{"id":436808,"date":"2025-08-06T07:53:18","date_gmt":"2025-08-06T05:53:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=436808"},"modified":"2025-08-06T07:53:18","modified_gmt":"2025-08-06T05:53:18","slug":"brejnrot-dijalektika-apsurda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/06\/brejnrot-dijalektika-apsurda\/","title":{"rendered":"Brejnrot: dijalektika apsurda"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vja\u010deslav Bortnikov<\/strong><\/p>\n

Sloboda za govore\u0107e toalete. Jezik pora\u017eene klase.<\/p><\/blockquote>\n

Jesi li vidio TikToke sa govore\u0107im toaletima i ajkulom Tralalelo Tralala? To su na\u0161i drugovi \u2014 proleteri. Poku\u0161avaju da vi\u010du.\u00a0 Brejnrot<\/a> je \u017eanr memova koje pravi neuronska mre\u017ea. Pregleda \u2014 milioni. Ali za\u0161to i zbog \u010dega? Nije umro bog. Umro je subjekt. \u010citaj da spozna\u0161 ovaj mem i izbaci\u0161 Balerinu Kapu\u0107ino kroz prozore visine Majakovskog.<\/p>\n

\n

Fenomen brejnrota\u00a0<\/span><\/h4>\n<\/blockquote>\n

Otvaram TikTok, a u preporukama mi isko\u010di video: \u010dovjek sa iskrivljenim o\u010dima urla: \u201eBobrrr Bandito!\u201c \u2014 uz petlju iskrivljenog muzi\u010dkog hita. Kamera se trese, autotjun zavija, u pozadini eksplozije, krikovi, haos. Zvu\u010di kao glupost, ali ne mogu da se odvojim. Milioni pregleda. Osmijeh mi ne silazi s lica. Ali \u0161ta je to bilo?<\/p>\n

\u010cak i likovima brejnrota nijesu strane ljudske \u017eelje. Ponekad se \u010dini da u njima ima vi\u0161e ljudskog nego u nama.<\/p>\n

Memovi, vajbovi, TikTokovi \u2014 sve to izgleda neozbiljno, ali upravo kroz njih savremeni \u010dovjek izra\u017eava odnos prema stvarnosti. Razmotrimo najparadoksalniji od tih fenomena \u2014 brejnrot.<\/p>\n

Brejnrot je savremeni trend u formatu kratkih videa, gdje je forma izraza uni\u0161tena, a sadr\u017eaj se ne podrazumijeva. To je kulturni simptom. On ne izra\u017eava toliko misao koliko ukazuje na nemogu\u0107nost mi\u0161ljenja u uobi\u010dajenoj formi. To nije \u017eanr niti stil, to su memovi bez \u0161ale, videi bez zapleta, govor bez govornika.<\/p>\n

Nas su u\u010dili da u kulturi tra\u017eimo dubinu, ironiju, poruku. A ovdje \u2014 ni\u0161ta. Samo zvuk, mimika, groteska.<\/span><\/h3>\n

Upravo to \u201eni\u0161ta\u201c je klju\u010d za razumijevanje brejnrota. Navikli smo da mislimo da je mem forma izraza. Ali \u0161ta ako to nije \u010dak ni izraz?<\/p>\n

\n

Unutra\u0161nja logika brejnrota\u00a0<\/span><\/h4>\n<\/blockquote>\n

U svakodnevnom govoru gotovo i ne primje\u0107ujemo da stalno baratamo s tri nivoa zna\u010denja: rije\u010dima koje izgovaramo; pojmovima koji stoje iza njih; i objektima na koje se ti pojmovi odnose. To je klasi\u010dna struktura jezika, takozvani semanti\u010dki trougao. Obi\u010dno funkcioni\u0161e neprimjetno: kad \u010dujemo \u201ejabuka\u201c, shvatamo da se radi o vo\u0107u, zami\u0161ljamo njen oblik i mo\u017eemo pokazati na konkretan predmet \u2014 stvarnu jabuku.<\/p>\n

Brejnrot lomi semanti\u010dki trougao: rije\u010d odjekuje, ali ne vodi pojmu, pojam se ne formira ili se formira nasumi\u010dno, objekt ili ne postoji ili postoji kao prolazna halucinacija.<\/p>\n

Veza \u201erije\u010d \u2014 pojam \u2014 objekt\u201c se raspada.<\/span><\/h3>\n

Lom semanti\u010dkog trougla vezan je za drugi, \u0161iri i dublji proces \u2014 smrt subjekta. Smrt subjekta je nestanak, raspad cjelovitog \u201eJa\u201c, gubitak sposobnosti za refleksiju, strate\u0161ko djelovanje i politi\u010dku subjektivnost, posebno u klasnom smislu. U uslovima smrti subjekta, radnici ne \u017eele da osmisle svoj polo\u017eaj i nastupaju kao istorijska snaga.<\/p>\n

