{"id":436861,"date":"2025-08-06T08:20:22","date_gmt":"2025-08-06T06:20:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=436861"},"modified":"2025-08-06T08:20:22","modified_gmt":"2025-08-06T06:20:22","slug":"hodanje-unazad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/06\/hodanje-unazad\/","title":{"rendered":"Hodanje unazad"},"content":{"rendered":"<div class=\"text fit-link-underline js-smartocto\">\n<p>Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da je hodanje \u010desto podcijenjen oblik tjelovje\u017ebe, no kretanje naprijed nije jedini smjer koji vrijedi istra\u017eiti. Brojne su prednosti hodanja unatrag koje mogu unijeti iznena\u0111uju\u0107u vrijednost u na\u0161u fitness rutinu &#8211; od ja\u010danja zanemarenih mi\u0161i\u0107a do izo\u0161travanja uma, obja\u0161njava dr. Shane Davis, lije\u010dnik sportske medicine u Tufts Medical Centru i docent na Medicinskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Tufts.<\/p>\n<p>Ova praksa, poznata i kao &#8220;retro hodanje&#8221;, \u010desto se primjenjuje u programima fizikalne terapije. &#8220;U fizioterapiji se mo\u017ee ciljano koristiti kod osoba s bolovima u nogama, jer hodanje unatrag mijenja obrasce optere\u0107enja i posljedi\u010dno rastere\u0107uje dijelove tijela koji su ina\u010de bolni&#8221;, poja\u0161njava dr. Davis.<\/p>\n<p>Ipak, u posljednje vrijeme sve vi\u0161e ljudi u teretanama i na dru\u0161tvenim mre\u017eama prakticira upravo ovakav hod. Prema dr. Davisu i najnovijim istra\u017eivanjima, postoji mnogo zdravstvenih razloga za\u0161to bi se ovaj fitness trend mogao zadr\u017eati. Naravno, uz obavezan oprez i pogled preko ramena. A kad se uhodate, poku\u0161ajte i uzbrdo.<\/p>\n<h3>Aktivacija mi\u0161i\u0107a na koje zaboravljamo<\/h3>\n<p>Kretanje unatrag, obja\u0161njava dr. Davis, aktivira mi\u0161i\u0107e na potpuno druga\u010diji na\u010din od uobi\u010dajenog hodanja, \u010dime se ciljaju i ja\u010daju mi\u0161i\u0107ne skupine koje ina\u010de ne dobivaju dovoljno pa\u017enje. Istra\u017eivanje iz 2024. godine, objavljeno u \u010dasopisu <i>Journal of Clinical and Diagnostic Research<\/i>, isti\u010de kako hodanje unatrag sna\u017eno aktivira kvadricepse, zadnju lo\u017eu, gluteuse, pregiba\u010de kuka i mi\u0161i\u0107e listova. Iako te mi\u0161i\u0107e koristimo i pri normalnom hodu, retro hodanje od njih zahtijeva da se izdu\u017euju pod optere\u0107enjem. Takav rad mi\u0161i\u0107a, poznat kao &#8220;ekscentri\u010dni pokret&#8221;, povezuje se sa zna\u010dajnijim porastom snage, kako navodi istra\u017eivanje iz 2023. u <i>Journal of Sports Science &amp; Medicine<\/i>.<\/p>\n<h3>Bolja ravnote\u017ea i stabilnost cijelog tijela<\/h3>\n<p>&#8220;Ovaj novi obrazac kretanja dovodi do pobolj\u0161anja koordinacije kroz neuromuskularne prilagodbe i bolju ravnote\u017eu&#8221;, ka\u017ee dr. Davis. To se doga\u0111a treniranjem propriocepcije, odnosno svjesnosti o polo\u017eaju vlastitog tijela u prostoru. U osnovi, dok hodamo naprijed, oslanjamo se na vid i prirodan osje\u0107aj za prostor. &#8220;Na\u0161i zglobovi i mi\u0161i\u0107i optimizirani su za kretanje prema naprijed&#8221;, dodaje. Kada ne vidimo kamo idemo, manji mi\u0161i\u0107i stabilizatori u gle\u017enjevima, koljenima i kukovima moraju se dodatno aktivirati kako bi odr\u017eali ravnote\u017eu i kontrolu. Osim op\u0107eg pobolj\u0161anja stabilnosti, dr. Davis isti\u010de da je &#8220;ovo va\u017eno za bolje sportske rezultate i prevenciju padova&#8221;.<\/p>\n<h3>U\u010dinkovitije sagorijevanje kalorija<\/h3>\n<p>&#8220;Na hodanje naprijed navikli smo i biomehani\u010dki. Iako mo\u017eemo hodati ili tr\u010dati unatrag, zbog na\u0161e anatomije to \u010dinimo puno manje u\u010dinkovito&#8221;, ka\u017ee dr. Davis. Upravo taj dodatni napor zna\u010di i intenzivniji trening. Ameri\u010dki koled\u017e sportske medicine (ACSM) koristi metaboli\u010dki ekvivalent zadatka (MET) za procjenu intenziteta vje\u017ebanja. Prema njihovim procjenama, umjerena \u0161etnja ima vrijednost od 3.5 MET-a, dok hodanje unatrag dose\u017ee 6 MET-a. To sugerira da retro hodanje mo\u017ee sagorjeti i do dvostruko vi\u0161e kalorija.