:20","modified_gmt":"2025-08-07T06:06:20","slug":"talasi-vrucine-talasaju-i-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/07\/talasi-vrucine-talasaju-i-mozak\/","title":{"rendered":"Talasi vru\u0107ine talasaju i mozak"},"content":{"rendered":"
<\/header>\n
\n
\n
\n

Kako toplotni talasi postaju intenzivniji sa klimatskim promjenama, nau\u010dnici se utrkuju u poku\u0161ajima da shvate kako ekstremna vru\u0107ina mijenja na\u010din na koji na\u0161 mozak funkcioni\u0161e.<\/p>\n

Neurolog dr Sand\u017eaj Sisodija sa Univerzitetskog koled\u017ea u Londonu i pionir u oblasti uticaja klimatskih promena na mozak, specijalizovan za epilepsiju, \u010desto je \u010duo od porodica pacijenata da imaju vi\u0161e problema tokom toplotnih talasa.<\/p>\n

\u201eI pomislio sam u sebi, naravno, za\u0161to klimatske promjene ne bi uticale i na mozak? Na kraju krajeva, toliko procesa u mozgu je uklju\u010deno u to kako se telo nosi sa toplotom.\u201c<\/p>\n

Dok je istra\u017eivao nau\u010dnu literaturu, otkrio je niz neurolo\u0161kih stanja koja se pogor\u0161avaju porastom temperature i vla\u017enosti, uklju\u010duju\u0107i epilepsiju, mo\u017edani udar, encefalitis, multiplu sklerozu, migrenu, zajedno sa brojnim drugim. Tako\u0111e je otkrio da efekti klimatskih promjena na na\u0161 mozak ve\u0107 postaju vidljivi, prenosi RTS<\/a>.<\/p>\n

Na primjer, tokom toplotnog talasa u Evropi 2003. godine, oko sedam odsto dodatnih smrtnih slu\u010dajeva uklju\u010divalo je direktne neurolo\u0161ke probleme. Sli\u010dne brojke su zabilje\u017eene i tokom toplotnog talasa u Velikoj Britaniji 2022. godine.<\/p>\n

Ali toplota tako\u0111e mo\u017ee da promijeni i druge na\u010dine na koje na\u0161 mozak funkcioni\u0161e \u2013 \u010dine\u0107i nas nasilnijim, mrzovoljnijim i depresivnijim.<\/p>\n

Dakle, kako se svijet zagrijava zbog klimatskih promjena, kakav efekat mo\u017eemo o\u010dekivati na na\u0161 mozak?<\/p>\n

Mozak grije i sam sebe<\/h2>\n

Ljudski mozak je, u prosjeku, rijetko vi\u0161e od 1\u00b0C topliji od temperature jezgra na\u0161eg tijela. Pa ipak, na\u0161 mozak \u2013 kao jedan od organa u na\u0161em tijelu koji najvi\u0161e tro\u0161i energiju \u2013 proizvodi zna\u010dajnu koli\u010dinu sopstvene toplote kada razmi\u0161ljamo, pamtimo i reagujemo na svijet oko nas. To zna\u010di da na\u0161e tijelo mora naporno da radi da bi ga odr\u017eala hladnim. Krv koja cirkuli\u0161e kroz mre\u017eu krvnih sudova poma\u017ee u odr\u017eavanju temperature, odvode\u0107i vi\u0161ak toplote.<\/p>\n

Ovo je neophodno jer su na\u0161e mo\u017edane \u0107elije tako\u0111e izuzetno osjetljive na toplotu. Smatra se da je funkcija nekih molekula koji prenose poruke izme\u0111u njih tako\u0111e zavisna od temperature, \u0161to zna\u010di da prestaju efikasno da rade ako nam se mozak previ\u0161e zagrije ili previ\u0161e ohladi.<\/p>\n

\u201eNe razumijemo u potpunosti kako su razli\u010diti elementi ove slo\u017eene slike pogo\u0111eni\u201c, napominje dr Sisodija. \u201eAli mo\u017eemo to zamisliti kao sat, gdje sve komponente vi\u0161e ne rade pravilno zajedno.\u201c<\/p>\n

Iako ekstremna vru\u0107ina menja na\u010din na koji sva\u010diji mozak funkcioni\u0161e \u2013 mo\u017ee, na primjer, negativno da uti\u010de na dono\u0161enje odluka i dovodi do toga da ljudi preuzimaju ve\u0107e rizike \u2013 osobe sa neurolo\u0161kim stanjima su \u010desto najte\u017ee pogo\u0111ene. To je iz vi\u0161e razloga. Na primjer, kod nekih bolesti, znojenje mo\u017ee biti o\u0161te\u0107eno.<\/p>\n