Format brejnrota se lako \u0161iri jer ne zahtijeva prevod, samo u\u010de\u0161\u0107e.\u00a0<\/span><\/h3>\n

\u010covjek reaguje prije nego \u0161to stigne da razmisli o smislu vi\u0111enog. Replika, ponavljanje, remiks, monta\u017ea. Njegova zvu\u010dna i vizuelna paleta ne apeluje na zna\u010denja i ideje. Pritiska, smije, izaziva mikroreakcije, ali ne tra\u017ei tuma\u010denje. Fraze poput \u201eFiesto makaroni bandito\u201c imaju korijene u kulturi, ali nisu potrebne ni za \u0161ta osim prepoznatljivosti. Ne upu\u0107uju na objekte \u017eivota, ve\u0107 ih stvaraju, obla\u010de\u0107i ih u groteskne forme.<\/p>\n

Krkha djevojka u neravnopravnoj borbi protiv \u010deli\u010dnog monstruma \u2014 jo\u0161 jedna metafora o borbi \u010dovjeka protiv sistema.<\/p>\n

Osnovu apsurda daje fonetika, na primjeru Krokodila Bombardira ili Balerine Kapu\u0107ino. \u010cujemo poznate ritmove, ali umotane u jezi\u010dku grotesku. Apsurd doprinosi i \u010dinjenica da se to mo\u017ee podnositi u formi muzi\u010dkog motiva, kao pjesma. Ponekad se u njemu \u010duje doslovni zahtjev neuronskoj mre\u017ei.<\/p>\n

To je smijeh ne od \u0161ale, ve\u0107 od zvu\u010dnog iskrivljenja koje kao da parodira sam govor.\u00a0<\/span><\/h3>\n

Uloga zvu\u010dnog iskrivljenja u brejnrotu je da nosi kulturni kontekst bez stvarnog zna\u010denja, iznena\u0111uje i predvi\u0111a. Brejnrot je internacionalni fenomen. Nije va\u017eno jesi li Rus, Amerikanac ili Kinez \u2014 prepoznavanje slika i situacija de\u0161ava se bez tuma\u010denja jezika.<\/p>\n

Dijalekti\u010dki, to je negacija negacije: uni\u0161teni jezik pretvoren u novi ritmi\u010dki nosilac. Kao \u0161to je pop-art transformisao simbole potro\u0161nje u estetske objekte, tako brejnrot prera\u0111uje otpad digitalne kulture u ne\u0161to privla\u010dno.<\/p>\n

Me\u0111utim, to nije direktno naslje\u0111e: pop-art je nudio da gleda\u0161 na konzervu supe, a brejnrot predla\u017ee da zaboravi\u0161 za\u0161to si je gledao. I u tome je mo\u017eda njegova najstra\u0161nija crta: on zamjenjuje komunikaciju cirkulacijom. Ali iza toga nije samo kulturna degradacija, ve\u0107 ne\u0161to uznemiruju\u0107e \u2014 nestanak subjekta.<\/p>\n

Kultura, umorna od vlastite pri\u010dljivosti, stvara izraze u kojima nema nikoga.\u00a0<\/span><\/h3>\n

U brejnrotu nema govornika. Ne znamo ko je to snimio, za\u0161to, za koga. Jer nije va\u017eno. Video se gleda ne zato \u0161to ga je napravio neko poznat, ve\u0107 zato \u0161to je ura\u0111en po kanonu. Ne samo vizuelni red, ve\u0107 \u010desto i tekst za njegovu generaciju je generisan, a sam tvorac upravlja neuronskim mre\u017eama, proslije\u0111uju\u0107i im najjednostavnije fraze koje opisuju \u017eeljene emocije i do\u017eivljaje, ne razmi\u0161ljaju\u0107i o ne\u010dem drugom, ne ula\u017eu\u0107i pravi smisao.<\/p>\n

Kultura, umorna od vlastite pri\u010dljivosti, stvara izraze u kojima nema nikoga. Ta praznina nije tehni\u010dki kvar, ve\u0107 dru\u0161tveni odraz: umor od sebe, od jezika, od komunikacije. Kao kad poslije smjene poku\u0161ava\u0161 \u0161efu da objasni\u0161 da ti je muka od posla \u2014 ali umjesto rije\u010di izlazi samo ka\u0161alj. Otu\u0111enje dovedeno do antropolo\u0161kog nula.<\/p>\n

\u017delja da se izbjegnu posljedice bori se sa \u017eeljom za promjenama i ra\u0111a unutra\u0161nji krik.\u00a0<\/span><\/h3>\n

Ne radi se samo o gubitku individualnosti, ve\u0107 o nestanku figure sposobne za refleksiju, prosu\u0111ivanje i djelovanje. Subjekt kao nosilac svijesti, kao ta\u010dka odakle su mogu\u0107e kritika i preobra\u017eaj stvarnosti, gubi se prije svega u proleterskom sloju \u2014 u onome koji je najvi\u0161e otudjen i li\u0161en mogu\u0107nosti da misli i govori u svoje ime.<\/p>\n