<\/p>\n<div class=\"js-slot-container\" data-css-class=\"dfp-inarticle\" data-disclaimer=\"true\" data-css-remove-after-render=\"reserve-height-with-disclaimer\">\n<div class=\"flex no-margin double\"><\/div>\n<\/div>\n<h3>Sna\u017enije srce i bolja cirkulacija<\/h3>\n<p>Pove\u0107ani fizi\u010dki zahtjevi hodanja unatrag izvrsni su i za zdravlje srca. Studija iz 2023. objavljena u \u010dasopisu <i>Health Science Reports<\/i> pratila je sudionike koji su \u010detiri puta tjedno hodali unatrag na traci za tr\u010danje najmanje 15 minuta. Nakon 12 tjedana, u usporedbi s grupom koja je hodala naprijed, kod &#8220;retro hoda\u010da&#8221; zabilje\u017eeno je:<\/p>\n<ul>\n<li>Ve\u0107a potro\u0161nja kisika (VO2), \u0161to je klju\u010dni pokazatelj kardio kondicije.<\/li>\n<li>Pobolj\u0161anje vrijednosti krvnog tlaka.<\/li>\n<li>Smanjenje sistemske upale, koja se povezuje s kardiovaskularnim bolestima.<\/li>\n<\/ul>\n<h3>Mentalni trening za o\u0161triji um<\/h3>\n<p>&#8220;Jedan od razloga za\u0161to je retro hodanje te\u0161ko jest to \u0161to na njega nismo navikli. U po\u010detku \u0107e zahtijevati i mentalni i fizi\u010dki napor&#8221;, obja\u0161njava dr. Davis. Sli\u010dno kao \u0161to nakon ozljede moramo ponovno u\u010diti hodati, hodanje unatrag predstavlja sli\u010dan neurolo\u0161ki izazov. &#8220;U\u010denje novih stvari i postavljanje izazova pred mozak korisno je za kognitivno zdravlje, stoga hodanje unatrag donosi i fizi\u010dka i mentalna pobolj\u0161anja.&#8221; Iako su istra\u017eivanja jo\u0161 u tijeku, UCLA Health navodi da nekoliko studija pokazuje kako hodanje unatrag poja\u010dava aktivnost u dijelu mozga odgovornom za rje\u0161avanje problema i dono\u0161enje odluka.<\/p>\n<h3>Manje optere\u0107enje za zdravije zglobove<\/h3>\n<p>Istra\u017eivanje iz <i>Health Science Reports<\/i> ukazuje na jo\u0161 jednu veliku prednost: hodanje unatrag stvara znatno manje stresa na zglobove. Na\u010din na koji se mi\u0161i\u0107i aktiviraju pri obrnutom kretanju poma\u017ee u apsorpciji udaraca, istovremeno ja\u010daju\u0107i mi\u0161i\u0107e stabilizatore koji dugoro\u010dno \u0161tite zglobove. Dr. Davis dodaje da ova vje\u017eba mo\u017ee biti korisna i za osobe koje ve\u0107 imaju bolove u zglobovima jer &#8220;rastere\u0107uje zglob promjenom obrazaca sile te ja\u010danjem mi\u0161i\u0107ne snage i kontrole&#8221;.<\/p>\n<h3>Kada je potreban oprez?<\/h3>\n<p>&#8220;Svatko mo\u017ee imati koristi, ali nije za svakoga sigurno&#8221;, nagla\u0161ava dr. Davis. &#8220;Ako imate ozljede ili neurolo\u0161ke probleme koji zna\u010dajno naru\u0161avaju va\u0161u ravnote\u017eu i koordinaciju, retro hodanje mo\u017ee predstavljati visok rizik od pada.&#8221; To ne zna\u010di da ga morate u potpunosti izbjegavati, ve\u0107 je va\u017eno vje\u017ebati pod nadzorom stru\u010dnjaka, poput fizioterapeuta. U mnogim slu\u010dajevima, retro hodanje u\u010dinkovita je vje\u017eba za oporavak, a istra\u017eivanje iz 2023. (<i>Multiple Sclerosis and Related Disorders<\/i>) isti\u010de njegov pozitivan u\u010dinak na ravnote\u017eu i pokretljivost kod osoba s neurolo\u0161kim bolestima.<\/p>\n<p>Bez obzira na va\u0161e stanje, za maksimalnu korist i sigurnost dr\u017eite se ovih zlatnih pravila:<\/p>\n<ul>\n<li>Nosite odgovaraju\u0107u obu\u0107u.<\/li>\n<li>Budite svjesni svoje okoline.<\/li>\n<li>Izbjegavajte neravan teren, gu\u017eve i prostore s preprekama.<\/li>\n<li>Po\u010dnite polako, s malim i kontroliranim koracima.<\/li>\n<li>Odr\u017eavajte pravilno dr\u017eanje.<\/li>\n<li>Ako imate bilo kakvih ozljeda, prvo se posavjetujte s lije\u010dnikom.<a href=\"https:\/\/www.index.hr\/fit\/clanak\/zasto-bismo-svaki-dan-bar-kratko-trebali-hodati-unatrag\/2691115.aspx\"> (Izvor:Index.hr)<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da je hodanje \u010desto podcijenjen oblik tjelovje\u017ebe, no kretanje naprijed nije jedini smjer koji vrijedi istra\u017eiti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":436864,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-436861","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=436861"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436861\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":436865,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436861\/revisions\/436865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/436864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=436861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=436861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=436861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}