\u201eTermoregulacija je funkcija mozga i mo\u017ee biti poreme\u0107ena ako odre\u0111eni dijelovi mozga ne funkcioni\u0161u pravilno\u201c, ka\u017ee dr Sisodija. Kod nekih oblika multiple skleroze, na primjer, \u010dini se da je osnovna telesna temperatura izmenjena. Pored toga, neki lijekovi koji lije\u010de neurolo\u0161ka i psihijatrijska stanja poput \u0161izofrenije uti\u010du na regulaciju temperature, zbog \u010dega su oni koji ih uzimaju podlo\u017eniji toplotnom udaru, ili hipertermiji kako je to medicinski poznato, i sa ve\u0107im rizikom od smrti povezane sa toplotom.<\/p>\n

Toplotni talasi \u2013 a posebno povi\u0161ene no\u0107ne temperature \u2013 mogu uticati na san ljudi, uti\u010du\u0107i na na\u0161e raspolo\u017eenje i potencijalno pogor\u0161avaju\u0107i simptome nekih stanja. \u201eZa mnoge ljude sa epilepsijom, lo\u0161 san mo\u017ee pove\u0107ati rizik od napada\u201c, ka\u017ee Sisodija.<\/p>\n

Posebno ugro\u017eene grupe stanovni\u0161tva<\/h2>\n

Dokazi ukazuju na to da se broj hospitalizacija i stope smrtnosti me\u0111u ljudima sa demencijom tako\u0111e pove\u0107avaju tokom toplotnih talasa. Djelimi\u010dno to mo\u017ee biti posljedica starosti \u2013 starije osobe su manje sposobne da reguli\u0161u tjelesnu temperaturu \u2013 ali njihovo kognitivno o\u0161te\u0107enje mo\u017ee tako\u0111e zna\u010diti da su manje sposobne da se prilagode ekstremnim vru\u0107inama. Na primjer, mogu da ne piju dovoljno vode, da zaborave da zatvore prozore ili da izlaze na vru\u0107inu kada ne bi trebalo.<\/p>\n

Rastu\u0107e temperature su tako\u0111e povezane sa pove\u0107anjem broja incidenata i mortaliteta od mo\u017edanog udara. U jednoj studiji koja je analizirala podatke o mortalitetu od mo\u017edanog udara iz 25 zemalja, istra\u017eiva\u010di su otkrili da su od 1.000 smrtnih slu\u010dajeva od ishemijskog mo\u017edanog udara, najtopliji dani doprineli za dva dodatna smrtna slu\u010daja. \u201eTo mo\u017eda ne djeluje mnogo\u201c, ka\u017ee Betan Dejvis, gerontolog u Univerzitetskim bolnicama u Saseksu u Velikoj Britaniji.<\/p>\n

\u201eAli s obzirom na to da \u0161irom svijeta godi\u0161nje umre sedam miliona ljudi od mo\u017edanog udara, vru\u0107ine donose 10.000 dodatnih smrtnih slu\u010dajeva od mo\u017edanog udara godi\u0161nje.\u201c Upozorava i da \u0107e klimatske promjene vjerovatno pogor\u0161ati ovu statistiku u godinama koje dolaze.<\/p>\n

Nesrazmjeran dio tereta mo\u017edanog udara povezanog sa toplotom bi\u0107e u zemljama sa srednjim i niskim prihodima, koje su ve\u0107 najvi\u0161e pogo\u0111ene klimatskim promjenama i do\u017eivljavaju najve\u0107e stope mo\u017edanog udara. \u201eRastu\u0107e temperature \u0107e pogor\u0161ati nejednakosti u zdravstvu i izme\u0111u zemalja i dru\u0161tvenih grupa i unutar njih\u201c, ka\u017ee Dejvis. Sve ve\u0107i broj dokaza ukazuje na to da su starije osobe, kao i osobe sa niskim socioekonomskim polo\u017eajem, izlo\u017eeni pove\u0107anom riziku od smrtnosti povezane sa toplotom.<\/p>\n