Smrt subjekta pro\u017eima na\u0161 sloj: od o\u010digledne politi\u010dke apatije do nespremnosti da se brani sopstveno mi\u0161ljenje u raspravama.<\/p>\n

Umjesto da govorimo \u2014 ponavljamo. Umjesto da izra\u017eavamo smisao \u2014 citiramo. Ne radi smisla, ve\u0107 da ne \u0107utimo. To je kolektivni govor bez govornika.<\/p>\n

\n

Naprijed u budu\u0107nost do brejnrota?\u00a0<\/span><\/h4>\n<\/blockquote>\n

Mo\u017ee li se brejnrot nazvati dijelom proleterskog jezika? Ne. To nije jezik borbe. To je jezik koji ostaje poslije poraza. Ali nije ni bur\u017eoaski \u2014 ne slu\u017ei interesima kapitala. Brejnrot ko\u010di algoritme i zaga\u0111uje preporuke, ne nudi proizvode, razbija \u0161ablone monetizacije.<\/p>\n

Brejnrot ne samo da parazitira na formama bez sadr\u017eaja \u2014 on ih razgra\u0111uje, pretvara u prazne kostime u koje se mo\u017ee beskona\u010dno uranjati. Ovo ponavljanje ne proizvodi ni\u0161ta osim efekta \u017eivota. I time smeta reklami da se uklopi u vizuelni red: nema povezanosti s potrebama, \u017eeljama, konceptom. Ne mo\u017ee se monetizovati jer ni\u0161ta ne saop\u0161tava. Ne \u0161iri ideju, ve\u0107 je zatvara u ponavljanje. U tom smislu, brejnrot je antiideolo\u0161ki. Ali ne u smislu da je \u201eizvan politike\u201c, ve\u0107 da je \u201eposlije politike\u201c.<\/p>\n

Odbijanje izraza bez izrade alternative. I mo\u017eda upravo u tome \u010dujemo prvi zvuk ne\u010deg novog. Ili posljednji zvuk starog.<\/p>\n

\n

Pogovor. Brejnrot i agitacija\u00a0<\/span><\/h4>\n<\/blockquote>\n

Mogu li se savremene forme \u2014 mem, vajb, kratki video \u2014 pretvoriti u jezik agitacije? Nije sigurno.\u00a0 U brejnrotu, \u010dim ubaci\u0161 slogan u ovakav format, on se raspada. Poruka postaje samo jo\u0161 jedna fonema, jo\u0161 jedan \u201ebobrrr\u201c. To je kao poku\u0161aj poziva na djelovanje kroz bijeli \u0161um. Jedino na \u0161ta brejnrot zove je da gleda\u0161 dalje. I u tome je njegova snaga i njegova zamka.<\/p>\n

Ipak, agitacija kroz kulturu nije nova ideja.\u00a0<\/span><\/h3>\n

Jo\u0161 prije Oktobarske revolucije, bolj\u0161evi\u010dki pokreti, kao i druge revolucionarne snage, aktivno su koristili umjetni\u010dke forme: letke, stihove, grafiku, \u010dak narodne pjesme, da prenesu jasan i mobiliziraju\u0107i politi\u010dki poziv. Te forme nisu razgra\u0111ivale smisao, ve\u0107 su ga skupljale, zgu\u0161njavale, pretvarale u djelovanje.<\/p>\n

Agitplakat ne razvodnjava subjekt, on ga formira: u seriji plakata \u201eProzori ROSTA\u201c, koje je stvarao i Majakovski, jasno se vidi ideja, jasno je formulisan podsticaj na djelovanje, kroz koji subjekt ostvaruje svoju volju.<\/p>\n

Forme agitacije nisu pitanje mode, ve\u0107 odnosa prema subjektu. Brejnrot ukazuje na njegov nestanak.\u00a0 Mo\u017ee li se brejnrot promijeniti, \u201eizvrnuti\u201c njegove forme naopa\u010dke, da postane jezik subjekta, a ne jezik njegovog raspada? Odgovora na ovo pitanje jo\u0161 nema. Ali mo\u017eda nije stvar u samim formama, ve\u0107 u tome kako se koriste.\u00a0 Ipak, treba tra\u017eiti i nove forme koje \u0107e govoriti sa dana\u0161njom mladom generacijom, ne kopiraju\u0107i staro, ve\u0107 obnavljaju\u0107i njegovu funkciju \u2014 poziv na djelovanje.<\/p>\n

Da bismo govorili sa mladima, moramo tra\u017eiti jezik koji im je razumljiv, koji organizuje i naoru\u017eava.\u00a0<\/span><\/h3>\n

https:\/\/spichka.media<\/a><\/p>\n

Prevod: AI Grok\/PCNEN<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sloboda za govore\u0107e toalete. Jezik pora\u017eene klase<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":436811,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-436808","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=436808"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436808\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":436813,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436808\/revisions\/436813"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/436811"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=436808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=436808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=436808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}