Ugro\u017een i neurolo\u0161ki razvoj najmla\u0111ih<\/h2>\n

Topliji svijet tako\u0111e \u0161teti neurorazvoju najmla\u0111ih. \u201ePostoji veza izme\u0111u ekstremnih vru\u0107ina i lo\u0161ih ishoda trudno\u0107e, kao \u0161to su prevremeni poro\u0111aji\u201c, ka\u017ee D\u017eejn Herst, profesorka globalnog zdravlja \u017eena na Imperijal koled\u017eu u Londonu u Velikoj Britaniji. Jedna nedavna sistematska analiza nau\u010dnih istra\u017eivanja otkrila je da su toplotni talasi povezani sa pove\u0107anjem prevremenih poro\u0111aja za 26 odsto, a mo\u017ee da dovede i do ka\u0161njenja u neurorazvoju i kognitivnih o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n

<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\u041a\u0443\u043f\u0438\u0442\u0435 \u0432\u0438\u0442\u0430\u043c\u0438\u043d\u0435 \u0438 \u0441\u0443\u043f\u043b\u0435\u043c\u0435\u043d\u0442\u0435<\/div>\n

\u201eMe\u0111utim, mnogo toga ne znamo\u201c, dodaje Herst. \u201eKo je najranjiviji i za\u0161to? Jer o\u010digledno je da 130 miliona \u017eena svake godine rodi, mnoge od njih u zemljama sa ekstremnim temperaturama, a to se njima ne de\u0161ava.\u201c<\/p>\n

Toplotni talasi mogu uticati na \u010ditav niz faktora, od elektri\u010dnih impulsa nervnih \u0107elija do rizika od samoubistva, klimatske anksioznosti , pa \u010dak i stabilnosti lijekova za neurolo\u0161ka stanja.<\/p>\n

Genetske predispozicije za podno\u0161enje toplote<\/h2>\n

Ali nau\u010dnici jo\u0161 uvijek istra\u017euju kako ta\u010dno porast temperature uti\u010de na na\u0161 mozak. Toplota uti\u010de na ljude na veoma razli\u010dite na\u010dine \u2013 nekima odgovara vru\u0107e vrijeme, drugima je to nepodno\u0161ljivo.<\/p>\n

\u201eRazli\u010diti faktori mogu biti relevantni za ovu razli\u010ditu osetljivost, a jedan od njih mo\u017ee biti genetska podlo\u017enost\u201c, ka\u017ee dr Sisodija. Genetske varijante mogu uticati na strukture proteina koje bi mogle u\u010diniti neke ljude ranjivijim na uticaje klimatskih promjena.<\/p>\n

\u201eMo\u017eda postoje termolatentni fenotipovi koji \u0107e postati o\u010digledni tek kada ti pritisci okoline budu dovoljni da ih ispolje\u201c, ka\u017ee on. \u201eOno \u0161to danas vidimo kod ljudi sa neurolo\u0161kim poreme\u0107ajima moglo bi postati relevantno za ljude bez neurolo\u0161kih poreme\u0107aja kako klimatske promjene budu napredovale.\u201c<\/p>\n

I dalje postoje pitanja na koja treba odgovoriti. Na primjer, da li ve\u0107i uticaj ima maksimalna temperatura, du\u017eina toplotnog talasa ili no\u0107na temperatura? To mo\u017ee biti druga\u010dije za svaku osobu ili u zavisnosti od neurolo\u0161kog stanja.<\/p>\n

Ali identifikovanje ko je u opasnosti i za\u0161to bi\u0107e klju\u010dno za razvoj strategija za za\u0161titu najranjivijih. To bi moglo da uklju\u010duje sisteme ranog upozoravanja ili osiguranje za nadoknadu izgubljenih zarada zbog ekstremnih vru\u0107ina.<\/p>\n

\u201eEra globalnog zagrijavanja je zavr\u0161ena, stigla je era globalnog klju\u010danja\u201c, objavio je generalni sekretar UN Antonio Gutere\u0161, kada je potvr\u0111eno da je jul 2023. bio najtopliji mjesec u istoriji. Klimatske promjene su tu i intenziviraju se. Era vru\u0107eg mozga tek po\u010dinje. (Izvor:RTS, bbc.com\/future<\/span>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako toplotni talasi postaju intenzivniji sa klimatskim promjenama, nau\u010dnici se utrkuju u poku\u0161ajima da shvate kako ekstremna vru\u0107ina mijenja na\u010din na koji na\u0161 mozak funkcioni\u0161e.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":436930,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-436927","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=436927"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436927\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":436931,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436927\/revisions\/436931"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/436930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=436927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=436927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=436927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}